Emergentne i zapostavljene zoonoze u kontekstu “Jednog zdravlja”

v. izlaganjaRadionica s međunarodnim sudjelovanjem Emergentne i zapostavljene zoonoze u kontekstu “Jednog zdravlja” u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog veterinarskog instituta te Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je od 18. do 19. listopada 2018. godine na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Ispred organizatora i domaćina, u pozdravnoj se riječi sudionicima radionice obratio prof. dr. sc. Ljubo Barbić, zahvalio svim organizatorima koji su navedeni kao voditelji, a prije svega doc. dr. sc. Tatjani Vilibić Čavlek, dr. sc. Vladimiru Saviću i dr. sc. Bernardu Kaiću. Također, pozdravio je i goste predavače u prvoj sekciji dr. sc. Mišu Korvu, dr. sc. Tamaša Petrovića, prof. dr. Ivana Toplaka i dr. sc. Nenada Pandaka.

Radionica Emergentne i zapostavljene zoonoze u kontekstu “Jednog zdravlja” organizirana je unutar projekta HRZZ “Prevalencija i molekularna epidemiologija emergentnih i re-emergentnih neuroinvazivnih arbovirusnih infekcija na području Hrvatske” (pod akronimom CRONEUROARBO), čiji je nositelj Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a voditeljica doc. dr. sc. Tatjana Vilibić Čavlek.Ona u svom je pozdravnom obraćanju sudionicima radionice iznijela najosnovnije informacije o ovom četverogodišnjem projektu koji i službeno povezuje kako organizatore tako i sudionike ove radionice, liječnike i veterinare koji inače surađuju i izvan ovog i sličnih projekata.

Prim. dr. sc. Blaženka Hunjak, voditeljica Službe za mikrobiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, okupljenima je istaknula da je pristup “Jedno zdravlje” u svijetu već odavno prepoznat kao “svrhovit i važan, kao velika tema koju očito i mi svi prepoznajemo. Intersektorska suradnja, humana i veterinarska medicina, mikrobiologija okoliša, proizvodnja hrane – sve je to u kontekstu “Jednog zdravlja” usmjereno unaprjeđenju i poboljšanju zdravlja.”Kazala je i da Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) postavlja koncept “Jedno zdravlje” kao jedan od najznačajnijih koncepata današnje medicine, a zoonoze kojima se bavi i ovaj projekt su jedna od top-tema na kojima se intenzivno radi.

Dr. sc. Tomislav Benjak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo također je istaknuo da je za trajno unaprjeđenje i poboljšanje javnog zdravlja važna interdisciplinarna intersektorska suradnja.Na temelju ovog projekta i radionice može se još jednom potvrditi da ova značajna suradnja postoji dugo vremena.

Citiravši riječi Ive Andrića kako je “bolest sirotinjska sudbina, ali i bogataška kazna”, akademik Željko Cvetnić, zamjenik ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta je u svom kratkom obraćanju sudionike radionice podsjetio na značaj ovakve suradnje i neke aktualne zoonoze koje predstavljaju trajnu prijetnju zdravlju ljudi i životinja.Ukazao je na nužnost nastavka i intenziviranja međunarodne suradnje uključujući globalno, ali i lokalno djelovanje u otkrivanju, prevenciji i suzbijanju zoonoza, kako onih novije otkrivenih tako i onih koje puno bolje poznajemo, a s kojima se i danas teško borimo.

Radionicu Emergentne i zapostavljene zoonoze u kontekstu “Jednog zdravlja” je u svom kratkom pozdravnom govoru otvorio dekan Veterinarskoga fakulteta prof. dr. sc. Nenad Turk.“O konceptu “Jednoga zdravlja” podosta je toga dosad napisano i rečeno, pa stoga želim samo istaknuti da ovaj koncept nema alternativu i kao što je rekao akademik Cvetnić, ono što se svaki dan zbiva upućuje na to da su pred nama veliki izazovi i da naš savršeni i nedokučiv cilj počiva na trajnoj borbi protiv ugroza koje prijete.” Kazao je i kako u modernom vremenu intenzivnih zbivanja i mogućnosti transporta ljudi i roba s jednog kraja svijeta na drugi, naši izazovi postaju sve veći.

