7. Hrvatski veterinarski kongres

Nakon intoniranja hrvatske himne na početku svečanog otvaranja Kongresa, moderator g. Mislav Togonal koji godišnje hrvatske veterinarske skupove vodi zadnjih nekoliko godina, uputio je okupljenima riječi dobrodošlice i već uvodnim riječima najavio najvažnije teme Kongresa koje su već godinama u struci aktualne, premda medijski do samog Kongresa gotovo apsolutno neeksponirane. Burn out sindrom, napadi na kolege, manjak veterinara na tržištu rada, nedostatak veterinarske usluge u segmentu velike prakse i veterinarskog javnog zdravstva, plaće veterinara i cijene usluga možda nisu najljepše riječi za početak Kongresa koji je po nekim ocjenama bio i prebogat pojedinačnim predavanjima u sekcijama, no svakako su prikladne za uvod kao godinama neriješeni i rastući problemi, ne samo veterinara nego i čitavog društva, pa i daleko izvan europskih granica. Kao visoki gosti i uzvanici na ceremoniji otvaranja posebno su pozdravljeni izaslanik premijera, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik grada Dubrovnika Mate Franković, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, glavni državni inspektor Andrija Mikulić, predsjednik Federacije veterinara Europe Siegfried Moder, izvršna direktorica Federacije veterinara Europe Nancy de Bryne, predsjednik Sekcije veterinara praktičara FVE Volker Moser, predsjednik Sekcije veterinara u edukaciji, istraživanju i industriji FVE Milorad Radaković, predsjednik Sekcije veterinara u javnom zdravstvu FVE Jason Aldiss, dekan Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marko Samardžija, ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta Andrea Humski i predsjednik organizacijskog odbora 7. Hrvatskog veterinarskog kongresa i predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak. Predstavnici veterinarskih komora, fakulteta i uprava za veterinarstvo iz inozemstva pozdravljeni su jednim zajedničkim pljeskom i treba naglasiti da su i oni sudjelovali ne samo kao gosti na otvaranju nego i u radu sekcija i u panel raspravama, što je Kongresu uz međunarodni znanstveno-stručni odbor dodatno potvrdilo njegov međunarodni karakter. Oni koji godišnje skupove u organizaciji Komore, Fakulteta i Instituta prate dovoljno dugo, mogli su primijetiti da su uz poznate i redovite goste iz inozemstva, na ovom Kongresu sudjelovali i članovi najviših instanci Federacije veterinara Europe i to u opsegu i na način kakvog do sada u Hrvatskoj nismo imali prilike vidjeti. Slično kao i dolazak drugih gostiju iz inozemstva, njihov dolazak zapravo je rezultat želje i interesa i evidentan pokazatelj postojećih odnosa i vidljive povezanosti aktualnog rukovodstva HVK sa međunarodnim udruženjima i institucijama, kao i onim nacionalnim iz neposrednog ili bližeg susjedstva. Međunarodna aktivnost i prepoznatljivost organizatora skupa od strane inozemnih gostiju evidentno je na nekim novim razinama koje zaslužuju barem ovakvu zabilješku i otvorenu javnu pohvalu.

U pozdravnom obraćanju uime organizatora Kongresa, Ivan Zemljak je kazao: “Veterina je izazovna struka, poziv, a ne samo posao, koja se mora brzo prilagođavati modernom tehnološkom i digitalnom svijetu. No, kao struku koja je jedna od nositelja koncepta Jednog zdravlja, muče nas problemi koje moramo rješavati, ponekad sami unutar struke, a ponekad uz pomoć drugih institucija i države. Upravo o tome treba razgovarati na ovakvim skupovima. Problemi niske zainteresiranosti mladih kolega za rad s farmskim životinjama, rad u ruralnim područjima, niske plaće u usporedbi s kolegama u EU, stres i mentalno zdravlje, samo su neke od tema koje ćemo obuhvatiti na ovom Kongresu. A svaki razgovor ponekad nudi rješenje za budućnost. Stoga vas sve pozivam da sudjelujete u raspravama, komentirate, predlažete ideje, razgovarate s kolegama iz Hrvatske i inozemstva, i na kraju, družite se, razmjenjujte iskustva i uživajte na 7. Hrvatskom veterinarskom kongresu u ovom prekrasnom dijelu Republike Hrvatske.” Zahvalio je svima koji su pomogli u organizaciji i pripremi Kongresa, predavačima, panelistima, moderatorima, pokroviteljima, sponzorima i izlagačima “bez kojih bi ovakav Kongres bilo teško održati!”

