Š. Naletilić, S. Žužul*, Ž. Pavičić, Kristina Matković i M. Ostović
Šimun NALETILIĆ, student 6. godine, Slavko ŽUŽUL*, dr. med. vet., asistent (dopisni autor, e-mail: szuzul@vef.hr), dr. sc. Željko PAVIČIĆ, dr. med. vet., dipl. ing. agr., redoviti profesor, dr. sc. Kristina MATKOVIĆ, dr. med. vet., izvanredna profesorica, dr. sc. Mario OSTOVIĆ, dr. med. vet., docent, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
UvodSmještajni uvjetiMikroklimatski uvjetiSažetakLiteraturaAbstract
Uvod
Šimun NALETILIĆ,
student 6. godineO vce su životinje skromnih zahtjeva, otporne i vrlo prilagodljive često surovim uvjetima okoliša pri ekstenzivnom načinu držanja. S druge strane, izrazito su osjetljive na neodgovarajuće ambijentalne uvjete u zatvorenim sustavima držanja (Matejaš i Koturić, 2004., Mioč i sur., 2007., Kilgour i sur., 2008.) u kojima se u svijetu sve više uzgajaju. U Republici Hrvatskoj većina se ovaca uzgaja u pašno-stajskim sustavima, pri čemu tijekom razdoblja vegetacije danju borave na pašnjaku, a noću i tijekom zime u ovčarniku. Potpuno slobodni način držanja uglavnom je zastupljen na otocima gdje se ovce koriste isključivo za proizvodnju janjetine. I u ostatku naše zemlje većina se ovaca (93%) uzgaja upravo radi janjetine, dok se manji broj muze, a dobiveno mlijeko koristi se za proizvodnju autohtonih sireva (Antunović i sur., 2012., Bugarija i sur., 2014.).Uzgoj i držanje ovaca, naročito u područjima kontinentalne klime, nezamisliv je bez ovčarnika koji omogućuje zaštitu od ekstremnih vanjskih klimatskih prilika i grabežljivaca, a ujedno služi i kao mjesto za hranjenje i napajanje, pri čemu prostori u kojima ovce borave trebaju biti udobni, suhi i prozračni, a za janjad i topli (Mioč i sur., 2007., EFSA, 2014.).
U nastambama za smještaj ovaca trebaju se osigurati što povoljniji uvjeti kako bi ovce mogle zadovoljiti svoje fiziološke i etološke potrebe te ujedno maksimalno izrazile svoj genetski potencijal. Pod dobrim smještajem ovaca podrazumijeva se poštivanje svih higijenskih i zootehničkih normativa za sve kategorije, a koji uključuju prostornost m 3 i površinu m 2 po životinji, potrebu za svježim zrakom, tj. prozračivanje m 3 zraka/h/kg te optimalne mikroklimatske uvjete unutar ovčarnika (Vučemilo i sur., 2006.).
Pod pojmom mikroklima podrazumijeva se skup klimatskih prilika u više ili manje zatvorenom stajskom prostoru koje nastaju pod utjecajem čimbenika sredine u kojoj životinje žive i vanjskih klimatskih čimbenika – makroklime (Ostović i sur., 2015.). Klimatski čimbenici svojim fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim osobinama utječu na životinjski organizam, kao što i životinje utječu na okoliš u kojem se nalaze, pri čemu je posebno važno spriječiti negativan utjecaj ambijentalnih uvjeta na životinje (Vučemilo i Tofant, 2009.). Mikroklimatski pokazatelji koji prevladavaju u stajama određuju ambijent u kojem životinje provode svoj životni vijek, pri čemu optimalni ambijentalni uvjeti svojim djelovanjem na njihovo zdravlje i konverziju hrane omogućuju maksimalno izražaanje proizvodnih svojstava (Radivojević, 2004., Dwyer i sur., 2014., Richmond i sur., 2014.).
