Prekid skotnosti u kuja (*)

Koraljka Gracin¹, Branimira Špoljarić², Darko Gereš²
¹ Centar za rehabilitaciju Silver, Zagreb
² Klinika za porodništvo i reprodukciju, Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Izlaganje sa skupa VETERINARSKI DANI 2013

SAŽETAK

Prof. dr. sc. Darko Gereš, Veterinarski fakultet u Zagrebu
U 20 nepoželjno sparenih kuja induciran je pobačaj u drugoj trećini skotnosti. Kuje su bile skotne 27-34 dana i terapija je započeta dan nakon UZV detekcije. [Ovdje se nalazi sadržaj dostupan samo veterinarima prijavljenima u VetBook.]
...prijava ...upis Kuje su kontrolirane ultrazvučno. U svih je kuja nastupio prekid skotnosti između 4. i 10. dana (prosjek 7 dana). Pobačaj se klinički očitovao smeđim, čokoladnim iscjetkom, kojem je prethodio sluzavi iscjedak, a kod nekih kuja manifestne su bile promjene ponašanja tipične pripremi za porod. Nuspojave (slinjenje, povraćanje, tremor, dahtanje i gubitak apetita) izražene su u 8 kuja tijekom cijelog postupka, u devet (9) kuja samo u prva tri dana, a u ostalih (n=3) nisu uočene. [Ovdje se nalazi sadržaj dostupan samo veterinarima prijavljenima u VetBook.]
...prijava ...upis

Ključne riječi: kuja, nepoželjna skotnost, prostaglandin, dopaminski agonisti, indukcija pobačaja

PODACI IZ LITERATURE

Polovica domaćinstava ima psa ili mačku, ali ipak milijuni kućnih ljubimaca humano se usmrćuju jer se vlasnici ne mogu ili ne žele brinuti za njih. Tako se godišnje i do 25% cjelokupne populacije pasa i mačaka uništi. Otprilike 1/3 svih pasa i mačaka koji dospiju u šinteraje odbačeni su od vlasnika, a svega 17% ih biva udomljeno (GRIFFIN, 2002). Brojni veterinari zagovaraju kiruršku sterilizaciju, ali vjerojatna budućnost je u nekirurškim rješenjima. Farmakološke metode kontracepcije i sterilizacije pomoću hormonskih pripravaka, androgena i GnRH analoga direktno blokiraju receptore ili neposredno blokiraju koncepciju putem mehanizama negativne povratne sprege.
Rješenje budućnosti je vjerojatno i u imunokontracepciji (GRIFFIN i sur., 2002; KUTZLER i WOOD, 2006).
Depopulacijska politika u pasa ne može se provoditi samo eutanazijom, tj. uništavanjem pasa (JOHNSTON, 1990.), već pravovremenim i učinkovitim mjerama kojima se broj pasa može držati pod kontrolom. Metode kontracepcije, post-koitalne kontracepcije i indukcije abortusa često su neophodne u prevenciji estrusa i prevenciji nepoželjnih rađanja. Brojne su socijalne, kulturalne, financijske i etičke razlike između država i kultura u rješavanju ovih problema. Najpopularniji i najčešći način prevencije skotnosti svakako je sterilizacija (ovariotomija i ovariohisterektomija), koju definiramo i kao fizičko uklanjanje jajnika i jajnika zajedno sa maternicom. Naravno da je primjena ovih metoda neprihvatljiva u kuja predviđenih za daljnji rasplod. U SAD većina kuja se kirurški sterilizira, a kontracepcija je rijetka. Međutim svi vlasnici nisu spremni podvrći svoje ljubimce operaciji. Kao primjer može poslužiti Sao Paulo u Brazilu gdje čak 56,5% vlasnika adaptiranih pasa ne žele sterilizirati ljubimca. Razlozi za ovakovu odluku su sažaljenje, nepoznavanje postupka i cijene te promjena ponašanja (SOTO i sur., 2005). Prema istraživanju PATRONEK-a i sur. (1997), svega 63.1% pasa bilo je sterilizirano, a samo u 7.9% slučajeva razlog tomu bila je cijena. Kako je posljedica ovariohisterektomije trenutni gubitak kompletnog progesterona žutog tijela, ona je učinkovita metoda samo uz rezervu. Naime, zahvat nije potpuno bezopasan (pogotovo krajem skotnosti) i naravno, primijenjuje se samo u kuja koje nisu predviđene za rasplod.

