4th European Meeting on Animal Chlamydiosis (EMAC-4)

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu bio je domaćin 4. Europskog skupa o klamidiozama u životinja koji je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i Turističke zajednice grada Zagreba.

---

Ove godine, organizator je s ponosom mogao istaknuti činjenicu da je skup, iako tek četvrti u svojoj povijesti, okupio više od 50 sudionika iz čak 18 zemalja, ne samo iz Europe, nego i iz Australije, Argentine, Brazila, Sjedinjenih američkih država i Meksika, što je svakako nesporan uspjeh organizatora, ali i napredak u kontinuitetu rada i razvoja samog skupa.

Predsjednica Organizacijskog odbora doc. dr. sc. Danijela Horvatek Tomić u svom je pozdravnom govoru posebice zahvalila pozvanim predavačima na dolasku. Među njima prvo izlaganje održao je Patrik Bavoil (Baltimore, USA), vodeći znanstvenik u području istraživanja klamidija koji se globalno istaknuo u protekla dva desetljeća. Njegova prva publikacija izdana je 1977. godine, a prva publikacija o klamidijama još davne 1984. godine. Održao je predavanje pod naslovom “Is oral inoculation applicable to all members of the Chlamydiaceae as a method to colonize the host digestive tract?” koje je potaknulo niz interesantnih pitanja, a slično je bilo i nakon predavanja drugih, također pozvanih predavača. Među njima su bili Ian Clarke (Southampton, UK) s temom “The chlamydial plasmid: its role in growth kinetics and tropism”, Adam Polkinghorne (Queensland, Australia) s temom “New insights into the molecular epidemiology of Chlamydia psittaci infections in birds and mammals” i Yvonne Pannekoek (Amsterdam, The Netherlands) s temom “Chlamydiaceae and Zoonotic Implications: the Dutch experience”.

Prilikom otvaranja skupa, sudionicima je prikazan kratki film o zagrebačkom Veterinarskom fakultetu koji uskoro puni svojih prvih 100 godina nakon čega ih je pozdravio i dekan prof. dr. sc. Nenad Turk te službeno otvorio skup. Dekan je izrazio svoje veliko zadovoljstvo činjenicom da je zagrebački Veterinarski fakultet kao najstariji fakultet u čitavoj regiji južno od Beča, domaćin ovog međunarodnog skupa. Goste je upoznao sa nekoliko značajnijih činjenica o Fakultetu, njegovoj tradiciji, samom studiju i koncepciji kampusa te uz srdačne domaćinske pozdrave iskazao sudionicima skupa i želje za uspješan rad.

Znanstveni odbor odabrao je pozvane predavače kao istaknute istraživače klamidija u svijetu kako bi dodatno upotpunili teme i potaknuli interese u drugih istraživača. Iako su prikazana i iskustva na zoonotskim slučajevima, ocijenjeno je da će ovaj aspekt ubuduće biti još bolje pokriven.
U ime članice domaćina Znanstvenog odbora skupa, prof. dr. sc. Estelle Prukner Radovčić skup je pozdravio predstojnik Zavoda za bolesti peradi s klinikom doc. dr. sc. Željko Gottstein. U sastavu Zavoda nalazi se i Laboratorij za klamidije, a one su i na ovom skupu okarakterizirane kao vrlo potentno istraživačko područje u kojemu se i danas otkrivaju nove vrste.

Konrad Sachse je ispred Znanstvenog odbora izrazio svoje veliko zadovoljstvo toplom gostoljubivošću domaćina. U svom pozdravnom govoru, iskoristio je priliku ukazati na posebno izdanje FEMS-ovog časopisa “Patogeni i bolest” (Pathogens and Disease) s istaknutim dijelom u kojem se govori samo o klamidijama. Uputio je poziv svim sudionicima da i nakon ovog susreta osiguraju kvalitetne radove za izdavanje kvalitetnih izdanja koja će omogućiti bolju vidljivost ove zajednice u međunarodnoj javnosti. Podsjetio je kako je svijet znanosti visoko kompetitivan u postizanju vidljivosti, posebice malih zajednica kao što je ova o klamidijama te kako je vrlo važno povećati vidljivost ove međunarodne grupe na međunarodnoj razini.
U postavljanju znanstvenog programa naglasak je dan na patogenezu, dijagnozu, epidemiologiju, imuni odgovor i razvoj vakcina. Ocijenjeno je da je skup uspio kroz program koji je sadržavao 22 usmena izlaganja i 22 postera iako to nije maksimum koji se mogao napraviti, pa premda je i ovo puno, prema riječima Konrada Sachsea, postoji intencija da se za slijedeći susret napravi još i više.

Sljedeći europski skup o klamidijama moguć je već sljedeće godine u Ukrajini, barem prema iskazanoj inicijativi ukrajinskih domaćina koji su s ovim prijedlogom upoznali ovogodišnje sudionike.