Zdravlje životinja predstavlja dinamičnu ravnotežu između domaćina i njegova okoliša. Poremećaj te ravnoteže obično rezultira pojavom različitih bolesti te je stoga bitno pravovremeno otkrivanje čimbenika koji narušavaju tu ravnotežu i istodobno sprječavanje pojave bolesti. Prema Matejašu (2004.), jedna od mjera preventivne zaštite zdravlja ovaca upravo je njihovo držanje u odgovarajućim uvjetima pa se na taj način mogu spriječiti neke od značajnijih bolesti u ovčarskoj proizvodnji kao što su zarazna šepavost ovaca, šuga ovaca, upala maternice (endometritis) i mliječne žlijezde (mastitis), upala pluća (bronhopneumonija) te enterotoksemije.
Smještajni uvjeti
Nužno je pri izgradnji ovčarnika obratiti pozornost na veličinu stada i dostatnu površinu poda po grlu. Prevelika napučenost rezultira mršavošću ovaca i nedostatkom hrane, a često i ozljedama, njihovom većom prijemljivošću na parazitarne invazije i druge bolesti, s većom stopom smrtnosti od uobičajene (Gregory, 2007., Averós i sur., 2014.a,b).
U skučenom prostoru ovce nemaju dovoljno prostora za kretanje i odmor, nervoznije su, tuku se, a ponekad i grizu, što se negativno odražava na njihovo zdravlje i proizvodnost. Otežano je otkrivanje estrusa te pojedinačna kontrola životinja, njihova ponašanja, zdravlja i proizvodnosti. U prenapučenoj nastambi, pogotovo u nastambama u kojima se zajedno drže sve kategorije, ovce se naguravaju te dolazi do gaženja, gnječenja i gušenja slabijih jedinki (janjadi). Ako je gustoća naseljenosti prevelika, a u nedostatku hrane, ovce mogu biti primorane jesti otrovne biljke, ustajalu hranu ili stelju koja može sadržavati različite mikotoksine gljivica. Osim toga, prenapučenost utječe i na nastanak loših higijenskih i mikroklimatskih uvjeta u ovčarniku (Bugarija i sur., 2014.).
O vrsti poda na kojem životinje borave ovisi njihovo zdravlje i proizvodnost, a inicijalno je ovisan o troškovima njezine gradnje i samoj čistoći u staji. Samim tim, pod je jedan od temeljnih dijelova staje, svojom izvedbom i materijalom utječe na izražavanje vrsno svojstvenog ponašanja, pojavnost ozljeda i bolesti te udobnost životinja (Bagarić i sur., 2013., Ostović i sur., 2013.). Tako se ozljede nogu često javljaju u janjadi koja se drži na neodgovarajućem rešetkastom podu (Gregory, 2007.), pri čemu optimalni razmak između gredica iznosi 14 do 16 mm. U našoj zemlji ovce se većinom drže na dubokoj stelji, pri čemu se često mogu zamijetiti loši higijenski uvjeti, posebno za vrijeme obilnijih oborina kada ovce na runu unose određenu količinu vode. Sivo crna boja runa u ovaca u kojih je ono prirodno bijelo, pouzdan je pokazatelj loših higijenskih uvjeta u ovčarniku.
Vlažnost stelje uz visoku temperaturu zraka u ovčarniku pogoduje razvoju mikroorganizama, s negativnim utjecajem na zdravlje ovaca, prinos mlijeka, mesa i vune (Mioč i sur., 2007.).
Mikroklimatski uvjeti
Temperatura, vlaga i brzina strujanja zraka
Velika vlažnost zraka u ovčarniku negativno utječe na zdravlje i proizvodnost životinja, posebno ako je prati visoka temperatura zraka (Mioč i sur., 2007.).
