Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
1. Povraćanje i proljev2. Trauma3. Kolaps4. Poteškoće s disanjem5. Naprezanje pri mokrenju/upala mokraćnog mjehura (cistitis)6. Otrovanje7. Proširenje i zavrnuće želuca (engl. gastric dilatation and volvulus, GDV)8. Problemi s porođajem9. Napadaji10. Neurološki problemi11. Eklampsija12. Problemi s očima13. Ubodi, ugrizi i alergijske reakcije
Izvor: https://www.vef.unizg.hr/novosti/13-najcescih-hitnih-stanja-u-kucnih-ljubimaca-i-malih-zivotinja/
Koja su najčešća hitna stanja u malih životinja?
Katkad je teško znati je li zdravstveni problem vašega kućnog ljubimca stanje opasno za život i treba li hitnu veterinarsku skrb. Sumnjate li, svakako se javite veterinaru za savjet. Bolje je zatražiti savjet, nego ne učiniti ništa i brinuti za zdravlje ljubimca.
Ovdje vam prikazujemo 13 najčešćih hitnih stanja u kućnih ljubimaca.
1. Povraćanje i proljev
Povraćanje i proljev česti su zdravstveni problemi u pasa i iako mogu biti znakovi ozbiljnih bolesti, većina slučajeva jesu želučane tegobe koje obično prolaze za 24 sata. Ako pas razvije bilo kakav drugi znak, poput letargije i slabosti, izgleda kao da ga boli, ako u povraćenom sadržaju i proljevu ima tragova krvi ili ono potraje dulje od 24 sata, potrebno je hitno javiti se veterinaru. Ako pas boluje od neke kronične bolesti, kao što je dijabetes, i počne povraćati, preporučujemo da se ne čeka 24 sata, već je potrebno što prije javiti se veterinaru.
Katkad povraćanje i proljev možemo vidjeti i u mačaka. Ako vaša mačka povrati više od jednoga puta, povraća nakon što popije vodu, uočite krv ili neuobičajen sadržaj povraćanja ili proljeva, ili primijetite da je pojela nešto što ne bi smjela, odmah se javite veterinaru.
2. Trauma
Traume najčešće uključuju prometne nesreće, padove, ugrize i prostrijelne rane. Katkad je teško procijeniti težinu same ozljede, stoga preporučujemo da se što prije javite veterinaru iako se čini da je vaš ljubimac dobroga općega stanja. Kod nekih ozljeda, poput prostrijelne ozljede pluća ili unutarnjeg krvarenja, treba određeno vrijeme da se pojave znakovi. Rane mogu biti dublje nego što to izgleda, i odgodi li se liječenje, mogu se pojaviti komplikacije poput infekcija. Većina ovakvih ozljeda uzrokuje stanovit bol, stoga će biti potrebna analgetika.
3. Kolaps
Kolaps se definira kao gubitak snage zbog kojega ljubimac pada i ne može ustati. Mogući su uzroci bolesti srca i krvožilnog sustava, akutno (naglo) krvarenje (unutarnje i/ili vanjsko), izrazita anemija, bolesti dišnog sustava, bolesti živčanog sustava, mišićno-koštanog sustava, otrovanje te neki lijekovi. Doživi li vaš ljubimac kolaps, smjesta potražite pomoć veterinara jer se može raditi o stanju opasnom za život.
4. Poteškoće s disanjem
Možete primijetiti hroptanje, gušenje, slabo i promuklo disanje, plitko disanje ili kašalj. U mačaka je disanje otvorenim ustima također zabrinjavajuće. Poteškoće s disanjem mogu biti uzrokovane stranim tijelom u dišnim prohodima, alergijskim reakcijama, astmom, srčanom ili plućnom bolešću. Poteškoće s disanjem ozbiljno su i životno ugrožavajuće stanje, stoga je ljubimca potrebno što prije dovesti veterinaru.
5. Naprezanje pri mokrenju/upala mokraćnog mjehura (cistitis)
Primijetite li da vaš pas ili mačka ne mokre, naprežu se pri mokrenju i često mokre, imaju poteškoća s mokrenjem ili krv u mokraći, što prije se javite veterinaru. Navedena stanja mogu, između ostalog, biti znak postojanja blokade (opstrukcije) mokraćnice ili prisustva mokraćnih kamenaca.
6. Otrovanje
Ako sumnjate da su vaš pas ili mačka pojeli nešto što nisu smjeli, odmah nazovite veterinara. Najčešća su otrovanja čokoladom, grožđem i grožđicama, lijekovima za ljude, ljiljanima, otrovom za štakore i puževe. Neka se od tih otrovanja mogu uspješno izliječiti, ako se odmah prepoznaju, no to mogu biti i stanja opasna za život ako ljubimac tu, za njega otrovnu hranu probavi i ona se apsorbira u njegovu probavnom sustavu.
7. Proširenje i zavrnuće želuca (engl. gastric dilatation and volvulus, GDV)
GDV nastaje kad se želudac preokrene, što je vjerojatno najozbiljnija netraumatska hitnost u pasa. Rani je znak ako pas nakon velikog obroka postane nemiran i počne neuspješno povraćati. Kako se GDV razvija, tako trbuh u psa postaje sve veći i nadutiji, pas pokazuje znakove nelagode ili bola i nastavlja se naprezati kao da želi povratiti. U većini slučajeva jedino što možete primijetiti pojavu pjene na usta. Psi sa GDV mogu obilno sliniti i može se uočiti ubrzano disanje i porast otkucaja srca. GDV se najčešće pojavljuje u velikih pasmina pasa dubokih prsa, kao što su njemačka doga ili njemački ovčar.
