državni laboratoriji sa EU standardima
Besplatno cijepljenje i liječenje životinja na potresom pogođenim područjima Mišljenja studenata veterinarske medicine o dobrobiti minijaturnih svinja kao kućnih ljubimaca Cijepljenje pasa protiv bjesnoće 2021. (2) Povijest tuberkuloze: Tuberkuloza i umjetnost (IV. dio) Cijepljenje pasa protiv bjesnoće 2021. (1)
|
5343
VETERINARSKI DANI 2015
 Sa otvorenja skupa: prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, mr. sc. Natalija Džafić, dr. sc. Mirjana Mataušić-Pišl, Ivan Forgač (foto: dr. sc. Ivan Križek) Veterinarski su dani ove godine održani u opatijskim hotelima “Royal” te “Grand Hotel 4 opatijska cvijeta”, od 20.-23. listopada 2015. godine. Više od 350 prijavljenih sudionika sudjelovalo je na dobro posjećenim predavanjima i dinamičnim radionicama, organiziranim u 10 sekcija koje su održane tijekom tri radna dana.  Na otvorenju skupa učesnike su pozdravili zamjenik župana Petar Mamula ispred Primorsko-goranske županije kao jednog od pokrovitelja skupa, zamjenik gradonačelnika Grada Opatije Fernando Kirigin te pomoćnica ministra poljoprivrede, dr. sc. Mirjana Mataušić Pišl, koja je nakon pozdrava od strane Ministarstva poljoprivrede nastavila svoje izlaganje o aktivnostima Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane u protekle četiri godine.  Slično kao i na prošlogodišnjim Veterinarskim danima, uz tradicionalno značajan broj učesnika praktičara velike prakse i kontrolnih tijela i ove godine zamjetan je sve veći broj sudionika iz ‘male prakse’, što osim pokazanog interesa pokazuje i zadovoljstvo učesnika, posebice članova Odjela male prakse Hrvatske veterinarske komore izraženom aktivnošću svoga Odjela.
Radionice su u tri radna dana održane u potpuno ispunjenim dvoranama Mimoza I, II i III što potvrđuje interes za odabrane teme, ali i interes za stručnim usavršavanjem veterinara praktičara. Dakako, manje ili više dinamične rasprave i ove su godine bile dvosmjerne i korisne kako za sudionike tako i za voditelje radionica, a niti društveni aspekt ovogodišnjih Veterinarskih dana nije bio ništa manje zanimljiv. Kao i ranije, Veterinarski dani su više nego dobra prilika za prilično rijetke susrete između kolega, često i nakon dugog niza godina.
SEKCIJA 1. UVODNA IZLAGANJA
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede RH
· pomoćnica ministra, dr. sc. Mirjana Mataušić Pišl
Kratko bih se osvrnula na protekle četiri godine rada ove Uprave i moram s ponosom reći da smo u proteklom razdoblju svi zajedno napravili puno.
Mislim da možemo biti više nego zadovoljni da su u 2012. godine spojene dvije Uprave – Uprava veterinarstva i Uprava veterinarske inspekcije, a ono što me posebno veseli je da smo nakon toga spajanjem dijela Uprave za sigurnost hrane dobili jedinstvenu Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane, čime je ona dobila daleko veće nadležnosti, ali time i odgovornosti i obveze, kako u sigurnosti hrane tako i u svim ostalim procesima veterinarskog javnog zdravstva i zaštite zdravlja životinja.
Za proteklo razdoblje željela bih još naglasiti daleko veću razinu suradnje Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane sa Hrvatskim veterinarskim institutom, sa Veterinarskim fakultetom i naravno sa Hrvatskom veterinarskom komorom koja bi nam uvijek trebala biti prvi partner i suradnik u rješavanju svih problema veterinarstva na području Republike Hrvatske.
Ono što bih posebno željela naglasiti je činjenica redovito plaćanje svih pristiglih financijskih obveza za izvršene veterinarske usluge, odnosno da su plaćanja prema veterinarskim organizacija bilo s osnove javnih ovlasti bilo obavljanja službenih kontrola u prethodnom razdoblju već od 2012. godine bila na razini na kojoj nikad prije toga nisu bila, plaćanje je bilo u roku dospijeća računa naznačenog na računu što znači da ste za sve poslove koje ste odradili na terenu bili pravovremeno i brzo plaćeni i da nije bilo zastoja u naplati vaših potraživanja prema Ministarstvu poljoprivrede.
Na isti način su računi plaćani i prema Hrvatskom veterinarskom institutu, Veterinarskom fakultetu kao i Agroproteinki s time da je 2014. godina bila godina s najučinkovitijom naplatom u području službenih kontrola (od kad su uvedene 2009. godine). Utrošena i planirana sredstva iz državnog proračuna za obavljene veterinarske usluge (OVO, HVI, VEF) su u iznosu od cca 150 milijuna kuna u 2013. i 2014. godini povećana na 171 milijun za 2015. godinu.
Suradnja Ministarstva poljoprivrede odnosno Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane poboljšana je i sa ostalim ministarstvima, posebice sa Ministarstvom zdravlja, Ministarstvom financija odnosno Carinskom upravom u dijelu provođenju poslova službenih kontrola na granici, a s Ministarstvom zdravlja smo uspjeli konačno dogovoriti da će Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane preuzeti poslove službenih kontrola u maloprodajnim objektima – mesnicama. Nažalost, s Ministarstvom zdravlja nismo uspjeli dogovoriti da veterinari imaju jednaka prava za obavljanje poslova DDD s obzirom na struku i znanja koja posjeduju.