Siegfried Moder, predsjednik Federacije veterinara Europe (FVE), koji se okupljenima obratio nakon predsjednika HVK, u Hrvatskoj je sve češći gost ne samo na ovakvim događanjima nego i drugim, uključivo i institucijskim aktivnostima struke, a prije nekoliko mjeseci bio je i jedan od gostiju panelista na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je pokazao i osobnu spremnost ne samo na formalnu suradnju, evidentiranje problema i njihovo rješavanje nego i realizaciju zajedničkih strateških potreba struke na europskoj razini. Iz iste perspektive uputio je na otvorenju Kongresa riječi pohvale organizatorima Kongresa, podsjetio na značaj, važnost i poziciju veterinarske struke u društvu općenito, kao i različite društvene momente s kojima se ona suočava i za koje mora biti spremna kako bi uspješno zaštitila trajne interese i potrebe društva u cjelini.

“Dear colleagues, esteemed guests, and organisers,

Thank you for allowing me to speak today, and once again, congratulations on this fantastic congress. I am confident that the discussions and knowledge shared here will contribute to the advancement of our profession and to society as a whole. I wish you all a successful and inspiring few days ahead!”

Župan Nikola Dobroslavić je nakon predsjednika FVE pozdravio okupljene i nastavio sljedećim riječima: “Veterinarstvo je vrlo važna djelatnost u svakom društvu tako i u našem. Vi ste dakako toga svjesni jer to radite i radite to dobro, međutim želim vam reći da smo i mi svi svjesni koliko nam je važna djelatnost veterinarstva i koliko ona osigurava kvalitetu života naših sugrađana i koliko osigurava normalno funkcioniranje gospodarstva. Nažalost, to se ne vidi uvijek tako očito, međutim, vidi se upravo u onim situacijama kad su neka krizna događanja kad su epidemije kao što smo imali nedavno epidemiju svinjske kuge i upravo želim čestitati i našem ministarstvu kao i vašoj službi da ste reagirali onako dobro i da je ta epidemija suzbijena i da se kontrolira na način kao što je to sada slučaj. Mi u našoj županiji imamo vjerojatno manje životinja nego što imaju prosječno hrvatske županije, međutim, imamo dakako i marikulturu koja nam je vrlo bitna, vrlo je osjetljiva, dakle i uzgoj ribe i posebno školjkaša, imamo dakako i promet kao i drugdje namirnicama životinjskog podrijetla, imamo prelaske državne granice što je vrlo osjetljivo i ja vam želim zahvaliti na onome što radite na području ove županije i želim da to tako uspješno radite i u budućnosti. Siguran sam da ćete na ovom skupu za koji sam gledajući program utvrdio doista da rijetko koji kongres i znanstveni skup imaju tako opsežan i tako sadržajan program, da ćete imati uspješnu razmjenu mišljenja, da ćete saznati dakako kako što se uvijek događa nešto novo i korisno i želim vam uspješan rad Kongresa i znanstvenog skupa i dakako želim da uz rad na Kongresu vidite nešto od onoga što nudi naša županija posebno to je naš središnji biser Dubrovnik, ali i ako budete imali prilike otići na naše otoke sve do Korčule.”