Pripravci koji se koriste za prekid skotnosti morali bi biti učinkoviti, jednostavni za uporabu i jeftini. Poželjno je da njihova uporaba ne uzrokuje nuspojave ili da one budu minimalne (OETTLE i sur., 1988; ONCLIN i VERSTEGEN., 1996; FELDMAN i NELSON, 1996; EILTS, 2002; VERSTEGEN, 2002). Značajan problem u maloj praksi je i taj što vlasnici kuja, bez spoznaje o mogućim posljedicama po pacijentu i/ili potomstvu, najčešće zahtjevaju momentalni prekid skotnosti, čim primijete da se kuja nepoželjno sparila (Concannon i Meyers-Wallen, 1991; Concannon, 1995; Feldman i Nelson, 1996; England, 1998), dakle prije mogućnosti primjene objektivne dijagnostike gravidnosti. Naravno, svaka nepoželjno parena kuja nije skotna. Dapače, prema FELDMAN-u i sur. (1993) u čak 60% slučajeva kuje nisu ostale gravidne, pa se zato antikonceptivni tretmani u većine životinja provode nepotrebno. Cilj je iznaći najučinkovitiju metodu kojom bi se moglo prekinuti i suprimirati estrus, ali isto tako i prekinuti skotnost. U većini slučajeva nepoznat je točan datum nepoželjnog parenja, pa bi idealan bio onaj pripravak kojim bi se mogao inducirati pobačaj u bilo kojoj fazi gestacije. Prema tome, svaka nepoželjna skotnost pred struku postavlja zahtjev za iznalaženje sigurnog, učinkovitog, ali i humanog postupka (FELDMAN i NELSON, 1996). Najčešći uzroci mezalijanse su nepažnja i činjenica da vlasnici nisu bili svjesni da se kuja tjera. Postoji više metoda u rješavanju ovog problema počevši od kirurške sterilizacije do farmakološke sterilizacije i kontracepcije pa sve do imunokontracepcije. [Ovdje se nalazi sadržaj dostupan samo veterinarima prijavljenima u VetBook.]
...prijava ...upis U našem radu koristili smo kombinacije preparata, na temelju iskustva objavljenih u recentnoj literaturi, ali mjenjajući dinamiku aplikacije kombinirane terapije. Na taj smo način željeli ustanoviti standardni postupak koji bi bio aplikativan i jednostavan u širokoj primjeni. Uz to smo detaljno analizirali trajanje samog postupka, trajanje nuspojava neovisno o simptomima i intenzitetu, trajanje nuspojava ovisno o simptomima i intenzitetu i na kraju samu kliničku manifestaciju pobačaja.

Željeli smo također ustanoviti postoje li razlozi zbog kojih bi ova metoda bila neprimjenjiva ili primjenjiva uz rezervu i na kraju provjeriti kakva je buduća plodnost, odnosno ima li štetnih posljedica po fertilitet i opće zdravstveno stanje kuja.

Prekid skotnosti u kuja preporučljiv je postupak u rasplodnih kuja u kojih se želi očuvati rasplodna sposobnost. U ostalih kuja, preporučljiva je sterilizacija kao mjera trajnog ukljanjanja spolnosti, budući pripravci za prevenciju estrusa, kao ni kontracepcijski postupci ne zadovoljavaju.

Prije prekida skotnosti anamnestički, ginekološki, citološki i ultrazvučno potrebno je ustanoviti da li se kuja parila je li uopće skotna, jer 38% kuja koje su podvrgnute preventivnom prekidu skotnosti nisu bile skotne (FELDMAN i sur., 1993). Najsigurniji dokaz skotnosti sredinom graviditeta je utrazvučni pregled kada se graviditet može ustanoviti sa potpunom sigurnošću. Već od 23. do 25. dana skotnosti vidljiv je embrio i otkucaji srca (CARTEE i ROWLES, 1984).