Za sve okupljene sudionike, ali i rastući broj stručnjaka svih uključenih profesija, potpuno je neupitan međunarodni nastavak kvalitetne intersektorske suradnje u kontekstu “Jednog zdravlja”, na svim nacionalnim i regionalnim razinama, a naravno i globalno. Ona je rezultat opravdanog globalnog interesa i zabrinutosti zbog prepoznatih problema, među kojima je i problem sve veće i češće zdravstvene ugroženosti emergentnim i re-emergentnim zoonozama, pa i onim zapostavljenima u kontekstu “Jednog zdravlja”.Tijekom puna dva radna dana, više nego interesantna i poučna izlaganja održali su brojni iskusni predavači, stručnjaci sa više znanstvenih, znanstveno-obrazovnih i zdravstvenih institucija iz Hrvatske i inozemstva. Knjiga sažetaka već je i prije radionice objavljena na mrežnim stranicama organizatora, pa je tako svim sudionicima bila uvijek i lako dostupna.
Zaključci radionice nisu i ne mogu biti novi; suradnju i istraživanja valja i treba nastaviti, ništa manje nego do sada. Odgovornost stručnjaka je velika i opravdana kada je u pitanju praćenje i informiranje javnosti o postojećim i novim ugrozama ove vrste, a njihov broj za sada raste iz godine u godinu. Vjerojatno je to dio cijene globalizacijskih procesa i iznimne prometne povezanosti svih krajeva svijeta u današnje doba. No, iako sve ima svoju cijenu, ovakve radionice i suradnja stručnjaka raznih, ali srodnih profesija, najsigurniji je način zdravstvene brige i zaštite, barem za one koji savjete stručnjaka uvijek spremno poslušaju. Kao i uvijek, mjesta za paniku nema, a nadamo se da neće ni biti. Jednako tako želimo vjerovati da na ovakve i slične aktivnosti nikakva politika nikada neće imati nikakvog utjecaja.Emergentne i zapostavljene zoonoze u kontekstu “Jednog zdravlja” – održana izlaganja:

Sekcija 1.
EMERGENTNE I RE-EMERGENTNE ZOONOZE U KONTEKSTU “JEDNOG ZDRAVLJA”

• Tick-borne encephalitis – the most important viral zoonosis in Europe (Tatjana Avšič-Županc/Miša Korva, WHO referentni centar za arboviruse i virusne hemoragijske groznice, Institut za mikrobiologiju i imunologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija)
• Presence of zoonotic flaviviruses in Serbia (Tamaš Petrović i sur., Naučni institut za veterinarstvo, Novi Sad, Srbija)
• Next generation sequencing: applications and experiences in research and diagnostic virology (Ivan Toplak, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija)
• Emerging zoonoses in Oman (Nenad Pandak, The Royal Hospital Muscat, Oman)

Sekcija 2.
ZOONOZE U HRVATSKOJ U KONTEKSTU “JEDNOG ZDRAVLJA”

• Prevalencija i molekularna epidemiologija emergentnih i re-emergentnih neuroinvazivnih arbovirusnih infekcija na području Hrvatske u 2017/2018. godini (Tatjana Vilibić Čavlek)
• Nadzor emergentnih i re-emergentnih arbovirusnih infekcija u Hrvatskoj u kontekstu “Jednog zdravlja” (Ljubo Barbić)
• Zoonoze na području Hrvatske (Iva Pem Novosel)

