Siniša Mandek
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane

SažetakUvodSljedivost kućnih ljubimacaZakonodavstvoSredišnji upisnik kućnih ljubimaca – baza podataka LysacanBuduće nadogradnje sustavaPodaci u Središnjem upisniku kućnih ljubimaca – bazi podataka LysacanBaza podataka ObrasciRaspravaZaključakAbstract
Izvor: Zbornik radova 7. Hrvatski veterinarski kongres, Srebreno, 2024.
Sažetak
O ve godine navršilo se 20 godina reguliranog označavanja kućnih ljubimaca u Republici Hrvatskoj. Označavanje kućnih ljubimaca u Hrvatskoj je zakonski regulirana obveza od 2004. godine koja se odnosi prvenstveno na pse, ali uključuje i druge kućne ljubimce, poput mačaka i pitomih vretica. Glavni cilj označavanja je osigurati sljedivost, kontrolu i odgovornost vlasnika, a također pomaže u sprječavanju napuštanja životinja i olakšava povrat izgubljenih ljubimaca njihovim vlasnicima. Svi psi u Hrvatskoj moraju biti označeni mikročipom do dobi od 90 dana, odnosno prije nego što prvi put promijene vlasnika. Mačke i pitome vretice moraju biti označene u slučaju stavljanja u međunarodni promet. Mikročip sadrži jedinstveni broj koji je upisan u nacionalnu bazu podataka.
Ključne riječi: označavanje, kućni ljubimci, sljedivost, baza podataka
Uvod
Sljedivost kućnih ljubimaca
- Olakšano vraćanje izgubljenih kućnih ljubimaca – ako se životinja izgubi i nakon toga pronađe, skeniranjem mikročipa može se brzo pronaći vlasnika putem baze podataka.
- Sprječavanje napuštanja – uspostavljeni sustav označavanja i transparentna baza podataka povećava odgovornost vlasnika jer je životinja trajno označena i registrirana.
- Kontrola populacije – pomaže u provođenju programa sterilizacije i kontrole broja napuštenih životinja.
Ovo su najvažniji aspekti vezani uz označavanje kućnih ljubimaca u Hrvatskoj, a primarni fokus je na osiguranju sljedivosti te na odgovornom vlasništvu i osiguranju zdravlja i dobrobiti životinja. Označavanje provode u Hrvatskoj ovlašteni veterinari, a vlasnici su odgovorni za redovite posjete veterinaru radi cijepljenja i pregleda. Nepridržavanje zakonskih obaveza, kao što su provedba propisanog cijepljenja, označavanje životinja i ažuriranje podataka, može rezultirati novčanim kaznama.
Zakonodavstvo
Sljedeći podzakonski akt koji je regulirao ovo područje je Pravilnik o označavanju pasa („Narodne novine“ broj 72/10) koji je propisao je da psi moraju biti označeni mikročipom najkasnije 90 dana od dana štenjenja, a svi označeni psi moraju biti upisani u Središnji upisnik pasa. Donošenjem Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“ broj 82 /2013, 148/2013, 115/2018, 52/2021, 83/202 2, 152/2022 i 18/2023) po prvi puta odredba da psi moraju biti označeni mikročipom najkasnije 90 dana od dana štenjenja postaje zakonska.
Obrazac Putovnice za kućne ljubimce propisivao je Pravilnik o putovnici za kućne ljubimce („Narodne novine“ br. 142/08).
Danas je obveza označavanja kućnih ljubimaca (pasa, mačaka i pitomih vretica) propisana:
- Uredbom (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”),
- Zakonom o zdravlju životinja(„Narodne novine“ br. 152/22 i 154/22),
- Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 577/2013 od 28. lipnja 2013. o obrascu identifikacijskih dokumenata za nekomercijalno premještanje pasa, mačaka i pitomih vretica, o sastavljanju popisa državnih područja i trećih zemalja i o zahtjevima koji se odnose na format, izgled i jezik izjava kojima se potvrđuje sukladnost s određenim uvjetima predviđenim u Uredbi (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća,
- Uredbom (Eu) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o nekomercijalnom premještanju kućnih ljubimaca i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 998/2003.
