“Iako EU posjeduje jedan od najstrožih regulatornih okvira o dobrobiti životinja u svijetu, zbog ekonomskog značaja proizvodnje svinja na praksu skraćivanja repova još se uvijek u potpunosti ne primjenjuje propisana legislativa.
Tomislav Mikuš orcid.org/0000-0003-1388-2404 ; Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska 
Marta Kiš ; Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Ornella Mikuš orcid.org/0000-0001-8116-3159 ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
MESO: Prvi hrvatski časopis o mesu, Vol. XXI No. 3, 2019. ↗
Unatoč mnogim suvremenim iskoracima u tehnologiji uzgoja svinja, grizenje repova i dalje predstavlja jedan od najznačajnijih problema dobrobiti i zdravlja životinja. Ovaj poremećaj u ponašanju svinja uzrokuje velike ekonomske gubitke kroz troškove liječenja ozlijeđenih životinja, produljenje tova, smrtnosti, klaoničkog odbacivanja trupova zbog apscesa te potencijalnog prijenosa drugih bolesti u stadu. Apscesi koji se pojavljuju kao posljedica grizenja osim ekonomskog predstavljaju i javno-zdravstveni rizik za potrošače. Kako bi umanjili potencijalne rizike, uzgajivači svinja i dalje posežu za zabranjenom praksom rutinskog skraćivanja repova, no ovim zahvatom se problem ne rješava već samo umanjuju simptomi. Iako EU posjeduje jedan od najstrožih regulatornih okvira o dobrobiti životinja u svijetu, zbog ekonomskog značaja proizvodnje svinja na praksu skraćivanja repova još se uvijek u potpunosti ne primjenjuje propisana legislativa. To najbolje oslikava činjenica kako najveće zemlje članice proizvođači svinja u EU imaju i najviši postotak rutinski skraćenih repova. Stoga će u budućnosti zajedničke europske politike trebati konkretnije mjere i aktivnosti u zaštiti dobrobiti i zdravlja svinja, a značajnu ulogu u provedbi procjene dobrobiti na farmama svinja svakako treba imati i veterinarska inspekcija koju će na nove uloge trebati sustavno pripremiti.
Ključne riječi: dobrobit svinja, grizenje repova, sigurnost hrane, štete, europske politike