Nakon glazbenog intermezza na otvaranju Kongresa, glavni državni inspektor Andrija Mikulić u pozdravnom govoru iskazao je zadovoljsto trajnim aktivnim sudjelovanjem Državnog inspektorata na ovakvim skupovima, uputio okupljene u aktivnosti njegove veterinarske inspekcije, a na kraju podijelo i najnovije informacije vezane uz novi Pravilnik o financiranju službenihi kontrola.
“Veseli me činjenica da kontinuirano sudjelujemo kao Državni insprektorat i veterinarska inspekcija Državnog inspektorata na ovom tradicionalnom Kongresu i to ne samo kao pokrovitelji već i aktivno, na način da će veterinarski inspektori s vama podijeliti nove informacije i stečena znanja koja će vjerujem doprinijeti osnaživanju i unaprijeđenju struke u predstojećem razdoblju. Jednako tako, ovaj međunarodni znanstvenostručni skup je prilika da pred ovako brojnim stručnim auditorijem i mi provjerimo svoja razmišljanja i stavove u cilju prevencije, razmišljanja iznalaženja rješenja i boljih razumijevanja pojedinih problema s kojima se danas susreće veterinarska struka. Izuzetno je važno biti ukorak s promjenama, kako u Republici Hrvatskoj tako i globalno te znati na njih pravodobno i stručno reagirati. Veterinarska inspekcija Državnog inspektorata sinergijskim djelovanjem s ostalim nadležnim institucijama transparentno i učinkovito nadzire provedbu zakonodavstva i prevenira svaki oblik nezakonitosti, razvijajući partnerski odnos sa svim dionicima. Naša obveza i dužnost između ostalog je sigurnost hrane, dobrobit i zdravlje životinja. U prilog tome izdvojio bih i naglasio, kako je veterinarska inspekcija i u ovoj godini neumorno nastavila s aktivnostima koje se odnose na suzbijanje afričke svinjske kuge, velikog izazova ne samo za veterinarsku struku već i za naše gospodarstvo, naše svinjogojce i za slavonsku tradiciju. Izdvojit ću jedan od podataka, a to je da je na području cijele Republike Hrvatske tijekom 2024. godine obavljeno gotovo 4.200 nadzora i to na objektima koji su podnijeli zahtjev za repopulacijom te su izdana rješenja za dozvolu dopremanja svinja na te objekte. Koristim priliku naglasiti da je veterinarska inspekcija u 2024. godini do današnjeg dana obavila nešto više od 28.000 inspekcijskih nadzora, a koji su se odnosili na sigurnost hrane, na kontrolu zdravlja i dobrobit životinja te kontrolu hrane za životinje, kako na granici tako i na cijelom području Republike Hrvatske. Navedene brojke rezultat su stručnih znanja i sposobnosti te kontinuiranog i predanog rada. Vjerujem kako ćete u narednim danima kroz predstojeća predavanja, razgovore i rasprave iznjedriti ne samo nova znanja već dotaknuti i promjene koje će osnažiti ovu struku i unaprijediti veterinarsku djelatnost u svijetu globalnih izazova. I evo prije samog kraja, prije nego zaželim uspješan rad 7. hrvatskom veterinarskom kongresu, želio bih s vama podijeliti jednu informaciju od prije otprilike dva i pol sata. Dakle, sudjelovali ste u ime Komore i drugi dionici u donošenju Pravilnika o financiranju službenih kontrola. Prihvatili smo vaše primjedbe u raspravama na povjerenstvima koja su bila. Prije dva i pol sata je došlo zadnje mišljenje odnosno zadnja suglasnost i vrlo rado kad se vratim u ured ću taj Pravilnik potpisati i bit će objavljen u Narodnim novinama. Hvala vam lijepo.”