- važećom Naredbom.
Središnji upisnik kućnih ljubimaca – baza podataka Lysacan
U sklopu Lysacan sustava vodi se evidencija opasnih pasa, evidentiranje trokratnih pregleda, upisnik veterinarskih organizacija, upisnik ovlaštenih veterinara, evidencija skloništa životinja, upisnik uzgajivača kućnih ljubimaca te podatci o isporuci i zaduženju mikročipova.
Godine 2003. sustav je krenuo sa radom kao evidencija cijepljenja i označavanja pasa. Tadašnji sustav Lysacan je kao centralnu bazu podataka koristio MySQL platformu te Apache web server sa ugrađenim PHP konektorima pomoću kojih se interpretira i dinamički generirao HTML kod same Lysacn aplikacije.
Godine 2011. Lysacan sustav je prebačen sa MySQL platforme na novu ORACLE baznu platformu uz usko povezivanje sa SVIS sustavom (Središnji informatički veterinarski sustav) putem kojega su dva sustava dijelila informacije. U sklopu nadogradnje sustava napravljeno je uparivanje korisničkih podataka sa OIB podatcima kao preduvjet za integraciju sa SVIS-om te za kasniju integraciju sa državnim OIB čvorom. Apache web server i ugrađeni PHP konektori se i dalje koriste za interpretaciju i dinamičko generiranje HTML koda.
2012. godine Lysacan sustav je dodatno prilagođen te je uz normalizaciju baznih objekata, migraciju i sređivanje podataka implementirana veza prema OIB sustavu kroz koju se radi striktna identifikacija vlasnika životinje. Iste godine izrađeno je web sučelje za unošenje serija čipova od strane dobavljača te je omogućeno evidentiranje mikročipiranja i cijepljenja mačaka i pitomih vretica. U tijeku 2012. godine Lysacan sustav je migriran sa PHP platforme na tada moderniju ORACLE APEX tehnologiju na kojoj je napravljen frontend sustav cijelog sustava.
Lysacan sustav je u veljači 2014. povezan putem web servisa s informacijskim sustavom e-Građani spajanjem na servise osobnog korisničkog pretinca (OPK). Integracija je provedena preko Biztalk platforme Ministarstva poljoprivrede.
Tijekom 2014. godine napravljena je mobilna aplikacija za iOS i Andorid platformu namijenjena ovlaštenim veterinarima.
Tijekom 2019. sustav je nadograđen s tri nova modula:
- Ticketing modul koji služi za prijavu incidenata i pomoć korisnicima
- Jedinstveni informacijski centar (JIC)
- Modul za skloništa.
2020. godine sustav je nadograđen modulom Uzgajivači za evidenciju uzgajivača kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji; modul JIC je proširen web servisom za potrebe automatskog punjenja podataka povezivanjem s IT sustavima implementiranim u skloništima, a postojeća mobilna aplikacija je dorađena za potrebe komunalnih redara, inspektora i djelatnika Ministarstva.
2021. godine IT sustav Lysacan je migriran u centar dijeljenih usluga (CDU), modul Uzgajivača je povezan sa sustavom na uredsko poslovanje Ministarstva (eGOP) te integriran sa sustavom ePoljopriveda.
Početkom 2024 godine napravljena je tehnološka nadogradnja sustava u sklopu koje se prešlo na novu verziju ORACLE baze podataka (19c) te na novu verziju APEX platforme (23.1).
Buduće nadogradnje sustava
Uspostaviti će se prisnija povezanost sa portalom ePoljoprivreda putem kojeg će se obavljati komunikacija sa sustavima i platformama državne uprave. Dodatno omogućiti će se predaja
obrazaca za upis u upisnike sustava Lysacan te će se sva autentifikacija krajnjih korisnika obavljati putem sustava eGrađani.
