80. godina Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb

Željko Cvetnić

Dr. sc. Željko CVETNIĆ, dr. med. vet., znanstveni savjetnik, izvanredni profesor, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb

Početkom rujna 2013. godine, obilježili smo 80. obljetnicu postojanja i rada Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu. Današnji Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu osnovan je 1933. godine kao Veterinarska eksperimentalna stanica u Zagrebu. Niknuo je iz Zavoda za nauku o zarazama i Zavoda za veterinarsku higijenu i mikrobiologiju Veterinarskog fakulteta. Prvi je predstojnik i osnivač Stanice bio prof. dr. Josip Ježić. Osnovna je namjena Stanice bila proizvodnja cjepiva u svrhu suzbijanja zaraznih bolesti životinja. U okviru Veterinarske eksperimentalne stanice proizvedena su cjepiva protiv boginja, bjesnoće i bedrenice. Kasnije su proizvedena i mnoga druga cjepiva, antiparazitici i dezinficijensi. Napravljena su prva cjepiva protiv svinjske kuge i slinavke i šapa. U to su vrijeme u bivšoj Jugoslaviji to bila prva organizirana cijepljenja protiv bjesnoće.

Provjeravale su se različite dijagnostičke metode u dokazivanju bruceloze, uvedena je serološka dijagnostika i tipizacija salmonela, prva takve vrste u bivšoj Jugoslaviji. Postavljeni su temelji tipizacije uzročnika tuberkuloze i izrada sintetičkog tuberkulina, a provedene su i prve tuberkulinizacije. Poslije Drugog svjetskog rata ovaj je Institut bio i Savezni veterinarski institut za veterinarsku službu i tada najuređeniji, najopremljeniji i najproduktivniji na prostoru tadašnje Jugoslavije.

Veterinarski institut je kao i svaka Institucija imao razdoblja velikih uspona, nepredvidivih zastoja i neizbježnih padova. Unatoč velikih i vrlo značajnih društveno-političkih zbivanja i promjena od osnivanja pa sve do danas, njegov kontinuirani razvoj nije prekinut, opravdanost njegovog osnivanja i postojanja. Svako je vrijeme bilo teško i na neki način neizvjesno.

Danas je Hrvatski veterinarski institut Zagreb ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske. Jedan je od 25 javnih Instituta u sustavu Ministarstva znanosti Republike Hrvatske, a sa svojih 250 zaposlenika i po budžetu koji ostvaruje poslije Instituta “Ruđer Bošković” najveći je Institut u Republici Hrvatskoj. Čine ga središnjica u Zagrebu te podružnice Instituta koje su njegov sastavni dio, a to su: Veterinarski zavod Vinkovci, Križevci, Rijeka, Split te Centar za peradarstvo u Zagrebu. U tom svojstvu za državu obavlja poslove od nacionalnog interesa, a to je: dijagnostika zaraznih bolesti životinja, veterinarsko javno zdravstvo i znanstveno istraživačke aktivnosti.

Posljednjih su nekoliko godina Hrvatski veterinarski institut Zagreb i njegove Podružnice doživjele veliku promjenu. Zgrade Instituta i Zavoda, Laboratorijski i administrativni prostori su potpuno uređeni, nabavljena je nova visoko vrijedna oprema, a ljudi su educirani.
Uređeno je oko 5000 m² laboratorijskog i administrativnog prostora. Posljednjih godina obavljeno je više od 138 edukacija u više od 40 institucija u 17 zemalja Europe.

Međunarodno stručno povjerenstvo iz područja biomedicine tijekom tematskog vrednovanja javnih instituta u Republici Hrvatskoj ocijenilo je Hrvatski veterinarski institut Zagreb jednim od najboljih instituta. Uspostavljena je znanstveno stručna suradnja s mnogim ustanovama u ovom dijelu Europe i šire. Danas u Institut dolaze ljudi na izobrazbu iz ovog dijela Europe, ali i kolege iz drugih kontinenata.

Mnogi izazovi su ovog trenutka pred nama, to je izazov novog vremena.
Uključivanje u EU projekte s europskim i domaćim partnerima, veća okrenutost tržištu i ponuda naših usluga tržištu.
Hrvatski veterinarski institut u novu Europsku zajednicu ulazi potpuno uređen i opremljen, sa 174 akreditirane metode u 29 laboratorija, uz mnoštvo mladih, educiranih, sposobnih i motiviranih ljudi koji predstavljaju najveću vrijednost Instituta. Institut predstavlja stožernu ustanovu u dijagnostici zaraznih bolesti i u veterinarskom javnom zdravstvu u Republici Hrvatskoj. U organizaciji, izgledom infrastrukture, opremljenosti laboratorija i educiranom kadru može se mjeriti s bilo kojim institucijom takve vrste u Europi.

Ljudi govore da vrijeme mijenja stvari, ali ih zapravo mi moramo sami promijeniti. Dokazali smo da promjene i dobre stvari u velikoj mjeri ovise o uloženom trudu, volji, požrtvovnosti i znanju. Ne znaju se putevi koje vode do uspjeha, a tajna je uspjeha u tome da je čovjek spreman prihvatiti priliku kad se ona pojavi. Svi ljudi nisu specijalisti, ne dosegnu svi vrhunce u znanosti. Mnogi ljudi su radnici u tvornici, na polju ili ulici.
Nema nevažnog posla. Svaki je posao koji je nama od koristi uzvišen i vrijedan.
Potrebno je samo odgovoriti zahtjevu svoga radnoga mjesta ili pošteno odraditi svoj posao. Čovjeka treba odlikovati poduzetnost pri planiranju, ljudskost pri izvođenju i skromnost nakon uspješna okončanja posla. Ili kako nobelovac Ivo Andrić kaže: „Tko čini dobra od njega se još više dobra očekuje“.

---