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mate Franković pozdravio je okupljene sudionike kongresa, “najvažnijeg znanstveno-stručnog skupa veterinarske medicine u našoj zemlji. Veterinarska struka već dugi niz godina ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja životinja i ljudi te osiguravanju sigurnosti hrane. Zadatak koji je danas važniji nego ikada, a vaša uloga u suvremenom društvu izuzetno značajna. Vaš rad ne samo da doprinosi očuvanju zdravlja životinja i kontroli bolesti nego i podržava ekonomski razvoj, a ekonomski razvoj Dubrovnika danas temeljimo na turizmu koji je izuzetno osjetljiv upravo na ugroze koje stižu s područja zdravlja. Iako smo se oporavili od posljedica korona krize, svjesni smo koliko je čitav sustav povezan i koliko je malo potrebno da se naruši ravnoteža. Zato intenzivno radimo i na ravnoteži turizma i života naših sugrađana, na održivom turizmu kao jedinom prihvatljivom izboru za budućnost. Dubrovnik je danas predvodnik održivog turizma u Hrvatskoj i šire, ali i predvodnik u drugim područjima. Na taj način baštinimo bogato nasljeđe koje su nam ostavili naši pretci i sve ono što je Dubrovačka republika značila kroz povijest. Posebno mi je drago što se ovaj Kongres održava ovdje u godini kada obilježavamo godinu UNESCO-a u kojoj slavimo našu bogatu kulturnu baštinu, obilježavamo 45.-tu obljetnicu upisa povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov popis svjetske baštine, 15.-tu obljetnicu upisa feste sv. Vlaha na reprezentativan popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva i upis arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke republike na UNESCO-ovu listu u studenom prošle godine. Nadam se da će vam raspored ostaviti dovoljno vremena kako biste uživali u ljepotama našega grada i da će vam boravak ovdje biti inspirativan, a rasprave na Kongresu produktivne i korisne za vašu struku jer vaša struka nije samo zvanje, ona je poziv, ona je potrebna svijetu danas, svijetu sutra i svijestu u budućnosti.”

Završetkom pozdravnih govora drugih pokrovitelja, Kongres je svečano otvorio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro uputivši okupljenima podršku i spremnost na pomoć i suradnju, potkrijepivši ih činjenicama i riječima koje su mnogima pobudile nove nade u bolje razumijevanje i pravedniju i cijenjeniju poziciju struke u samom državnom sustavu.