Sumnjate li da vaš pas ima GDV, potrebno je što prije otići k veterinaru. Što se kasnije počne s liječenjem, manja je vjerojatnost izlječenja.
8. Problemi s porođajem
- Hitna opstetrička stanja u pasa kad je potrebno kontaktirati veterinara:
- ako je prošlo dva sata od početka porođaja, ali nijedno štene nije izašlo
- ako iz vulve izlazi zeleni sadržaj, a štenad nije izašla
- prođe više od dva sata između porođaja pojedinih štenaca
- ako se kontinuirano napreže nekoliko minuta sa štenetom ili je štene zapelo u porođajnom kanalu
- ako kuja ima jake kontrakcije više od 20 minuta, a štene nije porođeno
- ako je kuja snuždena, letargična ili je njezina tjelesna temperatura veća od 39,4 °C
- ako krvarenje iz vulve traje dulje od 10 minuta
- Hitna opstetrička stanja u mačaka kad je potrebno kontaktirati veterinara:
- ako nakon 20 minuta intenzivnog porođaja mačići nisu izašli
- ako prođe više od dva sata između porođaja pojedinih mačića
- ako se nakon 10 minuta intenzivnog porođaja mačić ne pojavljuje u vulvi
- ako je mačka snuždena, letargična ili ima vrućicu (rektalna temperatura veća od 39,4 °C)
- ako krvarenje iz vulve traje dulje od 10 minuta
9. Napadaji
Znakovi povezani s epileptičnim napadajem uključuju nekontroliranu trešnju tijela, gubitak svijesti, veslanje nogama i moguć gubitak kontrole mokrenja ili pražnjena crijeva. Najčešći je uzrok napadaja u pasa i mačaka epilepsija. Ako je vašem psu dijagnosticirana epilepsija, ne mora svaki napadaj biti hitno stanje. Ako pas ima ponavljane napadaje tijekom 24 sata ili napadaji traju dulje od nekoliko minuta, tada bi ga trebao pregledati veterinar. Ako se radi o prvome napadaju, pogotovo blaže naravi, tada se možete telefonom javiti veterinaru i dogovoriti pregled.
10. Neurološki problemi
Neurološki se problemi u pasa mogu očitovati kao dezorijentacija, nekoordinacija, kretanje ukrug, teška letargija, poremećaj svijesti. Zdrav pas je veseo, živahan i kontaktibilan, pa svaka promjena mentalnog stanja zahtijeva hitan veterinarski pregled. Letargija i slabost mogu se naći kod mnogih teških bolesti i ne bi ih trebalo ignorirati. Katkad neurološki poremećaju ne utječu na mentalno stanje (primjerice prestanak služenja stražnjim ekstremitetima može nastati zbog bolesti međukralježničnog diska). To su teži poremećaji koji zahtijevaju hitnu veterinarsku skrb kako bi liječenje bilo što uspješnije.
Vestibularni sindrom ili gerijatrijska vestibularna bolest često se pogrešno smatra moždanim udarom i obično se viđa u starijih pasa. Karakteristični su znakovi gubitak ravnoteže, naslanjanje na jednu stranu, zakretanje glave i ubrzani očni pokreti lijevo-desno (nistagmus). Katkad je gubitak ravnoteže tako ozbiljan da se pas neprestano kotrlja/valja.
11. Eklampsija
Eklampsija (mliječna groznica, puerperalna tetanija ili hipokalcijemija) najčešće pogađa ženke koje doje, no može se pojaviti i u kasnoj gravidnosti. Znakovi se pojavljuju kad kalcij u krvi postane prenizak. Mogu biti neodređeni, no uključuju nemir, zadihanost, pojačano slinjenje i krute pokrete. To se stanje brzo može razviti u mišićne trzaje, vrućicu i smrt, stoga je potrebno što prije kontaktirati veterinara.
12. Problemi s očima
Problemi s očima mogu se brzo pogoršati i ako se ne liječe, mogu rezultirati sljepoćom ili gubitkom oka. Znakovi očne bolesti uključuju crvenilo, pojava očnog iscjetka, pojačano suzenje, oticanje kapaka, škiljenje ili zatvaranje oka te neprestano naprezanje oka. Čak i ako se radi samo o stranom tijelu u oku ili površinskoj ozljedi rožnice, promptni veterinarski pregled može spriječiti da manji problem preraste u veći.
13. Ubodi, ugrizi i alergijske reakcije
Ubodi, ugrizi i alergijske reakcije najčešći su u ljetnim mjesecima, ali se mogu dogoditi u bilo koje doba godine. Tipični su znakovi oticanje lica i osip, najčešće na trbuhu. Ljubimci mogu biti prilično nemirni zbog toga. Rijetko alergijske reakcije mogu uzrokovati poteškoće s disanjem zbog oticanja dišnih puteva. Drugi znakovi ozbiljne alergijske reakcije uključuju jako oticanje cijeloga tijela, proljev i šok. Ozbiljne reakcije obično su posljedica brojnih uboda. Uočite li u ljubimca znakove nelagode ili bola, javite se veterinaru.
Izvor: https://www.vef.unizg.hr/novosti/13-najcescih-hitnih-stanja-u-kucnih-ljubimaca-i-malih-zivotinja/