Osnovni posao naših veterinara na terenu je provođenje službenih kontrola i provođenje programa suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti životinja i tu se možemo pohvaliti sa uspjesima. Naravno da je tome jako pridonio i rad kolega iz Uprave tako i kolega na terenu u prethodnom razdoblju tako da smo 2012. godine dobili status zemlje s kontroliranim rizikom za GSE, a 2014. godine status zemlje sa zanemarivim rizikom, pa se nadamo da će u 2016. godini biti ukinuto testiranje na tu bolest prilikom klanja što će značiti smanjenje troškova subjektima.
Suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti je mjera kojom želimo dobiti kako status stada slobodnih od pojedinih bolesti tako i status zemlje slobodne od tih bolesti čime je omogućen unutarnji promet između zemalja članica EU, a to su ujedno i uvjeti za promet sa trećim zemljama. U tom smislu voljela bih istaknuti da smo 2013. godine počeli sa iskorjenjivanjem bolesti Aujeszkoga, većina stada je dobila status i omogućen je nesmetani promet. Posebno raduje da smo dobili status zemlje slobodne od klasične svinjske kuge, osim u 4 županije koje su uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Nadamo se da ćemo do kraja godine – s obzirom na ono sve što je odrađeno u prethodnom razdoblju – i za te četiri županije dobiti od EK potvrdu da smo i na tom području slobodni od klasične svinjske kuge, što će nam omogućiti promet i na područje trećih zemalja.
Što se tiče tuberkuloze, bruceloze goveda i enzootske leukoze možemo biti zadovoljni postignutim stupnjem “slobodnih” stada. Trenutno imamo 99% stada službeno slobodnih od tuberkuloze, 98% stada službeno slobodnih od bruceloze i 92% stada službeno slobodnih od enzootske leukoze goveda. Ove ćemo programe provoditi i slijedećih godina sve dok ne dobijemo status zemlje slobodne od tih bolesti što je zapravo najviši stupanj kojeg možemo postići.
Što se tiče zdravstvenog statusa ovaca i koza i tu možemo biti zadovoljni. Naime, za B. melitensis napravljena je vrlo opsežna akcija ujesen 2014. i u proljeće 2015. godine. Na uzorku od više od milijun uzoraka krvi nismo našli niti jedan pozitivan nalaz tako da trenutno oko 70% stada ovaca i koza zadovoljava uvjetima za dodjelu statusa, što je velik uspjeh Republike Hrvatske.
Svi se dobro sjećamo akcije cijepljenja preživača protiv bolesti plavog jezika koja je potvrđena u Republici Hrvatskoj (a isto tako u ostalim zemljama članicama EU) i akcije koje smo proveli u proljeće ove godine. Vlada RH je u 2014. godini za ta cijepljenja osigurala 14.300.000 kuna za nabavu cjepiva tako da bi se akcija mogla provesti odmah na početku 2015. godine, a ovlaštene veterinarske organizacije su za obavljeni posao cijepljenja bolesti plavog jezika uprihodovale oko 29 milijuna kuna. Za brzu i odlično provedenu akciju dobili smo i javne pohvale EK.
Akcija cijepljenja protiv bolesti plavog jezika će se nastaviti, u tijeku je i javna nabava i nadam se da će ovlaštene veterinarske organizacije obaviti isto tako dobar posao kako su ga obavile i ove godine.
Naravno, da bi se svi ti programi koji se financiraju uglavnom iz državnog proračuna mogli provoditi, već od 2012. godine smo većinu programa suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti aplicirali na sredstva koja osigurava EK, koja su nam i odobrena za sve predložene programe, pa nam je na taj način olakšano financiranje provođenja ovih programa.
Za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti, od EK je u Republiku Hrvatsku uplaćeno tijekom 2014. godine 1.660.000 eura. To su sredstva koja su uplaćena za programe koji su provedeni u 2013. godini (uvijek se plaća za prethodnu godinu). Tijekom 2015. EK će nam uplatiti oko 2 milijuna eura za programe koje smo provodili u 2014., a u 2016. planiramo dobiti 3.833.000 eura za programe koje ćemo provoditi u ovoj godini.
Osim sufinanciranja provođenja programa, EK djelomično sufinancira i naknadu štete posjednicima životinja koje su zbog provođenja mjera morale biti bilo zaklane bilo eutanazirane. U proteklom razdoblju je vrijeme isplate naknade šteta smanjeno na maksimalno 90 dana od dana kada je životinja zaklana ili eutanazirana za razliku od vremena kada su posjednici čekali daleko dulje da bi dobili pravednu naknadu štete.
