Prof. dr. sc. Velimir Sušić, prof. dr. sc. Željko Pavičić, prof. dr. sc. Anamaria Ekert Kabalin, dr. sc. Mario Ostović, dr. sc. Sven Menčik
Izlaganje sa 16. savjetovanja uzgajivača ovaca i koza u RH
Uvod
Porođaj, prihvat i odgoj potomstva kritične su faze u uzgoju životinja. O njima u velikoj mjeri ovisi ekonomičnost proizvodnje, posebno s obzirom na moguće veće gubitke zbog uginuća mladunčadi ili veće troškove vezane za njezin smještaj i hranidbu te dodatni rad stočara.Unatoč udomaćivanju, životinje su uvelike zadržale svoj repertoar prirođenih ponašanja. Tako se i ponašanje ženskih životinja domaćih vrsta tijekom porođaja, prihvata i odgoja mladunčadi ne razlikuje znatno od njihovih divljih predaka. Radi se o složenim biološkim procesima, pod neurohormonalnom kontrolom, u kojima najvažniju ulogu imaju hormoni jajnika, estrogen i progesteron, te hormon oksitocin. Oni u nizu fizioloških promjena omogućuju iskazivanje majčinskog ponašanja, uspostavljanje specifične (selektivne) povezanosti majke s njezinim podmlatkom i dojenje.
Majčinske sposobnosti ovaca/koza i njihove interakcije s potomstvom imaju svoje specifičnosti u odnosu na druge vrste domaćih životinja. Kao tipične pašne životinje, ovce/koze se češće drže na otvorenom, što im u većoj mjeri omogućuje izražavanje prirodnog, vrstno karakterističnog, ponašanja. S druge strane, selekcija na visoku proizvodnost i sustavi djelomičnog ili stalnog držanja u zatvorenom prostoru, mogu dovesti do poremećaja u ponašanju životinja i slabljenja prirodnih instinkta.
Ukoliko razumijemo čimbenike uključene u preživljavanje janjadi/jaradi, te ulogu koju u tome ima majčinsko ponašanje, možemo primjenjivati postupke u proizvodnji koji će te čimbenike poticati u pozitivnom smjeru. Stoga su ciljevi ovog rada prikazati:
- značenje i obilježja majčinskih sposobnosti u ovčarskoj/kozarskoj proizvodnji, te čimbenike koji na te sposobnosti utječu,
- postupke koji osiguravaju iskazivanje majčinskih sposobnosti u proizvodnim uvjetima i
- mogućnosti poboljšanja majčinskih sposobnosti ovaca/koza selekcijom.
Ovca i janjad
(Izvor fotografije: Mioč B., Pavić V., Sušić, V.: Ovčarstvo. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, 2007.)
Značenje majčinskih sposobnosti u proizvodnji ovaca i koza
Procjene o smrtnosti janjadi/jaradi do odbića kreću se u rasponu od 10 do 30%. Većina gubitaka događa se unutar prva tri dana od porođaja. Uzroci uginuća su ozljede zbog teškog porođaja, nemogućnost prilagođavanja na novu okolinu (termoregulacija, opća slabost, nepovezanost s majkom), zarazne bolesti, anomalije u tjelesnoj građi, grabežljivci i drugi. Uz malu tjelesnu masu pri porođaju, odsustvo majčinske njege predstavlja najveći rizik za smrtnost janjadi/jaradi.
Ključni koraci u realizaciji majčinskih sposobnosti ovaca/koza su:
- poticaji i razvoj majčinskog ponašanja prije i neposredno nakon janjenja/jarenja
- uspostavljanje selektivne (specifične) veze između majke i njezinog potomstva
- razvoj majčinskog ponašanja koje je važno za rano i kasnije razdoblje dojenja
Ovce i koze su društvene životinje koje većinu vremena provode u skupinama. S približavanjem porođaja, visokogravidne jedinke se osamljuju i sve češće odvajaju od stada. Izolacija je privremenog trajanja (nakon janjenja/jarenja majka se brzo vraća svojoj skupini), a glavna svrha joj je stvaranje što prisnije veze između majke i mladunčeta. Za osamljivanje, buduće majke biraju mjesta koja će novorođenčad štititi od hladnoće, vlage, vjetra i drugih nepovoljnih okolišnih utjecaja.