U uvjetima visoke temperature i visoke vlažnosti zraka životinje neće moći odavati suvišak proizvedene topline u okoliš te nastaje toplinski udar. S druge pak strane i preniska vlažnost zraka može štetiti životinjama jer se stvara velika količina prašine koju životinje udišu s posljedičnom pojavom kašlja i dišnih bolesti. Suh zrak u stajama može prouzročiti isušivanje i pucanje sluznica sa stvaranjem rana koje se lako inficiraju (Uremović i Uremović, 1997., Rosentrater, 2003., Kilic i sur., 2013.).
Strujanje zraka utječe na odavanje topline iz životinjskog organizma, odnosno na njegovu termoregulaciju. Tako pri povećanom strujanju zraka životinje gube više topline koju moraju nadoknaditi pojačanim metabolizmom i većim utroškom hrane. U takvim se uvjetima mogu pothladiti te im se smanjuje otpornost, a čime se ujedno stvara i predispozicija za pojavu različitih oboljenja (Ostović i sur., 2015.). Alexander (1974.) navodi da je tek ojanjeno janje podložno hipotermiji naročito ako je brzina strujanja zraka veća od 1 m/s. Za ovce je vrlo štetan propuh, osobito u slučaju kada je temperatura vanjskog, ulaznog zraka mnogo niža od temperature stajskog zraka i tijela životinja (Radivojević, 2004.). S druge strane, u uvjetima slabog strujanja zraka, u staji se povećavaju vrijednosti temperature i vlage zraka te koncentracije zračnih onečišćenja (Havranek i Rupić, 2003.).
Štetni plinovi
Jedan od najvažnijih i najučestalijih štetnih plinova je amonijak, koji nastaje bakterijskom razgradnjom organske tvari iz fecesa i mokraće koja sadrži dušik.
Dugotrajna prisutnost amonijaka u stajama nadražujuće djeluje na sluznice, pogotovo dišnih putova i konjunktiva, izaziva kašalj, pojačano suzenje očiju, spazam glotisa i alveola (Vučemilo i Tofant, 2009.). Utjecaj amonijaka pojačava se ako je prisutna povećana količina prašine u zraku na čije se čestice veže i prodire dublje u pluća i na taj način smanjujući mogućnost vezanja kisika (Uremović i Uremović, 1997.).
Drugi po važnosti štetni plin je ugljikov dioksid koji nastaje kao krajnji produkt disanja te se smatra sanitarnim pokazateljem kvalitete zraka u nastambama za držanje životinja. Udisanje zraka u kojem je koncentracija ugljikovog dioksida iznad maksimalno dopuštene može prouzročiti dišne poremećaje (otežano disanje), vrtoglavicu, poremetnje u cirkulaciji te smanjenje apetita (Ostović i sur., 2008.).
Osvijetljenost
Ovce su „životinje kratkog dana“ i inteziviranje njihove spolne aktivnosti započinje u trenutku kada ljetni dani postaju sve kraći (Sušić i sur., 2004.).
Tabela 1. Preporučene vrijednosti smještajnih i mikroklimatskim pokazatelja u ovčarnicima.
Izvor: Sevi i sur. (2009.)
Sažetak
Z dravlje životinja predstavlja dinamičnu ravnotežu između domaćina i njegova okoliša.
Poremećaj ravnoteže može rezultirati pojavom različitih bolesti te je stoga bitno pravovremeno otkrivanje čimbenika koji je narušavaju i na taj način spriječiti pojavu bolesti. Preventivna zaštita zdravlja ovaca uključuje mnoge mjere od kojih je jedna njihovo držanje u odgovarajućim ambijentalnim uvjetima. Ovce su životinje skromnih zahtjeva, otporne i vrlo prilagodljive često surovim uvjetima okoliša pri ekstenzivnom načinu držanja. Međutim, izrazito su osjetljive na neprikladne ambijentalne uvjete u zatvorenim sustavima držanja.
U Republici Hrvatskoj uglavnom se uzgajaju u pašno-stajskim sustavima, pri čemu tijekom razdoblja vegetacije danju borave na pašnjaku, a noću i tijekom zime u ovčarniku. Uzgoj ovaca u kontinentalnom dijelu naše zemlje gotovo je nezamisliv bez odgovarajućeg ovčarnika.