VPG je provođen tijekom svih ovih godina, no ove će se godine nažalost provoditi u manjem obimu zbog nedostatnih sredstava koja smo morali utrošiti zbog cijepljenja protiv bolesti plavog jezika što ne znači da ga u slijedećim godinama neće biti. S obzirom da je veterinarski pregled gospodarstava jedna od mjera kojom ne samo da ustanovljavamo brojčano stanje životinja na terenu nego je to dobar način da ovlaštene veterinarske organizacije educiraju posjednike životinja kako o novim propisima tako i o novim mjerama i programima te im na taj način približe svoj posao i izgrade povjerenje s nadom da će im se farmeri pravovremeno obratiti kod pojave zaraznih bolesti, time omogućiti brzu reakciju u sprečavanju njenog širenja.
Posebno smo ponosni na dogradnju starih i uvođenje novi računalnih aplikacija. Aplikacijom “VETI 2” omogućeno je povezivanje već postojećih podataka, automatizacija kontrole unosa i obrade podatka, olakšan je pristup podacima o objektima i subjektima koje se nalaze na području nadležnosti inspektora, olakšana je i ubrzana kontrola sljedivosti podataka.
Evidentiranje otpreme uginulih životinja i evidentiranje otpreme i prihvaćanja nusproizvoda životinjskog podrijetla kao i ispis komercijalnog dokumenta omogućeno je aplikacijom “Nusproizvodi”, a uvođenjem Informatizacije naručivanja veterinarskih obrazaca i evidencija omogućen je brži, jednostavniji, pregledniji postupak naručivanja obrazaca preko jednostavne on-line aplikacije koja omogućuje subjektima u poslovanju s hranom i ovlaštenim veterinarskim organizacijama naručivanje obrazaca koji su im potrebni za svakodnevni rad.
2013. godine uvedeno je i sufinanciranje službenih i referentnih laboratorija, a za tu namjenu UVSH odnosno MP izdvojilo je 4 milijuna kuna. Nažalost, to je bio maksimum kojeg smo mogli osigurati da bi pospješili rad laboratorija koji su nam neophodni u obavljanju svakodnevnih poslova.
Značaj dio posla UVSH je otvaranje tržišta omogućavanje izvoza proizvoda na tržište trećih zemalja. Da bi to ostvarili potrebna je dugotrajna i naporna suradnja sa nadležnim tijelima tih zemalja za odobravanje izvoza životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te sanitarne i veterinarske uvjete i veterinarske certifikate. Pregovori i usuglašavanje uvjeta izvoza su proceduralno dugotrajni ali od 2012 do danas Uprava je omogućila izvoz u Rusiju. Nažalost, zbog embarga 2014.god., zbog pojave afričke svinjske kuge ne može se više izvoziti proizvode animalnog porijekla međutim ostali proizvodi idu normalno u Rusiju. Omogućen je izvoz pojedinih vrsta proizvoda u Japan, JAR, Kinu, Ukrajinu, SAD i Australiju.
Intenzivno pregovaramo odobravanje i uvjete izvoza ostalih vrsta proizvoda u Kanadu, Japan, SAD, Kinu, JAR, Ukrajinu Australiju, Čile, Izrael i Tursku.
Mislim da je sve navedeno naš zajednički veliki uspjeh, pa se ovom prilikom zahvaljujem svim djelatnicima ovlaštenih veterinarskih organizacija kao i kontrolnih tijela, naravno i svim djelatnicima Uprave jer bez zajedničkog rada i suradnje vjerojatno ništa od ovoga ne bi mogli ostvariti. Nadam se da ćemo suradnja u budućem razdoblju biti na istoj razini ako ne i bolja. sakrij tekst
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
· dekan, prof. dr. sc. Tomislav Dobranić
Kažu kako je povijest učiteljica života, a povijest treba učiti kako se neke stvari ne bi zaboravile stoga ću samo kronološki ponoviti neke podatke bez kojih vjerujte ne bi bilo Veterinarskog fakulteta, a to ne govorim bez razloga. Prije dva tjedna dobio sam upit iz jednog ministarstva, neću reći kojeg, u kojem sam upitan za broj veterinarskih fakulteta u Hrvatskoj… Ostao sam zatečen i zato sam odlučio – dok sam dekan ponavljati ću povijesne činjenice da se ne zaborave.
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu slavi ove godine 96. obljetnicu svoga postojanja i rada te s obzirom na to moram reći nekoliko riječi o njegovim počecima. Prvo predavanje na Veterinarskoj visokoj školi održano je 13. studenoga 1919. Godine. Počeo je kao Visoka veterinarska škola koja je 7. prosinca 1924. postala Veterinarski fakultet. Od tada do danas Veterinarski je fakultet s uspjehom ispunjava zadaću zahvaljujući predanom radu svojih nastavnika i znanstvenika te generacija studenata koji su mladenačkim zanosom pristupali obrazovanju.
Na toj tradiciji Veterinarski fakultet susreće se s novim izazovima. Rastuća složenost biomedicinskih istraživanja opet je kao i prije snažan motor promjena koje traže čvršću suradnju između bazičnih i kliničkih znanstvenika, a zahtjevi struke više su usmjereni prema brzom prijenosu znanosti u praksi. To je u obrazovnom procesu na svim razinama tražilo korjenite promjene i izradu novih nastavnih programa, metodologije poučavanja i hijerarhije znanja.
U skladu sa suvremenim potrebama, Veterinarski fakultet se nastavlja razvijati, stoga smo u svoje neposredne zadatke uvrstili promicanje sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja.