Prvi znak početka janjenja/jarenja je opća uznemirenost buduće majke koju prati grebanje papcima o tlo, oblizivanje usana i naprezanje. Čest je i interes za tuđu novorođenu mladunčad. Trajanje janjenja/jarenja varira od nekoliko minuta do nekoliko sati (najčešće oko 1 sat), ovisno o rednom broju legla (dobi majke), pasmini, veličini legla, te porođajnoj masi mladunčadi. Odmah po istiskivanju ploda, majka pokazuje intenzivno i ciljano zanimanje prema novorođenčadi i prema plodnim vodama na svojoj vuni i tlu. Navedeno je obilježeno lizanjem janjadi/jaradi i učestalim, niskofrekventnim glasanjem (blejanje/meketanje i hučanje). Takvo ponašanje pospješuje sušenje, masažu ano-genitalne regije i opću stimulaciju mladunčadi, a ujedno doprinosi i stvaranju selektivne (specifične) povezanosti između majke i njezinog potomka. Povezanost se u početku temelji na mirisu novorođenog janjeta/jareta. Svako janje/jare ima specifičan individualni miris, koji omogućava majci da već nekoliko sati nakon porođaja može sa sigurnošću raspoznati svoje mlado od druge janjadi/jaradi. Majke koje nemaju razvijen njuh ne mogu razlikovati svoje mlade od onih koje potječu od drugih majki. Selektivna povezanost uspostavlja se obično unutar jednog sata od janjenja/jarenja, a kod iskusnijih majki i ranije. Kasnije, s porastom mladunčadi majka ih lako prepoznaje iz daljine po glasanju i izgledu. Ukoliko janje/jare oduzmemo majci nakon porođaja i vratimo u roku od nekoliko sati, majka će ga prihvatiti bez komplikacija. Unutar nekoliko sati nakon porođaja moguće je majci podmetnuti i tuđe janje/jare. U svrhu lakšeg prihvaćanja prakticira se janje/jare prethodno natrljati posteljicom, plodnom vodom i/ili mlijekom majke primateljice.
U povoljnom slučaju majka će prihvatiti janje/jare i bez drugih postupaka ako se tijekom više dana drži izolirano s dodijeljenim mladunčetom.
Odmah nakon porođaja janjad/jarad pokazuje karakteristična ponašanja: ustaje, traži vime i siše. Većina mladunčadi stoji unutar 30 minuta od porođaja.
Od kada ustane, janje/jare pokazuje interes za veće objekte, posebno one koji su u pokretu, učestalo se glasa, te se smješta postrance majke glavom usmjerenom prema njezinom vimenu. U tom smjeru privlači ih glatka, topla površina vimena i miris koji je osobito intenzivan u preponskom području majke. Dodiri majke potiču žvakanje, mljackanje i podizanje glave mladunčeta, čime ono otkriva sisu i počinje sisati. Većina janjadi/jaradi započinje sa sisanjem unutar 1-2 sata nakon porođaja. S ciljem poticanja na sisanje, iskusnije majke pognu leđa i rašire noge čime je otvoreniji pristup vimenu.
Na navedena ponašanja majke i podmlatka, te na iskazivanje majčinskih sposobnosti ovaca/koza utječe više čimbenika:
- Iskustvo majke – prvojanjice/jarice sporije ližu mladunčad, općenito su uznemirenije, a ponekad i agresivnije zbog prisustva mladunčadi. Istraživanja kod ovaca su pokazala da trećina prvojanjica ostaje mirno stajati dok janje bespomoćno traži vime. Oko 2% ovaca napušta svoju janjad nakon porođaja i vraća se u stado. Iako se većina nakon nekog vremena vraća svojem podmlatku, takvo ponašanje zbog nerazvijenog majčinskog instinkta može biti uzrokom gubitaka do 6% janjadi u stadu.Važno je naglasiti da prvojanjice/jarice s izraženim majčinskim sposobnostima već unutar nekoliko sati od porođaja pokazuju ponašanjaslična onima kod iskusnijih majki.
- Hranidba majke – pothranjenost majke tijekom graviditeta rezultira niskom porođajnom masom janjadi/jaradi i posljedično tome njihovom većom smrtnošću. Nekvalitetno hranjenim majkama treba dulje vrijeme da uspostave vezu s mladunčetom, češće su agresivnije i napuštaju mlade.
- Pasmina – primitivnije pasmine, koje se uzgajaju uz manju intervenciju čovjeka, više se brinu za mladunče. Visokoproizvodne i selekcionirane životinje pokazuju općenito nižu razinu majčinske njege prema svojoj janjadi/jaradi.