Sekcija 3.
NOVOSTI U DIJAGNOSTICI EMERGENTNIH I RE-EMERGENTNIH ZOONOZA

• The role of laboratory diagnostics in emerging viral infections (Konstanze Stiba, Lübeck, Germany)
• In Focus – Immunoblot for simultaneous detection and differentiation of arboviral infections (Sarah Schulz, Neuried, Germany)
• TB in wildlife: New diagnostic tools (Gordana Rožić)

Sekcija 4.
DIJAGNOSTIKA ZOONOZA NA PODRUČJU HRVATSKE

• Serološka dijagnostika zoonoza u NRL za arboviruse, HZJZ (Irena Tabain)
• Molekularna dijagnostika zoonoza u NRL za arboviruse, HZJZ (Andrea Babić-Erceg)
• Molekularna dijagnostika zoonoza u Klinici za infektivne bolesti “Dr Fran Mihaljević” (Ivan Christian Kurolt)
• Značaj određivanja IgG aviditeta u dijagnostici flavivirusnih infekcija (Maja Bogdanić)

Sekcija 5.
KLINIČKI ASPEKTI EMERGENTNIH I ZAPOSTAVLJENIH ZOONOZA – prikazi slučajeva

• Teški oblici neuroinvazivne West Nile infekcije (Marija Santini)
• Ne(uspješno) liječenje šoka tijekom HVBS uzrokovane Dobrava virusom (Vladimir Krajinović)
• Prvi slučaj unesene koinfekcije uzrokovane brucelom i koksijelom u Hrvatskoj (Dario Sabadi)
• Leptospiroza – kada liječiti kortikosteroidima? (Božana Miklaušić)
• Tularemija vezana uz ubod krpelja – zaboravljena bolest? (Tanja Potočnik-Hunjadi)
• Prikaz slučaja Creutzfeldt-Jakobove bolesti – jesmo li spremni za prione? (Sanja Zember)

Sekcija 6.
EMERGENTNE I RE-EMERGENTNE ZOONOZE

• Bruceloza u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na brucelozu u morskih sisavaca (Željko Cvetnić)
• Gripa i komplikacije u CNS-u (Vladimir Draženović)
• Virus Zapadnog Nila u divljih ptica u Hrvatskoj (Vladimir Savić)
• Hepatitis E nakon transplantacije solidnih organa (Anna Mrzljak)
• Seroprevalencija hepatitisa E u profesionalno izloženih osoba (Pavle Jeličić)

Sekcija 7.
ZAPOSTAVLJENE ZOONOZE

• Seroprevalencija limfocitnog koriomeningitisa na području kontinentalne Hrvatske (Tena Oreški)
• Leptospiroza – stara bolest, novi izazovi (Nenad Turk)
• Pojavnost i zoonotski potencijal klamidioze ptica u Republici Hrvatskoj (Danijela Horvatek Tomić)
• Zoonotski potencijal vrsta iz roda Mycobacterium (Ljiljana Žmak)
• Serološka dijagnostika borelioze (Nenad Andrić)
• Seroprevalencija lajmske borelioze u konja u Republici Hrvatskoj (Zrinka Štritof)

OKRUGLI STOL:
PRAĆENJE I PREVENCIJA EMERGENTNIH I RE-EMERGENTNIH ZOONOZA NA PODRUČJU HRVATSKE

• Vektorska uloga komaraca: prvi dokazi arbovirusa na području Hrvatske (Ana Klobučar)
• Provedba nacionalnog sustava praćenja invazivnih vrsta komaraca u Hrvatskoj: dvogodišnji rezultati (Nataša Janev-Holcer)
• Raznolikost faune krpelja Hrvatske i njihova vektorska uloga (Stjepan Krčmar)
• Sitni glodavci šuma Hrvatske – monitoring i zoonotski aspekt (Marko Vucelja)
• Sustavi kontrole flavivirusnih infekcija (Vladimir Stevanović)
• Cijepljenje protiv emergentnih i re-emergentnih zoonoza (Bernard Kaić)

---