Prijedlog novog Zakona predviđa obavezu svake županije za osnivanje po jednog skloništa za životinje na svom području. Za rad svakog od tih skloništa, ali i pomoć ozlijeđenim životinjama, jedinice lokalne samouprave bi morale godišnje osigurati ukupno 549.000,00 kuna (ukupno 11.529.000,00 kuna za rad 21 skloništa), kaže se u priopćenju iz Ministarstva poljoprivrede.
Novi Zakon o zaštiti životinja kojega je predložilo Ministarstvo poljoprivrede, prihvaćen je na sjednici Vlade RH, pa je za očekivati da se uskoro nađe i u saborskoj proceduri. Obzirom na dosadašnje službene objave, ali i medijske objave kojima se nastoji prikazati opće raspoloženje javnosti, prihvaćanje ovog Zakona u Saboru nije više od puke formalnosti, a u vremenskom smislu tek je trenutak u odnosu na višemjesečne napore predlagatelja i brojnih sudionika široke javne rasprave u izradi nacrta njegovog Prijedloga. Ipak, rasprava i izglasavanje novog Zakona u Saboru tek predstoje.
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede RH (008-02/17-01/01-110, 18. svibnja 2017. godine)
“Nakon više od 10 godina Hrvatska dobiva novi zakon o zaštiti životinja”, objavilo je jučer
Ministarstvo poljoprivede u naslovu svog priopćenja za javnost, upućujući na (pre)dugačak vremenski period trenutno važećeg zakona koji, prema svemu sudeći, životinjama u Hrvatskoj ne pruža potrebnu zaštitu niti osigurava željenu razinu dobrobiti.
U javnosti su najviše odjeknule one odredbe koje se tiču pasa – iako najčešćih, ali ipak ne i jedinih kućnih ljubimaca u Hrvatskoj. No, Zakon se odnosi i na sve druge životinje.HINA je na svojim stranicama
objavila i nekoliko
fotografija aktivista udruge
Prijatelji životinja koji su sa transparentima ispred zgrade Vlade na Markovom trgu (18.5.2017.) čestitali i izrazili podršku ministru poljoprivrede
Tomislavu Tolušiću na novom Zakonu o zaštiti životinja. On je do sada više puta javno izražavao svoje stavove i o ovim pitanjima, uz bezrezervnu podršku zabrani ubijanja pasa u skloništima. No, u priopćenju iz Ministarstva dotaknuo se i jednog od ključnih problema u zaštiti životinja, a to je
napuštanje životinja od strane vlasnika.
“Ja sam za no kill skloništa jer usmrćivanje životinja ne rješava problem napuštenih životinja, a to je nehuman, neučinkovit i u konačnici preskup postupak. Životinje u skloništima treba mikročipirati, cijepiti, sterilizirati i udomiti. Iskustva udruga koje vode skloništa životinja, s kojima smo surađivali pripremajući ovaj zakon, pokazalo je da se velika većina životinja iz skloništa udomi, ali ključno je educirati ljude i spriječiti napuštanje životinja“ izjavio je ministar Tomislav Tolušić nakon što je Vlada RH prihvatila prijedlog Zakona o zaštiti životinja te dodao „koristim priliku zahvaliti svima koji su sudjelovali i dali svoj doprinos u kreiranju Zakona o zaštiti životinja, a posebno udruzi Prijatelji životinja.”
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede RH (008-02/17-01/01-110, 18. svibnja 2017. godine)
Činjenica je da su svi kućni ljubimci zajedno samo dio populacije životinja u Hrvatskoj kojima bi novi Zakon trebao jamčiti viši stupanj zaštite i barem dijelom zadovoljavajuću razinu dobrobiti.
Osim zabrane držanja divljih životinja u ugostiteljskim objektima, u objavi Ministarstva poljoprivrede ističe se još nekoliko novosti u odnosu na važeće zakonodavstvo, a one se uglavnom odnose na kućne ljubimce i rad skloništa. Najveća novost koju donosi prijedlog novog Zakona o zaštiti životinja je “zabrana usmrćivanja napuštenih životinja te osnivanje no kill skloništa u svakoj županiji“.
Ministarstvo je objavilo da “na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave mora biti osnovano jedno sklonište za životinje kapaciteta najmanje 50 mjesta, a jedinice lokalne samouprave financiraju osnivanje i rad skloništa. Životinje u skloništu ostaju do udomljenja, odnosno zabranjuje se usmrćivanje napuštenih životinja.”
Ministarstvo navodi da novi Zakon povećava razinu dobrobiti “kada je riječ o njihovom posjedovanju i korištenju”. Među zabranama neodgovarajućih postupanja prema životinjama, u priopćenju Ministarstva ističe se slijedeće:
- zabrana bacanja petardi na životinje,
- zabrana držanja stalno vezanih pasa,
- zabrana držanja divljih životinja u ugostiteljskim objektima.
Ministarstvo u priopćenju navodi i zaštitu kućnih ljubimaca tijekom njihovog uzgoja, držanja, prometa i prodaje.
Kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca, sukladno prijedlogu novog Zakona, predviđa da ministar poljoprivrede određuje način i financiranje kontrole razmnožavanja napuštenih pasa na području na kojem se utvrdi veliki broj napuštenih pasa.
Radi praćenja prometa i dobrobiti životinja provodit će se evidentiranje i onih vlasnika kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji koji imaju i manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja.
Predviđeno je da inspekcijski nadzor budućeg Zakona provode “veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Ministarstva poljoprivrede”, ali i komunalni redari, kojima bi zakonski bilo omogućeno da provode kontrolu označavanja pasa odnosno da očitavaju mikročipove pasa, čime se nakon identifikacije psa lako utvrđuju i podatci o vlasniku.
Novim bi Zakonom jedinice područne (regionalne) samouprave morale na svom području osnovati po jedno sklonište za životinje kapaciteta najmanje 50 mjesta, a jedinice lokalne samouprave u svojim proračunima morale bi osigurati sredstva za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i rad skloništa za životinje, u visini od 549.000,00 kuna godišnje.