U planu je redizajn javnog portala JIC sustava (Jedinstveni informacijski centar) kao i tehnološka nadogradnja postojeće mobilne aplikacije kako bi se ista ponovo mogla objaviti na platformama za preuzimanje mobilnih aplikacija (Google Play i Apple App Store).
Cijeli sustav održava tvrtka Pardus d.o.o. Pardus d.o.o. je dio IN2 grupe koja sa svojom širokom paletom rješenja, tradicijom i iskustvom stručnjaka pozicioniranih u 5 država regije spada u jednog od lidera sofwerske industrije u regiji.
IN2 grupa dio je CSI grupe koja djeluje u preko 100 država diljem svijeta.
Podaci u Središnjem upisniku kućnih ljubimaca – bazi podataka Lysacan

Najveći broj kućnih ljubimaca registriran je na području Grada Zagreba, a najmanji na području Ličko-senjske županije, što se poklapa i sa brojem stanovnika jer je Grad Zagreb s najvećim brojem stanovnika, a Ličko-senjska županija s najmanjim. Grafikon 2. pokazuje broj aktivnih kućnih ljubimaca po županijama.

Sukladno podacima u bazi podataka mješanci su najbrojnija pasmina u Hrvatskoj, a sljedeća najbrojnija pasmina je njemački ovčar.


Baza podataka Obrasci
2022. godine razvijena je nova Microsoft SQL-Server 22 baza podataka. Aplikacija izrađena na Microsoft .NET Frameworku. Broj korisnika aplikacije je 160 veterinarskih organizacija i 190 praksi i službi. Bazu je izradila i održava tvrtka InfoDom d.o.o. jedna od vodećih hrvatskih tvrtki u području poslovnog upravljanja, konzalting usluga, reinženjeringa poslovnih procesa i upravljanja projektima, dizajna, razvoja i primjene informacijskih sustava, u skladu sa smjernicama suvremenog poslovanja, pravilima sustava kvalitete, zakonima Republike Hrvatske i najnovijim europskim standardima.
Rasprava
Uspostave zakonodavnog i digitaliziranog sustava za označavanje kućnih ljubimaca ključne su za praćenje porijekla, zdravstvenog statusa, premještanja i drugih bitnih informacija o životinjama.
Takav sustav doprinosi sljedivosti životinja:
1. Vlasništvo životinje: Baza podataka omogućavaju precizno evidentiranje podataka o vlasniku životinje.
2. Zdravstveni status: Evidentiranje podataka o zaštitnom cijepljenju životinje pomažu u održavanju zdravlja i sprečavanju širenja bolesti bjesnoće.
3. Kontrola premještanja: Sljedivost životinja omogućava praćenje njihovog premještanja između različitih vlasnika.
4. Brojnost populacije: Informacije o sterilizaciji i kastraciji životinja u bazi podataka omogućavaju planiranje i kontrolu populacije.
5. Premještanje: Sljedivost životinja kroz baze podataka pomaže u ispunjavanju zakonskih regulativa i međunarodnih standarda, čime se omogućava slobodna trgovina i smanjenje rizika za građane kroz jasne informacije o životinji i njenom zdravstvenom statusu.
Zaključak
Siniša Mandek
THE 20TH ANNIVERSARY OF IDENTIFICATION AND REGISTRATION PETS IN THE REPUBLIC OF CROATIA
Abstract
T his year marks the 20th anniversary of the regulated registration and identification of pets in the Republic of Croatia. Registration and identification of pets in Croatia has been a legally regulated obligation since 2004, which applies primarily to dogs but also includes other pets, such as cats and ferrets. The main goal of registration and identification is to ensure traceability, control, and accountability of owners. It also helps prevent animal abandonment and facilitates the return of lost pets to their owners. All dogs in Croatia must be registered and identified with a microchip until they are 90 days old before they change owners for the first time. Cats and ferrets must be registered and identified in case of international movement. The microchip contains a unique number that is entered in the national database.
Key words: registration and identification of pets, traceability, database