Veterinarski fakultet aktivno sudjeluje u razvoju našeg sveučilišta i ostvaruje suradnju s drugim institucijama u Hrvatskoj. Posebno ima dobru suradnju s institucijama koje se bave veterinarskom djelatnošću, dijagnostikom i promicanjem zdravlja.
Ovdje želim reći nešto i o aktivnostima Veterinarskog fakulteta u akademskoj godini 2014./2015. koje su važne za veterinarsku djelatnost.
Uz redovitu nastavnu, znanstvenu i stručnu djelatnost, ovo vremensko razdoblje obilježile su brojne aktivnosti među kojima bih želio izdvojiti Agenciju za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske (AZVO) o provođenju reakreditacije i izradu izvješća samoanalize Fakulteta. Samoanaliza je izrađena prema AZVO-a. Dana 25. svibnja 2015. godine stiglo je izvješće stručnog povjerenstva o postupku reakreditacije Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kroz točke izvješća, od upravljanja i osiguranja kvalitete do resursa, prostora, opreme i stručnih službi te studijskih programa, ocjene su bile pozitivne i vrlo visoke bez ijedne popravne radnje. Od 20. do 22. svibnja 2015. godine održana je Godišnja skupština EAEVE-a u Istambulu. Veterinarski fakultet dobio je dugo očekivani i željeni Certifikat o punopravnom članstvu odnosno da smo priznati fakultet do 2023. godine. Kako bi bili što transparentniji Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Nastavni zavod za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“ dana 21. travnja 2015. godine potpisali su sporazum o suradnji u području znanstvenoistraživačke, nastavne i stručne djelatnosti te s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo Republike Hrvatske. Veterinarskome fakultetu dodjeljen je certifikat o sukladnost sa zahtjevima norme ISO 9001:2008, s danom 3. studenoga 2014. godine. U razdoblju od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015. diplomirala su 82 studenta na integriranom studiju i 10 studenata na dodiplomskom studiju.
Tijekom protekle akademske godine, titulu doktora znanosti stekla su ukupno 22 doktorska kandidata, te 34 sveučilišna magistra.
Kao dio postupka napredovanja u znanstveno-nastavno zvanje docent u ak. god. 2014./2015. održano je 11 nastupnih predavanja koja moraju održati kandidati koji idu u docente.
Dok sam dekan veterinarskog fakulteta štiti ću ga svim snagama, ali to je nemoguće bez svih vas kolegice i kolege koji radite u struci. Svi ste svjedoci promjena kojima se svi moramo prilagođavati bilo to nama drago ili ne – na kraju krajeva – referendum je rekao ‘Europa ili ništa’.
Kao dekan nažalost dosta često moram pisati potvrdnice o istovjetnosti studija s drugim studijima veterine u Evropi što nam omogućuje potvrdnica od EAEVE-a za kolege koji napuštaju Hrvatsku.
Ovdje moramo svi zajedno puno učiniti na poboljšanju uvjeta rada i podizanju dostojanstva.
Moram reći kako smo ove godine nakon dužeg vremena popunili upisnu kvotu još u prvom roku.
Nakon svega što ste čuli, mišljenja sam kako je Veterinarski fakultet u potpunosti spreman za ono sutra i bit će još aktivniji u provedbi veterinarske djelatnosti i promicanju veterinarske struke.
Svim sudionicima Veterinarskih dana želim uspješan rad te da s ovog skupa ponesu nova znanja i lijepe uspomene.sakrij tekst
Hrvatski veterinarski institut
· predstojnica Veterinarskoga zavoda Rijeka Hrvatskoga veterinarskog instituta, mr. sc. Natalija Džafić
Hrvatski veterinarski institut je ustanova u vlasništu RH. Čine ga središnjica u Zagrebu, te podružnice u Vinkovcima, Križevcima, Rijeci, Splitu te Centar za peradarstvo u Zagrebu.
HVI za državu obavlja poslove od nacionalnog interesa. To su dijagnostika zaraznih bolesti životinja, veterinarsko javno zdravstvo i znanstveno istraživačka djelatnost. Uz navedeno dio svoje djelatnosti ostvaruje i na tržištu.
Kao i svaka institucija, HVI je u prošlosti imao razdoblja velikih uspona, nepredvidivih zastoja i neizbježnih padova. Unatoč velikih i značajnih društveno političkih zbivanja i promjena od osnivanja do danas, nije prekinut kontinuirani razvoj, opravdanost osnivanja i postojanja HVI.
Prije ulaska Hrvatske u EU, HVI se u potpunosti pripremio za ispunjavanje svih zadaća nacionalnog veterinarskog instituta članice EU. Te su pripreme podrazumijevale opsežne radove na rekonstrukciji i adaptaciji objekata HVI-a, nabava opreme i edukacija stručnjaka. Tako su potpuno rekonstruirani svi laboratoriji središnjice (2007-2010), nadograđeni su i rekonstruirani Veterinarski zavodi Rijeka i Split (2011-2012), rekonstruirani su zavodi u Vinkovcima i djelomično u Križevcima (2011-2012), a cjelovita rekonstrukcija zavoda u Križevcima dovršena je 2014. Centar za peradarstvo svoju znanstvenu i stručnu djelatnost obavlja u prostorima Veterinarskog fakulteta.