Njegova je svrha zaštita životinja od ekstremnih vanjskih klimatskih prilika i grabežljivaca, a ujedno služi i kao mjesto za hranjenje te napajanje. Pri gradnji ovčarnika potrebno je voditi računa o izboru lokacije, veličini stada i gustoći naseljenosti životinja. Ovčarnici se mogu graditi kao zatvorene ili poluotvorene nastambe, što uvjetuje i njihove ostale građevinsko-tehničke karakteristike, poput vrste poda, visine nastambe i načina prozračivanja. Vrlo je važno da u ovčarniku vladaju optimalni mikroklimatski uvjeti, pri čemu su temperaturno-vlažni odnosi i brzina strujanja zraka njihovo osnovno mjerilo. Sivo crna boja runa, u ovaca u kojih je ono prirodno bijelo, pouzdan je pokazatelj loših higijenskih uvjeta u ovčarniku. Vlažnost stelje uz visoku temperaturu zraka pogoduje razvoju mikroorganizama, s negativnim utjecajem na zdravlje ovaca. U neodgovarajućim ambijentalnim uvjetima pada otpornost ovaca te se mogu javiti bolesti od bitnog značenja za ovčarsku proizvodnju, kao što su zarazna šepavost ovaca, šuga ovaca, endometritisi, mastitisi, bronhopneumonije te enterotoksemije. Posljedično tome se smanjuje i prinos mlijeka, mesa i vune.
Stoga u nastambama treba osigurati što povoljnije uvjete držanja kako bi ovce zadovoljile svoje fiziološke i etološke potrebe te ujedno maksimalno izrazile proizvodna svojstva.
Ključne riječi: ovce, zdravlje, proizvodnost, smještaj, mikroklima
Literatura [… prikaži]
Importance of ambient conditions for sheep health and productivity
Šimun NALETILIĆ, 6-year student, Slavko ŽUŽUL, DVM, Assistant, Željko PAVIČIĆ, DVM, B. Agr. Sc., PhD, Full Professor, Kristina MATKOVIĆ, DVM, PhD, Associate Professor, Mario OSTOVIĆ, DVM, PhD, Assistant Professor, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia
A nimal health is a dynamic balance between the host and its environment. An imbalance may result in a range of diseases. To prevent disease, these factors must be detected on time. Preventive protection of sheep health includes a series of measures, such as ensuring their housing in appropriate environmental conditions. Sheep have modest demands, they are resistant and highly customizable to harsh environmental conditions in extensive housing systems. However, they are extremely sensitive to inadequate environmental conditions in closed housing systems. In Croatia, the main system for housing sheep is a pasture–farmyard system, where sheep are kept at pasture during the vegetation season, and are kept in dwellings during the night and winter. In continental areas of the country, sheep breeding is almost unthinkable without proper dwellings, which serve to protect animals from extreme external climatic conditions and predators, and also as a place for feeding and watering. During construction of dwellings, consideration must be given concerning location, herd size and population density. Dwellings may be built as closed or semi-open habitats, which in turn determine other technical characteristics, such as the type of floor, height of dwellings and ventilation. It is very important to have optimum microclimate conditions in dwellings, with the temperature-humidity index and air velocity as the main parameters. Reliable indicators of poor hygiene conditions in dwellings is grey-black fleece from originally white sheep. Humid bedding with high air temperature has a negative impact on sheep health as it stimulates the development of microorganisms. The natural resistance of sheep drops due to inadequate ambient conditions, which can lead to the development of diseases that impact sheep production, such as sheep foot rot, sheep scab, endometritis, mastitis, bronchopneumonia and enterotoxaemia.
Consequently, this reduces the yield of milk, meat and wool. Therefore, dwellings should ensure favourable housing conditions to meet their complete physiological and ethological needs. Under such conditions, sheep can express maximum production performance.
Key words: sheep, health, productivity, accommodation, microclimate