“Poštovane dame i gospodo, poštovani uzvanici, redoslijedom kako ste navedeni, gospodo veterinari,
uz srdačan pozdrav svima posebno vam prenosim pozdrav od predsjednika Vlade, gospodina Andreja Plenkovića, prenosim vam pozdrav i od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, od nazočnih ovdje, državnog tajnika, ravnateljice Uprave i svih nas koji na neki način doprinosimo razvoju veterinarstva i veterinarske struke u Hrvatskoj. Ja sam pripremio govor, ali ga neću uopće čitati, ja ću vam ispričati kako sam doživio veterinarstvo dolaskom na svoje mjesto ministra…” (pljesak publike) “Prije svega, među prvim sastancima sam baš imao veterinare i sam sam sebi dao zadaću pošto nisam te struke da čujem što mori veterinarsku struku od Slavonije do Dalmacije. Ono što me jako pogodilo i gdje sam čestitao svim tim ljudima što su uopće ostali na životu su cijene veterinarskih usluga koje se nisu mijenjale mogu reći slobodno, petnaest godina. Zajedno sa ravnateljicom Uprave i sa Hrvatskim veterinarskim institutom, Hrvatskom veterinarskom komorom, krenuli smo odmah u osiguravanje i donošenje odluke da makar jednim korakom pokažemo dobru volju, da struka na terenu vidi da nećemo biti ljudi koji ćemo gurati stvari pod tepih, pa smo zajedno napravili jedan plan i program, pa mogu sad ovdje kratko samo i pročitati ono što smo u naših pet mjeseci suradnje zajedno i učinili. Znači, od prvog studenoga 2024. godine na snagu stupa nova Odluka o visini i opsegu naknada za troškove provođenja propisanih mjera iz područja veterinarstva kojom su cijene većeg dijela veterinarskih usluga povećane u proračunu Ministarstva za 8,5 milijuna eura. Naglasio bih da je Ministarstvo u završnoj fazi izrade novog propisa o veterinarskim posjetima i svjedodžbama o zdravstvenom stanju životinja čija primjena će započeti sa prvim siječnja 2025. godine. Naknade za svjedodžbe i veterinarske posjete također će nakon duljeg niza godina od prvog siječnja 2025. godine biti značajno povećane. Ono što moram ovdje naglasiti i koji sam prijedlog isključivo uvažio od veterinara i veterinarske struke, da sam za posebnog savjetnika u Ministarstvu poljoprivrede odabrao dobrog duha veterinarstva kako to veterinari kažu, profesora doktora znanosti Petra Džaju…” (pljesak publike) “… i s njegovim dolaskom u Ministarstvo rekao sam mu ovako: ‘Vodi veterinu, profesore, uskladi zakone, uskladi propise i ti si ministar za veterinarstvo u Republici Hrvatskoj.'” (pljesak publike) “Mislim da svi možemo biti ponosni na ovoga čovjeka, gdjegod sam došao, nigdje ružna riječ, uvijek toplota i dobrota, uvijek zajedništvo i pozivam i vas ovdje da, zavisno od institucije što se tiče veterinarstva, da se što više uključimo u dijalog, da što više zajednički donosimo odluke. Moju potporu i potporu predsjednika Vlade imate maksimalnu, samim ovime što sam danas i pročitao mislim da su to i nekakvi vidljivi koraci i u duhu očuvanja veterinarske struke. Ovo nije sve. Svi znamo da je pogotovo u rurualnim prostorima sve manje veterinara, sve je manje veterinara koji rade veliku praksu. Morat ćemo dati dodatne napore, dodatne ideje, nove ideje kako mlade ljude motivirati da studiraju veterinarstvo, a isto, moramo i to reći, da sam donio odluku, s obzirom da smo imali i imamo projekt Slavonija, Baranja i Srijem, da su tu uključene neke struke, ali nije bilo veterinara, ali od iduće godine u Ministarstvu poljoprivrede bit će stipendije za veterinarstvo tako da ćemo dati sve napore koliko je moguće da sačuvamo i unaprijedimo veterinarsku struku. U tom duhu, želim vam plodonosan rad. Jako mi je drago što vidim ovdje ljude iz ne samo Europske unije nego i naše susjede iz Srbije, Bosne, Albanije, Crne Gore… Vi ste jedan dobar primjer kako treba funkcionirati i želim vam se svima zahvaliti, pogotovo ovdje s juga Hrvatske kada se u Slavoniji dogodila afrička svinjska kuga, svi ste pomogli kao jedan. Rekao sam, što je vojska u ratu, to su veterinari u miru i vi ste ljudi koji ste odgovorni za nacionalnu sigurnost i država mora stati iza vas. U tom duhu proglašavam ovaj sedmi hrvatski veterinarski kongres otvorenim i nadam se da se vidimo i iduće godine i da ćemo imati puno bolje i puno veće rezultate od strane države, a vi ste uvijek na visini zadatka kao što ste bili više od skoro 150 godina. Hvala vam.”

Nakon što je podpredsjednik Vlade i ministar Josip Dabro proglasio kongres otvorenim, voditelj ceremonije najavio je “posebni trenutak koji se događa jedanput u svake četiri godine“, a to je dodjela nagrade za životno djelo, pozvao Ivana Zemljaka, predsjednika Hrvatske veterinarske komore da uruči nagradu, a zatim pozvao i nazočne da pozdrave “ovogodišnjeg laureata, legendu hrvatske veterine” prof. dr. Petra Džaju. Dvoranom koja je ubrzo bila na nogama zavladao je dugi pljesak za vrijeme kojega je predsjednik Zemljak uime Komore uručio prof. Džaji diplomu i skulpturu nagrade “Ždrijebe u propnju”.