[Ovdje se nalazi sadržaj dostupan samo veterinarima prijavljenima u VetBook.]
...prijava ...upis

MATERIJALI I METODE

[Ovdje se nalazi sadržaj dostupan samo veterinarima prijavljenima u VetBook.]
...prijava ...upis

REZULTATI

Prosječno trajanje postupka bilo je 6,95 dana: u skupini A 6.25 dana, skupini B 8.66 dana, skupini C 7,4 dana i skupini D 6 dana.
U 3 kuje (15%), poslje pojave čokoladnog iscjedka postupak je valjalo produljiti i trajao je još 2 (n=2) odnosno tri dana (n=1). Sve tri kuje sa prolongiranim pobačajem imale su velik broj plodova (n=5).
Nuspojave su se javile kod 17 kuja (85%), a u 3 kuje nije bilo nuspojava (15%). Od toga, u 8 kuja (40%) nuzpojave su trajale tijekom cijelog postupka, a u 9 kuja prva tri dana (45%). Tri kuje nisu imale nuzpojave (15%). Nuzpojave bile su su: slinjenje, povraćenje, drhtanje, dathtanje, gubitak apetita. Niti u jednom slučaju nije bilo potrebe za uporabom atropina.
U skupini bez nuzučinaka (n=3) prosječna težina kuja bila je 13 kg, u skupini sa nuzučincima u prvih tri dana po aplikaciji (n=9), 20.3 kg, a u skupini sa izraženim nuzpojavama kroz cijeli postupak, prosječna težina bila je 30.6 kg.
Skupina kuja koje su tjekom postupka su imale nuzpojave kroz cijelo vrijeme postupka u prosjeku su imale 2.6 ploda (3 kuje sa 1 plodom, 1 kuja sa 2 ploda, 2 kuje sa 3 ploda, 2 kuje sa 5 plodova). Kuje sa nuspojavama u prva tri dana postupka 3.1 plod (jedna kuja sa 1 plodom, dvije kuje sa dva ploda, tri kuje sa tri ploda, jedna sa četiri i dvije sa 5 plodova). Kod kuja bez nuzpojava prosječno je pobačen 1.66 plod (jedna kuja sa jednim plodom, dvije sa dva ploda).
Kod kuja sa 1-4 ploda postupak je trajao 6-7 dana (kod kuja sa jednim plodom 7 dana, kod dva ploda 6.2 dana, kod tri ploda 6.2 dana, kod četiri ploda 7 dana). Kod kuja sa pet plodova trajanje postupka bilo je je 9.33 dana.
U skupini A (n=8) postupak je prosječno trajao 6.25 dana /5 dana (n=3); šest dana (n=2); sedam dana (n=2) i devet dana (n=1). [Ovdje se nalazi sadržaj dostupan samo veterinarima prijavljenima u VetBook.]
...prijava ...upis

RASPRAVA

[Ovdje se nalazi sadržaj dostupan samo veterinarima prijavljenima u VetBook.]
...prijava ...upis
U istraživanju prolongirani pobačaji bili su isključivo u kuja sa većim brojem plodova.

ZAKLJUČAK

Istraživanje je dokazalo 100% uspješnost postupka. [Ovdje se nalazi sadržaj dostupan samo veterinarima prijavljenima u VetBook.]
...prijava ...upis Broj plodova ne utječe na intenzitet nuzpojava, ali bitno utječe na trajanje postupka.

Literatura [… prikaži]