Da bi ostvarili zadatke nacionalnog veterinarskog instituta, morali smo uspostaviti čvrstu organizacijsku strukturu, koja je omogućila akreditaciju laboratorija HVI-a prema normi HRN EN ISO 17025:2007. Broj akreditiranih metoda se od početnih 35 u 14 laboratorija 2008. godine popeo do impozantne 202 metode u 29 laboratorija, koliko smo imali prilikom reakreditacije instituta 2014.
S obzirom na fizičku odvojenost podružnica od naše centrale u Zagrebu, uspostavljen je jedinstveni interni portal HVI-a na kojem se nalazi dokumentacija sustava upravljanja, uključujući Priručnik kvalitete, opće i operativne procedure, čime je omogućeno da svi djelatnici, na svim lokacijama istovremeno budu upoznati s aktualnim događanjima i promjenama sustava upravljanja.
Da bi odgovorili na zahtjeve koji su pred nas postavljeni, od 2012. godine koristimo novi VetLabPro program, s jedinstvenom bazom podataka koja se primjenjuje na svim lokacijama HVI-a, a povezana je i s bazom podataka HPA, što je bio preduvjet za uspješnu provedbu nacionalnih programa suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti životinja.
EU je pred MP postavila brojne zadatke, od kojih su se neki ticali direktno našeg instituta, tako da danas u HVI-u imamo 13 referentnih laboratorija u središnjici i 4 u podružnicama, te 13 službenih laboratorija u središnjici i isto toliko u podružnicama. Dužnosti referentnih laboratorija su ostvarivanje uske suradnje s referentnim laboratorijima EU, koja se ostvaruje sudjelovanjem na godišnjim radionicama i sudjelovanjem u međulaboratorijskim poredbenim testiranjima, a za potrebe službenih laboratorija u RH organiziraju se radionice i međulaboratorijske usporedbe.
Kadrovi HVI ogledalo su izvrsnosti koju danas naš Institut predstavlja. Imamo 55 doktora znanosti, 15 znanstvenih savjetnika, 11 viših znanstvenih suradnika, 12 znanstvenih suradnika, 1 redovitog profesora, 1 izvanrednog profesora i 6 docenata.
Tijekom godina HVI je ostvario suradnju s mnogim institucijama. Usko surađujemo s Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, s Veterinarskim fakultetima Univerziteta u Ljubljani i Sarajevu, s Prehrambeno biotehnološkim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku, te Agronomskim i prehrambeno tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru.
Međunarodni projekti u kojima trenutačno sudjelujemo su CAPS 2 i IPA 2008.
Ovaj kratki pregled zaključit ću s pogledom u budućnost HVI-a, koja je najavljena u vidu projekta Hrvatski veterinarski institut – Institut za budućnost. sakrij tekst
Hrvatska veterinarska komora
· predsjednik, Ivan Forgač, dr. med. vet.
Novi Statut Hrvatske veterinarske komore donesen je 3. srpnja 2014. godine i sukladno njemu održali smo izbornu Skupštinu na kojoj su izabrani predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi svih tijela Komore.
U međuvremenu je donesen novi Zakon o udrugama. U skladu s novim Zakonom o udrugama, Komora je morala uskladiti svoj Statut s navedenim Zakonom. Stoga je pripremljena izmjena i dopuna Statuta, koji je donesen na redovnoj godišnjoj Skupštini, održanoj u 9. mjesecu 2015. godine.
Također, na navedenoj Skupštini donesen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o osnivanju i radu podružnica. Temeljem izmjena i dopuna Statuta i navedenog Pravilnika, sve podružnice Komore moraju se uskladiti sa Statutom, odnosno navedenim Pravilnikom, u roku od 30 dana. Također, na izbornoj Skupštini donesen je i Program rada Komore u narednom razdoblju. U narednom razdoblju osnovna aktivnost mora biti zadržavanje primjerenog ustroja i organizacije veterinarske službe na državnoj razini. Mi moramo imati organiziranu veterinarsku službu koja će sve naređene mjere i programe kontrole bolesti životinja pravovremeno provoditi i odraditi kao što su i sve dosadašnje mjere i programi odrađeni od strane djelatnika veterinarskih organizacija. Do sada je veterinarska struka svakodnevnim radom na terenu odrađivala zahtjevne poslove stjecanja statusa stada za sve bolesti, koje je ravnateljica Uprave navela u svom izlaganju. Sada, kada je za većinu bolesti odrađen posao za stjecanje statusa stada, preostaje nam provedba mjera za održavanje statusa koje će se provoditi kroz monitoring te provedba nekih novih Programa koji ni izdaleka neće biti toliko zahtjevni, ali ni za veterinarske organizacije prihodovni, kao programi koji su već odrađeni. U ovoj situaciji, imali smo problema s provedbom mjera kontrole bolesti životinja na određenim područjima Republike hrvatske, posebno na području Županije Dubrovačko-neretvanske. Veterinarske organizacije s navedenog područja, zbog nemogućnosti financijskog funkcioniranja uvjetovanog značajnim smanjenjem stočnog fonda, cijenama te gubljenjem poslova u području pregleda i kontrola, preregistrirali su se te sada rade kao ambulante privatne prakse, odnosno samo su u funkciji liječenja malih životinja. Tijekom prošle godine Hrvatska veterinarska komora na zahtjev Uprave osigurala je ekipe veterinara iz veterinarskih organizacija koje su kroz desetak dana provodili mjere kontrole bolesti plavog jezika te ostale mjere kontrole bolesti u cilju stjecanja statusa stada za pojedine bolesti. S obzirom na navedeno, u budućnosti moramo raditi na tome da navedeni trendovi slabljenja i nestanka veterinarske službe na pojedinim područjima prestanu, odnosno da napravimo sve da veterinarska služba opstane na svim područjima te tako osigura provedbu svih mjera kontrole zdravlja životinja i ljudi.
