Tatjana Zajec, dr.med.vet.
Voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba
Brisel, 21. travnja 2020. godine
Velika većina kućnih ljubimaca iz ilegalnih izvora prodaje se preko online platformi, a vrlo unosna trgovina maskira se pod krinkom nekomercijalnog kretanja kućnih ljubimaca. Te životinje najčešće ne zadovoljavaju zdravstvene norme regulirane u EU (No 576/2013), često putuju premlade i s falsificiranim putovnicama s lažnim podacima o porijeklu životinja. Takva trgovina je prijetnja ne samo dobrobiti već i samom zdravlju životinja kao i javnom zdravlju građana.
Internet predstavlja prigodan i lako dostupan alat za prodaju kućnih ljubimaca, posebno zbog vrlo ograničenih kontrolnih mehanizama. Trgovci se ne moraju niti identificirati tj. postaviti detalje svojih licenci za uzgoj i vrlo ih je teško razlikovati i od onih koji licence niti nemaju.
EU komisija je prepoznala problem pa EU koordinirani plan za online prodaju kućnih ljubimaca govori o sljedećim područjima koja i dalje zabrinjavaju:
- nedostatak identifikacije životinja i trgovaca (uzgajivača)
- tehničke poteškoće kontrole online tržišta
U kontekstu trgovine, vrlo su zabrinjavajući podaci izneseni na radionici. Trgovina iznosi 1,3 milijarde eura (CAROcat2015); 8 milijuna štenaca traži se godišnje u EU, a u vrijednosti 1 milijarde eura (Diamantopoulou 2019); s 46,000 pasa trguje se mjesečno kroz EU dok ih je 20,799 imalo TRACES (IBF International Consulting et al.2015); godišnja vrijednost online oglašavanja samo u Škotskoj iznosila je 13 milijuna funti (procjena je oko 130 milijuna funti kroz UK; Wyatt et al.2017).
Posljedice takve trgovine su višestruke, a utjecaj direktan ili indirektan na:
- dobrobit životinja
- organizirani kriminal i izbjegavanje poreza
- destabilizaciju tržišta (nelojalna konkurencija)
- javno zdravlje
- prava potrošača
- društvene troškove
Tijekom radionice organizirane su četiri grupe i sudionici podijeljeni u te četiri grupe, a prema referencama i zahtjevima samih sudionika.
- Grupa se bavila pitanjima potrebe za označavanjem mikročipom svih pasa i mačaka; trebaju li svi podaci o životinji i vlasniku biti registrirani u bazi podataka i podložni pretraživanju u slučajevima potrebe (izgubljen, ukraden, napušten, nestao kućni ljubimac)
- Bavila se pitanjima potrebe za označavanjem svih uzgajivača i trgovaca kućnim ljubimcima te potrebom za pretraživanjem svih njih i mogućnostima kontrole (npr. da svaki uzgajivač ima obvezu staviti broj licence na vidljivo mjesto da ga kupac može provjeriti)
- Jesu li online platforme odgovorne za valjanost podataka postavljenih na njihove platforme (npr. verifikacija informacija o prodavaču i sl.); treba li postati obveza da se samo mikročipom označeni ljubimci smiju oglašavati na platformama?
- Treba li osnovati EU radnu grupu koja će se baviti pitanjima prekograničnog šverca kućnih ljubimaca (proširenje BIOCRIME projekta na razinu EU) te treba li svaka zemlja razviti sustav upozorenja na slučajeve šverca pasa i izbjegavanja poreza od ilegalnih uzgajivača?
Iz američke studije https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6162534/ vidljivo je da građani najviše udomljavaju životinje te smatraju da najviše standarde za udomljavanjem imaju skloništa za životinje pa je na radionici i rečeno da bi skloništa trebala snižavati standarde za udomljavanjem i olakšati samo udomljavanje, jer bi se trebala otežati kupovina pasa i mačaka dok je sad ona jednostavnija preko online platformi nego udomljavanje.
Zagreb, 23. travnja 2020. godine