CARTEE, R.E., ROWLES, T. (1984): Preliminary study of the ultrasonographic diagnosis of pregnancy and fetal development in the dog. Am. J. Vet. Res. 45, 1259-1265.
CONCANNON, P. W. (1987): Suppression of luteal function in dogs by luteinizing hormone antiserum and by bromocriptine. J. Reprod. Fertil. 81, 175-180.
Concannon P. W., Meyers-Wallen V. N. (1991): Current and proposed methods for contraception and termination of pregnancy in and cats. J. Am. Vet. Med. Assoc. 198, 1214-1225.
Concannon, P. W. (1995): Reproductive endocrinology, contraception and pregnancy termination in dogs. U: Textbook of Veterinary Internal Medicine (Ettinger S, Feldman J, eds.), 4th Ed. Philadelphia: W.B. Saunders; 1625-1636.
CORRADA, Y., RODRIGUEZ, R., TORTORA, M., ARIAS, D., GOBELLO, C. (2006): A combination of oral cabergoline and double cloprostenol injections to produce third-quarter gestation termination in the bitch. J.Am. Anim. Hosp. Assoc. 42(5),366- 368.
EILTS, B. E. (2002): Pregnancy termination in the bitch and queen. Clinical Techniques in Small Animal Practice 17, 116-123.
England, G. C. V. (1998): Pharmacological Control of Reproduction in the Dog and Bitch. Man. Small. Anim. Repr. Neon. 3, 13-217.
FELDMAN, E. C., DAVIDSON, A.P., NELSON, R.W., NYLAND, T.G., MUNRO, C. (1993): Prostaglandin induction of abortion in pregnant bitches after misalliance, J Amer Vet Med Assn 202, 1855–1858.
Feldman, E. C., Nelson, R.W. (1996): Induced abortion, pregnancy prevention and termination, and mismating. U: Canine and feline endocrinology and reproduction. (Feldman, E. C., R. W. Nelson, eds.). 2nd ed.,W.B. Saunders Co. 592-593.
GOBELLO, C, CONCANNON, P.W., VERtSEGEN, J.P. (2005): Canine pseudopregnancy: a review. U: Recent advances in small animal reproduction. (Concannon, P. W., G. England, J. Verstegen, C.Linde-Forsberg, Eds.) Ithaca: International Veterinary Information Service, (2005).
GRIFFIN, B. (2002): Pet Overpopulation and Strategies for Control. International Symposium on Nonsurgical Methods for Pet Population Control. Callaway Gardens, Pine Mountain, Georgia, April 19-21.
Griffin, B., S. Boyle, W. Jochle, H. Baker (2002): Summaries. International Symposium on Nonsurgical Methods for Pet Population Control, Callaway Gardens, Pine Mountain, Georgia, April 19-21.
Johnston, S. D. (1990): Canine pregnancy termination with prostaglandin F2 alpha. Proc. Soc. Theriogenol. 33, 264–269.
KUTZLER, M., WOOD, A. (2006): Non-surgical methods of contraception and sterilization. Theriogenology 66 (3), 514 – 525.
LANGE, K., GRUNZEL-APEL, A.R., HOPPEN, H.O., MISCHKE, R., NOLTE, I. (1997): Effects of low doses of prostaglandin F2α during the early luteal phase before and after implantation in beagle bitches. J. Repro. Fertil. Suppl. 51, 251-257.
Oettle, E. E., Bertschinger, H. J., Botha, A.E., Marais, A. (1988): Luteolysis in early diestrous beagle bitches. Theriogen. 29, 757–763.
ONCLIN, K., SILVA L. D. M., VERSTEGEN J. P. (1995): Termination of unwanted pregnancy in dogs with the dopamine agonist, cabergoline, in combination with a synthetic analog of PG F2 Alpha, either cloprostenol or alphaprostol. Theriogenology 43,813-822.
Onclin, K., Verstegen, J.P. (1996): Practical use of a combination of a dopamine agonist and a synthetic prostaglandin analogue to terminate unwanted pregnancy in dogs. J. Small. Anim. Prac. 37, 211–216.
Palmer, C. W., Post, K. (2002): Prevention of pregnancy in the dog with a combination of prostaglandin F2alpha and bromocriptine. Can. Vet. J. 43, 460-462.
PATRONEK, G. J., BECK, A. M., GLICKMAN, T., (1997): Dynamics of dog and cat populations in a community. Journal of the American Veterinary Medical Association, 210, 637-642.
SOTO, F. R., FERREIRA, F., PINHEIRO, S.R. (2005): Adoption of shelter ogs in Brazilian community: assesing the caretaker profile. J. Appl. Anim. Welfare Sci. 8, 105-116.
VERSTEGEN, J. P. (2000): Overview of mismating for the bitch. U: Current Veterinary Therapy: Small Animal Practice (Bonagura, J. D. ed), W.B. Saunders, Philadelphia, 947–954.
Verstegen, J. P. (2002): Contraception and pregnancy termination. U: Textbook of Veterinary Internal Medicine (Ettinger, S. J., E. C. Feldman,eds), 5th ed., W.B.Saunders, Philadelphia
Editors, 1542-1548.
VICKERY, B., McRAE, G. (1980): Effect of a synthetic prostaglandin analogue on pregnancy in Beagle bitches. Biol. Reprod. 22, 438-442.
WankeL, M. M., Romagnoli, S., Verstegen, J., Concannon, P. W.: (2002) Pharmacological Approaches to Pregnancy Termination in Dogs and Cats Including the Use of Prostaglandins, Dopamine Agonists, and Dexamethasone U: Recent Advances in Small Animal Reproduction (Concannon, P.W., England, G., Verstegen, J., Linde- Forsberg). In: Proceedings in Veterinary Medicine hosted by IVIS.