- Temperament – ovce/koze mirnog temperamenta, za razliku od onih nervoznih, više vremena provode u lizanju i dozivanju (glasanje niske frekvencije) svoje mladunčadi.
- Ponašanje janjeta/jareta – izuzetno je važno za ranu fazu uspostavljanja selektivne (specifične) povezanosti majke i njezinog mladunčeta, ali i za kvalitetu daljnjeg odgoja tijekom razdoblja dojenja. Na ponašanje janjeta/jareta izravno utječe ponašanje majke, kod koje relativno brzo (unutar 6 sati od porođaja) prestaje razdoblje intenzivne usredotočenosti na mladunče. Prestankom lizanja završava razdoblje uspostavljanja veze kojom janje/jare prepoznaje svoju majku, te slijedi razdoblje koje karakterizira početak sisanja.
Majke koje su pokazale višu razinu majčinske brige pri porođaju (lizanje, glasanje, olakšani pristup vimenu), izražavaju razvijenije majčinsko ponašanje i kasnije tijekom dojenja. One tuđoj janjadi/jaradi ne dozvoljavaju pristup vimenu i sisanje, a vlastitom mladunčetu tijekom prvog tjedna dopuštaju sisanje kad god ono želi. Nakon tog razdoblja počinju ga ograničavati u sisanju, udaljavajući se od njega. Tijekom prvog mjeseca nakon porođaja majke će aktivno tražiti svoje mlado kad se razdvoje, a udaljenost između njih obično iznosi samo nekoliko metara. Od početka drugog mjeseca nadalje, udaljenosti između majke i mladunčeta se povećavaju, a sisanje se događa „na poziv“ majke, tijekom kojeg ona učestalo podiže glavu i glasno bleji/mekeće. U tom razdoblju prekid sisanja još uvijek određuje majka. Ponašanje janjeta/jareta je uvjetovano s više čimbenika:- Biološke odlike (pasmina i spol),
- Uvjeti razvoja tijekom graviditeta (hranidba majke, veličina legla),
- Čimbenici vezani za majku (kondicija, redni broj graviditeta),
- Tijek janjenja/jarenja (prijevremeni ili otežani porođaj).
Općenito, razvoj ponašanja je usporen kod mladunčadi muškog spola, mladunčadi iz višebrojnih legla, kod mladunčadi s teškim porođajem, te kod one s malom porođajnom masom.
Majčinske sposobnosti u proizvodnim uvjetima
Dobre majčinske sposobnosti doprinose boljem preživljavanju janjadi/jaradi i na taj način utječu na ekonomičnost proizvodnje. Stoga je u tehnologiji uzgoja važno voditi računa o bitnim čimbenicima koji omogućavaju početak, razvoj i održavanje visoke razine majčinske brige za mladunčad. Čimbenici koji u tom smislu imaju posebno značenje su:
- Priprema buduće majke za porođaj te za početak i razvoj brige o mladunčetu
Ključna je kvalitetna hranidba ovce/koze tijekom graviditeta. Pothranjene majke daju potomstvo manje tjelesne mase, te sporije i slabijim intenzitetom razvijaju majčinsko ponašanje. - Osiguravanje odgovarajućih okolišnih uvjeta
Janjenje/jarenje se može događati na otvorenom ili u zatvorenim prostorima.
Sezonski karakter i klimatske prilike uvjetuju da se u Hrvatskoj najveći broj janjenja/jarenja događa u zatvorenim prostorima. Da bi u takvim ambijentalnim uvjetima došlo do razvoja i iskazivanja majčinskih sposobnosti, potrebno je da ti prostori imaju dovoljnu površinu (prenapučenost može dovesti do izostanka ili slabijeg intenziteta majčinskog ponašanja), te da pružaju mogućnost jednostavnog pregrađivanja i/ili montaže boksova za smještaj manjih skupina, odnosno pojedinačnih ovaca/koza s podmlatkom (držanje u manjim skupinama ili pojedinačno općenito doprinosi uspostavljanju čvršće selektivne povezanosti majke s njezinim potomkom). - Nadzor stočara
U cjelokupnom proizvodnom procesu, janjenje/jarenje zahtjeva najveću pažnju i angažman stočara. Pri tome treba voditi računa da svaka manipulacija i uznemiravanje mogu dovesti do zastoja ili prekida majčinske njege prema potomstvu. Oblikovanje manjih skupina ili izdvajanje ovaca/koza u boksove za pojedinačno držanje s mladunčadi treba provoditi planski, vodeći računa o očekivanom terminu porođaja. Zadržavanje u boksovima ovisi o vremenu potrebnom za uspostavljanje čvrste selektivne povezanosti majke s njezinim mladunčetom. U razdoblju janjenja/jarenja posebnu pozornost zahtjevajuneke skupine majki, napr. prvojanjice/jarice, majke s dva i više potomaka u leglu, majke čije je potomstvo mrtvorođeno ili uginulo, janjad/jarad čije su majke uginule ili nemaju mlijeko. Povećani nadzor potreban je i kasnije, tijekom dojenja, kad je majčinska briga već razvijena, međutim moguća je agresija ili odbacivanje mladunčeta zbog „bolnog dojenja“ (ozljede i/ili upale vimena).
