Opatija, 30.-31.5.2017.
I ove godine konferencija je organizirana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva, a sponzorirala ju je Agroproteinka d.d.koja odnedavno osim zbrinjavanja svih nusproizvoda životinjskog podrijetla provodi obradu biorazgradivog otpada iz kuhinja i kantina te bivše hrane iz trgovina, otpada iz proizvodnje mlijeka, kao i masti iz mastolovaca i flotata iz prehrambene industrije, ali i ostalih nusproizvoda te iskorištava takav organski materijal kao sirovinu za proizvodnju bioplina.
Kao i prethodnih godina, uz subjekte u poslovanju s hranom, na konferenciji su se okupili predstavnici nadležnih tijela, znanstvenih i stručnih institucija i kontrolnih tijela te drugi stručnjaci, a ove je godine organizator osim iz EU, odabrane goste pozvao i iz Kanade.
Prije otvaranja konferencije, podpredsjednik HGK g. Ivan Škorić je ispred domaćina konferencije pozdravio skup i uz riječi dobrodošlice ustvrdio kako se pokazalo “da je konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane ključno mjesto u Hrvatskoj gdje se raspravlja o ovim temama i gdje se sastaju sva nadležna tijela, stručnjaci, a i subjekti u poslovanju s hranom.”
Ispred Ministarstva zdravstva skup je pozdravila pomoćnica ministra dr. sc. Vera Katalinić Janković, naglasivši presudan značaj suradnje i izravne komunikacije svih dionika u sustavu sigurnosti i kvalitete hrane.
Na kraju svoga pozdravnog izlaganja otvorila je konferenciju čime je započeo radni dio, a kao uvod u radni dio, predstavnici nadležnih tijela, triju mjerodavnih državnih uprava (Uprava za hranu i fitosanitarnu politiku, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Uprava za unapređenje zdravlja) dali su pregled najvažnijih aktualnosti u području sigurnosti i kvalitete hrane, kako je na ovim konferencijama već uobičajeno.
… a načelnica Sektora državne i granične sanitarne inspekcije u Upravi za unapređenje zdravlja Ministarstva zdravlja, Ana Marija Crnić izvijestila je o aktualnostima u sanitarnoj inspekciji.
Prikaz aktualnosti u području kvalitete hrane sudionicima konferencije dala je pomoćnica ministra poljoprivrede doc.dr.sc. Jelena Đugum kao čelnica Uprave za hranu i fitosanitarnu politiku.

Po sustavu samokontrola u subjektu u poslovanju s hranom, subjekt sam odabire laboratorij kod kojega želi provoditi laboratorijske analize. Svi smo mi čuli priče o nekakvim, mogli bi ih nazvati ‘ucjenama’ rezultatima analiza, no možemo reći da oni laboratoriji koji su tradicionalno poznati kao dobri i s kojima nemamo problema, i dalje rade na taj način da nema problema.
Slobodno poduzetništvo je primjetno i na tom polju i moram priznati da stižu do nas svakakve informacije, ali sve to ostaje uglavnom na razini priče jer je teško, a nekada i nemoguće dokazati da je netko u laboratoriju napravio malverzaciju. Dakle, indicije postoje, dokaza nemamo, ako netko ima neka kaže pa ćemo postupiti…”
Tijekom rasprave nakon uvodnih izlaganja, sa neslužbenog, ali stručnog stajališta, spomenuto je i nezadovoljstvo po pitanju komunikacije sa javnošću.Spomenut je nekadašnji javno izrečen potvrdan stav da sve informacije budu javno iznešene, no da se – prema riječima Marijana Katalenića, nekadašnjeg voditelja Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – javnosti nije objasnilo “kako sa salmonelom postupati” te “da salmonela nije problem ako se proizvod dobro termički obradi”. Postavljeno je pitanje da li će Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva raditi na edukaciji potrošača o opasnostima koje se nalaze u hrani jer je to područje koje potencijalno stvara paniku kod potrošača.
Pomoćnik ministra i čelnik Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Damir Agičić u svom je odgovoru naglasio da ministarstvo medijima pruža potpune i kvalitetne informacije, ali da medijima takve “korektne, mirne informacije” nisu interesantne jer im takvi sadržaji nisu dovoljno atraktivni. Najavio je nastavak suradnje sa Hrvatskom gospodarskom komorom kao trajnim partnerom te istaknuo da je uloga gospodarske komore da pomogne u edukaciji o sigurnosti hrane – s jedne strane vlasnika manjih objekata, a s druge strane potrošača. Konstatirao je da “tih srednjih i malih subjekata u poslovanju s hranom ovdje (na konferenciji) ima premalo, a ovdje bi mogli jako puno naučiti.”
Bacanje i doniranje hrane bila je jedna od glavnih tema ovogodišnje konferencije, a tome je posvećeno čitavo prvo radno poslijepodne kroz nekoliko predavanja i raspravu održanu tijekom okruglog stola.

Marija Batinić Sermek (Ministarstvo poljoprivrede), Sintija Perinić Šarić (Porezna uprava, Ministarstvo financija), Patrick Alix (Europska federacija banaka hrane), Lettemieke Mulder (Eurocommerce) i Tina Debeljak (Hrvatski crveni križ)
Program konferencije je i ove godine bio bogat, a raspored prilično gust, što redovitim učesnicima iz proteklih godina nije nikakvo iznenađenje. Unatoč tome, dvorana gotovo nikada nije bila prazna niti tijekom pauzi, a svako je predavanje imalo svoju publiku. Iako je dojam bio drugačiji, ovogodišnja je konferencija ugostila više sudionika nego prošle godine, a za očekivati je da se takav trend nastavi i ubuduće, no i da među sudionicima bude i onih, često spominjanih, malih i srednjih proizvođača.
Izvještavanje sa 11. konferencije o sigurnosti hrane omogućila je