Došli smo u situaciju u kojoj veterinarska služba veoma teško funkcionira. Ako se vratimo malo unazad, 2009. godine objavljen je Pravilnik o visini pristojbi i naknada za službene kontrole hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje (“Narodne novine” br. 79/09), koji je uz potpunu implementaciju “Uredbi higijenskog paketa”, utjecao na to da su veterinarske organizacije u priobalnom dijelu Hrvatske ostale bez posla, odnosno urušen je sustav funkcioniranja veterinarske službe. Jedan dio veterinarskih organizacija s navedenih područja kroz zakonodavni sustav ostao je u sustavu službenih kontrola postavši kontrolno tijelo, no zbog navedenog Pravilnika o visini pristojbi i naknada nisu u mogućnosti financirati troškove obavljanja službenih kontrola. Napominjem da se pedesetak veterinarskih organizacija u Republici Hrvatskoj akreditiralo prema normi ISO HR 17020 te su stekle status kontrolnih tijela, no svega njih nekoliko, koje imaju sreću da na svom području imaju veće klaonice, ostvaruju prihode koji pokrivaju sve troškove koji proizlaze iz obavljanja službenih kontrola i održavanje statusa kontrolnog tijela u odnosu na zahtjeve navedene norme. Ostala kontrola tijela se teško financiraju. U kontinentalnim područjima, veterinarske organizacije manjak sredstava po osnovi službenih kontrola nadoknađuju iz prihoda ostvarenih obavljanjem poslova kontrole zdravlja životinja, dok veterinarske organizacije na priobalnom dijelu Hrvatske to nisu u mogućnosti te smo svjedoci da se dio njih preregistrirao u veterinarske prakse koje se sada bave malom praksom odnosno malim životinjama. Za njih je posao velike prakse na tim područjima prestao biti dohodovan te su ga prestali raditi.
Zbog navedenog, Komora će i ubuduće stajati na raspolaganju našoj Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane te ćemo kao struka nastojati odraditi sve poslove koji se stavljaju pred struku. Ovdje želim posebno naglasiti da je suradnja sa našom Upravom bila na zavidnom nivou, prvenstveno stoga jer je Uprava respektirala određene prijedloge Komore, bolje rečeno zajedno smo kroz razgovore i dogovore dolazili do zajedničkog cilja. Tako smo prošle godine – ovdje moram napomenuti – obavljali veterinarske preglede gospodarstva što je uvelike doprinijelo da mnoge veterinarske organizacije ostanu u pozitivnom poslovanju, ali nažalost to ne možemo reći i za ovu godinu. Po pitanju obavljanja veterinarskih pregleda gospodarstava, ova godina je upitna. Znamo da će se veterinarski pregledi obavljati, ali ne na kojim gospodarstvima i u kojem obimu, što je ravnateljica naglasila u svom izlaganju, zbog nedostatka novca. U tom smislu, slijedi nam razgovor sa ministrom i nadam se da ćemo naći zajednički jezik kako bi mnoge veterinarske organizacije pozitivno poslovale i samim time opstale.
Na izbornoj Skupštini Komore, najavio sam Program rada Komore. On je prihvaćen od strane Upravnog odbora i same Skupštine, objavljen je u Hrvatskom veterinarskom vjesniku i svima vama je poznat. Želimo da Komora preko svojih Podružnica bude povezana sa bazom i da baza u svakom trenutku zna što Komora čini za struku, naročito onda kada postoje poteškoće u dogovaranju visine naknada i cijena veterinarskih usluga za provedbu propisanih mjera kontrole zdravlja životinja. Dobivanjem statusa stada za pojedine bolesti životinja, određeni poslovi veterinarskih organizacija se smanjuju, neki se poslovi više neće raditi, dijelove naređenih mjera ili programa više nećemo provoditi, kao posljedica navedenog je da veterinarske organizacije neće prihodovati veliki dio prihoda. S obzirom na navedeno, Komora postavlja pitanje kako će opstati veterinarske organizacije i kako će Uprava u budućnosti funkcionirati u smislu provedbe mjera kontrole i suzbijanja bolesti, ako nas nema dovoljno. Zbog toga smatram neophodnim donošenje zajedničke strategije veterinarske struke, koja će sadržavati sve aktivnosti i mjere koje se moraju napraviti da struka opstane, odnosno da zadržimo primjereni ustroj i njeno funkcioniranje na cijelom području Republike Hrvatske, na dohodovnoj osnovi koji priliči doktorima veterinarske medicine. Takav dokument, kao struka do sada nismo nikada imali te se nadam da će sve institucije u sustavu veterinarstva i države doprinijeti da ga čim prije napravimo.