U svojoj zahvali prof. Džaja je okupljenima kazao: “Ja se zahvaljujem. Vidite i osjetite da sam uzbuđen. Kao nikad dosad u svom životu. Cijeli život pričam, ali je teško pričati. No, bilo kako bilo, kaže jedna izreka, teško je biti zadovoljan s onim što si napravio i da nisi perfekcionista. I ja ovdje postavljam sebi pitanje, za vrijeme svoga radnog vijeka jesam li mogao napraviti više. Možda jesam, ali istodobno me veseli ovo priznanje od moje struke jer sam si zacrtao svoj put kao profesor sudskog i upravnog veterinarstva koji mi je dao pravo i obvezu da nastupam ovako kroz cijeli život, da se borim da u struci bude što bolje i bolje. Drago mi je da ste prepoznali taj moj rad. Ja vam se svima zahvaljujem na nagradi, a posebno se zahvaljujem i svom Veterinarskom fakultetu, svojoj matičnoj kući bez kojega ja ne bih bio ovo što jesam. I ovdje, dekane, zahvaljujem se i Vama. Zahvaljujem se kolege. Ovo je za mene jedna velika stvar, a kao savjetnik ministra, stojim na raspolaganju, idemo dalje. Od prvog svoga radnog dana smatrao sam sebe vojnikom hrvatske veterinarske struke i tako ću ostati do kraja svog života. Moj radni vijek uskoro prestaje. Nažalost, običaji na ovim prostorima su takvi kad čovjek ode u mirovinu bude gotovo i zaboravljen, ali, evo, preko našeg ministarstva, produžena mi je ruka da djelujemo u pravom pravcu za boljitak svoje veterinarske struke. Još jedanput, svima vam hvala.”

S prvom panel raspravom “Veterinarstvo u Republici Hrvatskoj – stanje i perspektive” koja je slijedila, a na kojoj su sudjelovali mr. sc. Tatjana Karačić – ravnateljice Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, mr. Gordan Jerbić, načelnik Sektora za veterinarski nadzor i nadzor sigurnosti hrane u Državnom inspektoratu, prof. dr. sc. Marko Samardžija, dekan Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Andrea Humski, ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta, Ivan Zemljak, univ. mag. med. vet., predsjednik Hrvatske veterinarske komore i Nancy De Bryne, DVM, izvršna direktorica Federacije veterinara Europe, započeo je i iznimno bogat znanstveno-stručni dio Kongresa koji je trajao sljedeća dva dana.