Mogućnosti poboljšanja majčinskih karakteristika ovaca/koza selekcijom
Suvremene spoznaje pokazuju da različite pasmine ovaca/koza imaju i različito razvijene majčinske sposobnosti. Navedeno govori u prilog genske kontrole tih sposobnosti, odnosno o mogućnostima da se one unaprijede selekcijom. S tom svrhom istraživani su mjerljivi pokazatelji koji bi mogli biti povezani s karakteristikama majčinstva, kao napr: vrijeme potrebno za početak lizanja mladunčeta, udio vremena koje ovca/koza utroši na lizanje unutar prvih 30 minuta od porođaja, broj niskofrekventnih glasanja (blejanja/meketanja) u minuti, udio prvojanjica/jarica koje iskazuju agresivno ponašanje i/ili odbacuju mladunče, udio prihvaćenih dojenja u ukupnom broju pokušaja od strane mladunčeta, vrijeme provedeno uz vlastito janje, vrijeme potrebno za pronalaženje vlastitog janjeta, udio uginule janjadi/jaradi do odbića u leglima dvojaka.
Vrednovanje navedenih pokazatelja je otežano u farmskim uvjetima.
Osim toga, brojne su i još uvijek nejasne interakcije tih pokazatelja s različitim okolišnim čimbenicima. Stoga se razvijaju i specifični bodovni testovi u kojima se npr. janjad ocjenjuje s 1 do 4 boda s obzirom na njezinu aktivnost unutar 5 minuta od porođaja i sposobnost za sisanje tijekom prva tri dana postnatalnog razdoblja. Slični testovi razvijeni su i za majke, međutim pri njihovoj primjeni treba dodatno uzeti u obzir i obilježja temperamenta, odnosno poticajnih ponašanja koja dolaze od janjeta.
Zaključci
Majčinske sposobnosti ovaca/koza imaju veliko značenje za preživljavanje potomstva, a time i za ekonomičnost proizvodnje. Upravljanje majčinskim ponašanjem odvija se putem neurohormonalnih procesa kod majke i poticaja koje ona dobiva od svojih potomaka. Rezultat je uspostava selektivne (specifične) veze koja se u početku temelji na mirisnom i glasovnom prepoznavanju. U kratkom vremenu nakon toga, razvoj majčinskih sposobnosti vezan je dojenje.Majčinske sposobnosti možemo procjenjivati pomoću mjerljivih pokazatelja, kao što su napr. vrijeme potrebno za početak lizanja mladunčeta, udio vremena koje ovca/koza utroši na lizanje unutar prvih 30 minuta od porođaja, broj nisko-frekventnih glasanja u minuti, udio prvojanjica/jarica koje iskazuju agresivno ponašanje i/ili odbacuju mladunče i drugi. Na izraženost navedenih pokazatelja može utjecati veći broj čimbenika vezanih za ovcu/kozu kao što su iskustvo, hranidbeno-kondicijski status, pasmina i temperament. S obzirom na dosad utvrđene međupasminske razlike za obilježja majčinstva, postoje mogućnosti unaprjeđenja tih obilježja selekcijom. U praktičnim uvjetima ovčarske/kozarske proizvodnje važno je osigurati pretpostavke za iskazivanje majčinskih sposobnosti. Navedeno se postiže prvenstveno kvalitetnom hranidbom ovaca/koza tijekom graviditeta, zatim osiguravanjem okolišnih uvjeta koji djeluju poticajno na ponašanje majki i potomaka, te pravodobnim intervencijama stočara kada ta ponašanja izostanu ili budu prekinuta.