Poslije stvaranja hrvatske države o strategiji nismo govorili. Govorili smo o svemu što moramo učiniti, što moramo provesti, struka je praktički vrlo dobro funkcionirala, što je već i nabrojeno, riješili smo se svinjske kuge iako imamo još nekoliko područja koja ne možemo proglasiti slobodnima, niz godina sustavno radimo na provedbi mjera stjecanja statusa stada službeno slobodnog od tuberkuloze goveda, bruceloze goveda, enzootske leukoze, od bruceloze ovaca i koza, sve to struka odrađuje. Sve je to bilo dobro dok smo imali masovna uzorkovanja i pretraživanja, pitamo se da li struka može opstati i funkcionirati s postojećim naknadama u situaciji kada se broj pretraživanja na bolesti životinja značajno smanjuje i određeni poslovi će nestati? Očekuje se da će u ovoj situaciji glavnu ulogu odigrati Komora, njezini Upravni odbor, Podružnice i njihovi Upravni odbori. S Upravom ćemo morati razgovarati o tome kakve će naknade biti za određene poslove, a da bi struka mogla funkcionirati i opstati. Nadalje, samo je nekoliko kontrolnih tijela koja su u poziciji da od službenih kontrola značajnije prihoduju, a mnoge druge veterinarske organizacije su praktički ili u gubitku ili na granici pozitivnog poslovanja, s gledišta samog kontrolnog tijela. Ovdje moramo imati na umu i negativne trendove u stočarstvu koji su naročito izraženi u posljednjih deset godina. Iz dana u dan se smanjuje broj mliječnih krava, u posljednjih godinu dana je taj pad nešto zadržan. Zbog subvencija u stočarstvu prelazi se iz mliječnog programa na tov junadi. Što zapravo radimo sa tovom junadi? Primjedba od strane Komore je slijedeća: mi smo jedini od stručnjaka ili djelatnika sa visokom stručnom spremom koji su svakodnevno izravno u kontaktu sa farmerom, nitko drugi to nije. Kod liječenja životinja, kod veterinarskog pregleda gospodarstva, kod provedbe naređenih mjera, u direktnom smo kontaktu s vlasnicima životinja i možemo im pružiti sve potrebne stručne informacije i pomoć, a isto tako upoznati smo s njihovom problemima. Svjedoci smo da svakodnevno nestaju mliječne krave, s proizvodnje mlijeka prelazi se na tov junadi, prelazi se na uzgoj ovaca i koza, svi mi dobro znamo što to za veterinarsku struku znači. Broj krava se svakodnevno smanjuje, materijal za tov se uvozi, naši genetski centri propadaju, genetski centri se grade daleko izvan Hrvatske, smatram da se nešto mora promijeniti. Proizvodnja hrane je strateško pitanje, smatramo da država mora neke stvari drugačije regulirati, neovisno o tome da li se gubi ili ne. Općenito, tu mislim na proizvodnju mlijeka i tovni materijal, pogotovo na tov goveda i svinja, odnosno ovaj dio koji se odnosi na naše tržište. Hrvatska gospodarska komora promovira “Kupujmo Hrvatsko” i to je jako dobro, no svi vidimo da u našim marketima i trgovinama ima puno uvozne hrane koju kupujemo i time jačamo stočarsku proizvodnju, prehrambenu industriju i gospodarstvo drugih zemalja koje izvoze na naše tržište, a vlastitu proizvodnju uništavamo.
Kako smo naveli na izbornoj Skupštini, u ovom mandatu predviđeno je da Hrvatska veterinarska komora, Hrvatski veterinarski institut i Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, naprave strateški dokument koji će sadržavati standarde i normative za obavljanje poslova veterinarske djelatnosti u odnosu na broj farmi, stanje stočnog fonda po vrstama i kategorijama životinja, broj stočnih sajmova, sabirnih centara, broj objekata za klanje životinja obradu, preradu i skladištenje proizvoda životinjskog podrijetla, broj objekata za proizvodnju hrane za životinje i drugih objekata u kojima se obavljaju poslovi veterinarske djelatnosti. Trebamo definirati planirani broj potrebnih veterinara na pojedinim područjima u Republici Hrvatskoj, planirani broj specijalista za pojedina područja veterinarske djelatnosti na pojedinim područjima Republike Hrvatske, planirani broj veterinara odnosno veterinarskih djelatnika koji će se upisivati u srednjim veterinarskim školama i Veterinarskom fakultetu. Sve ovo moramo planirati, isto tako moramo i mi sami utjecati i doprinositi povećanju stočnoga fonda. Kada bi se u ovom času stočni fond povećao, tada bi i mi kao veterinarska struka našli svoje “mjesto pod suncem”.
Želim još jednom napomenuti da će Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane već u idućoj godini morati razmišljati kako osigurati obavljanje naređenih mjera i što učiniti da bi veterinarska struka opstala i mogla te mjere i obaviti, po kojim cijenama će se obavljati mjere, neovisno o tome koja je cijena bila prošle godine.sakrij tekst
SEKCIJA 2. KONTROLA ZDRAVLJA ŽIVOTINJA
SEKCIJA 3. VETERINARSKO JAVNO ZDRAVSTVO – SLUŽBENE KONTROLE
SEKCIJA 4. MALA PRAKSA – NEUROLOGIJA
Kako jednostavno učiniti neurološki pregled?