Pitanja postavljena panelistima prve panel rasprave “Veterinarstvo u Republici Hrvatskoj – stanje i perspektive”
• Je li točna informacija da na području Gorskog kotara trenutačno nema ovlaštene veterinarske stanice? (samo mala praksa)
• Kako održati veterinarski nacionalni sustav?
• Tko u takvim situacijama na terenu može provoditi, primjerice, mjere protiv bruceloze?
• Zašto nema interesa kod veterinara za obavljanje inspekcijskog nadzora? Kako se plaćaju takvi nadzori?
• Kakvo je danas epidemiološko stanje u zemlji? Što se događa s epidemijom afričke svinjske kuge? Kakvo je stanje s brucelozom?
• Primjerice, zbog bolesti plavog jezika zatvorena su tržišta Italije i Češke. Kako mi tu stojimo?
• Koji su ključni problemi u inspekcijskom nadzoru?
• Kakav je interes mladih ljudi za studij veterine?
• Treba li povećavati kvote na studiju?
• Zašto studij veterine upiše 135 mladih ljudi, a završi tek stotinjak od čega broja od čega dobar dio nikada ne radi u struci?
• Koliko je težak studij veterine?
• Kako motivirati mlade veterinare za rad u ruralnim krajevima?
• Stalno slušamo o epidemijama: od afričke svinjske kuge i bedrenice, preko bruceloze do bolesti plavog jezika. Kako stojimo u odnosu na ostatak Europe?
• Znači li otvaranje novog laboratorija u Vinkovcima da HVI očekuje novu eskalaciju epidemije ASK nakon zime?
• HVI ima ukupno oko 300, a idući tjedan zapošljava novih 5 ljudi. Čini se da nemate problema s motiviranjem mladih na dolazak u Institut?
• Ima li šanse za novu zgradu Instituta? Je li Kampus Borongaj prava lokacija?
• Je li za HVI dobar model u kojem je pod Ministarstvom znanosti s koeficijentima plaća, ali pod Ministarstvu poljoprivrede kada se radi o borbi zoonozama?
• Tko danas u Hrvatskoj nadzire i skrbi o veterinarskim lijekovima?
• Jedno od najčešće postavljanih pitanja pri pozivu u Komoru je: imate li mladog veterinara koji želi raditi. Kakvo je danas stanje na tržištu rada?
• Kakve su plaće veterinara u Hrvatskoj kada se usporede s veterinarima u Njemačkoj? (kod nas cca 1300)
• Kako motivirati mlade za rad u ruralnim krajevima?
• Zašto je u veterinarskoj struci tako prisutan burn out sindrom?
• Koliko je mjesečno prijava Časnome sudu Komore?
• Is there a workforce shortage in the veterinary profession in Belgium and the rest of Europe? How to try to solve the problem?
• How to motivate young people to study veterinary medicine and work in the profession?
• What are the salaries of veterinarians in Europe?
• Who in Belgium pays for a veterinarian’s visit to a farm, for example, in the case of tuberculosis or brucellosis?
• Federation reward the best vets in Europe – how important is that?

Nakon panel rasprave sudionici su iskoristili priliku za druženje na prigodnom koktelu dobrodošlice, a program Kongresa nastavljen je sutradan glavnim predavanjem Kongresa, prof. Zvonimira Poljaka “Od podataka do dijagnoze i dalje: upotreba umjetne inteligencije i Big Data u veterinarskoj medicini”, koje je slijedila sekcija o antimikrobnoj rezistenciji s predavanjima i drugom panel raspravom Kongresa “Antimikrobna rezistencija”. Sudionici ove panel rasprave bili su Gordan Kompes, Ivana Bazina, Hrvoje Pavasović i Volker Moser, a raspravu je vodio Mislav Togonal.

Program Kongresa drugoga dana odvijao se istovremeno sekcijama ‘Antimikrobna rezistencija’, ‘Veterinarsko javno zdravstvo’, ‘Mala praksa’, ‘Velika praksa – farmske životinje’ čemu treba dodati i radionicu “Osnove elektrokardiografske dijagnostike u pasa i mačaka” čiji je praktični dio realiziran trećega radnog dana. Po završetku drugog radnog dana navečer (petak), organizator je pripremio prigodno druženje uz glazbeni program i nastup VVIS Štene Chuck, veterinarima dobro poznat glazbeni sastav kojeg čine kolegice i kolege, a kojima je ovo druga godina zaredom da nastupaju na najvećem godišnjem skupu veterinara i ugodno zabavljaju i opuštaju svoju vjernu i vrlo privrženu publiku (koja više nego dobro reagira na domaće i strane glazbene hitove u izvedbi najboljeg veterinarskog banda).

Već na samomo početku trećeg radnog dana, naravno pod vodstvom Mislava Togonala održan je okrugli stol “Mentalno zdravlje doktora veterinarske medicine” na kojemu su sudjelovali prof. dr. sc. Petar Džaja, Nancy De Briyne, Ivan Butković, Iva Lehunšek Panić, Vlatka-Antonija Csik i Maja Živković. Prijepodnevni sati bili su rezervirani za sekcije ‘Mala praksa’ i ‘Veterinarsko javno zdravstvo’, a nakon ručka organiziran je turistički posjet starom gradu Dubrovniku.

---

---