Kako lokalizirati leziju na živčanom sustavu?
Neuropractice
Neurofun
SEKCIJA 5. MALA PRAKSA – OFTALMOLOGIJA
Oftalmološki pregled i hitna stanja u veterinarskoj oftalmologiji
KCS – Keratoconjunctivitis sicca ili sindrom suhog oka
Bolesti i liječenje vjeđa kod malih životinja
Osvrt na slučajeve iz prakse
SEKCIJA 6. FARMSKE ŽIVOTINJE
Učinkovitost cijepljenja protiv Staphylococcus aureus i Escherichia coli mastitisa u muznih krava i junica na nekim obiteljskim gospodarstvima
· Dražen Đuričić
Primjena ozona u bujatrici
· Dražen Đuričić, Tomislav Dobranić, Hrvoje Valpotić, Ivan Folnožić i Marko Samardžija
Utjecaj patologije lokomotornog sustava na plodnost rasplodnih bikova
· Hrvoje Capak, Ivan Folnožić, Zoran Vrbanac, Branimir Škrlin, Marko Samardžija, Berislav Radišić, Damir Stanin
Melanom kod konja
· Darko Capak, Agata Kučko, Jelena Selanec, Hrvoje Capak i Nika Brkljača Bottegaro
Utjecaj ekstenzivnog načina držanja na zdravlje ovaca na otoku Pagu
· Antun Kostelić, Ana Beck, Bruna Tariba, Tomislav Kiš, Igor Štoković, Miroslav Benić, Željko Cvetnić, Danijel Mulc, Petra Bagović
Značaj tekuti (Dermanissus gallinae) u prijenosu bolesti peradi
· Danijela Horvatek Tomić, Zeljko Gottstein, Maja Lukač i Estella Prukner-Radovčić
Endotoksini u zraku peradnjaka
· Kristina Matković, Željko Pavičić, Nina Poljičak Milas, Srećko Matković, Mario Ostović
Prisutnost pčelinjih zajednica u šumama Republike Hrvatske
· Tucak Zvonimir, Beuk Darko, Tušek Tatjana, Periškić Marin, Lolić Marica, Nervo Vedran
SEKCIJA 7. TRACES SUSTAV I CERTIFICIRANJE
SEKCIJA 8. DOBROBIT ŽIVOTINJA
Odgovornosti i obveze osoba odgovornih za dobrobit životinja u klaonicama
· Branka Buković Šošić
Dobrobit svinja – materijali za manipulaciju i istraživanje
· Ranka Šimić
Zaštita peradi prilikom prijevoza
· Andrea Mihaljević
SEKCIJA 9. MALA PRAKSA – ENDOSKOPIJA U MALOJ PRAKSI, KIRURGIJA
Endoskopija probavnog i dišnog sustava: zašto, kako, i što dalje!?!
· Iva Šmit
Endoskopija u dijagnostici i liječenju određenih kirurških bolesti
· Dražen Vnuk
Torakoskopija u pasa i mačaka – zašto i kako?
· Andrija Musulin
Vaginoskopija kuja // Laparoskopska kastracija
· Tugomir Karađole
SEKCIJA 10. MALA PRAKSA – Veterinarska ortopedska grupa – (VOG)
Ortopedske bolesti mladih pasa
Antebrahijalni deformiteti
Sve o koljenu
Zašto ova alanteza ne funkcionira?
· Prezentacije slučajeva iz prakse
SEKCIJA 11. POSTER SEKCIJA
- „SHELL ROT“ KOD BARSKIH KORNJAČA (Emys orbicularis)
· Ingeborg Bata, Zoran Horvat i Irena Petak
- Određivanje humanog DNK profila na osnovi izuzetog traga s dlake psa
· Matea Jurak, Gordan Mršić, Josip Crnjac, Maja Popović, Daniel Špoljarić
- Procjena hematoloških parametara tovnih pilića hranjenih uz dodatak kukuruznog tropa
· Zrinka Žderić Savatović, Tanja Herceg, Gordan Mršić, Damir Mihelić, Predrag Šegović, Daniel Špoljarić, Maja Popović
- Utjecaj višednevne ponovljene primjene anestetika izoflurana i permanentnog plina dušikovog oksidula na vrijednosti biokemijskih parametara prasadi
· Ivan Lerotić, Daniel Špoljarić, Gordan Mršić, Maja Popović, Dražen Vnuk
- Vijabilnost limbalnih stanica ovaca in vitro uzgojenih na nosaču od nanovlakana poliuretana
· Mirna Abaffy, Mirna Tominac Trcin, Boris Pirkić, Domagoj Rabić, Budimir Mijović, Zrinka Žderić Savatović, Gordan Mršić, Iva Popović, Darko Capak, Tugomir Karadjole, Marina Bujić, Tamara Dolenec, Ivana Kiš, Ksenija Vlahović, Igor Špoljarić, Dražen Vnuk, Daniel Špoljarić, Maja Popović
- Životne, prehrambene navike i stavovi studenata druge godine veterinarske medicine
· Loredana Pincan, Marina Prišlin, Ozren Šiftar, Kristina Perez, Ana Shek Vugrovečki, Lada Radin, Jasna Aladrović
Izvještavanje s Veterinarskih dana 2015 omogućili su:
  
Veterina portal © Sva prava pridržana.
|