U Hrvatskom veterinarskom institutu održana je tiskovna konferencija na kojoj su objavljeni rezultati višemjesečnih istraživanja prisutnosti virusa SARS-CoV-2 u divljih životinja i u okolišu.
Voditeljica Laboratorija za bjesnoću i opću virologiju HVI dr. sc. Ivana Lojkić, predstojnica Odjela za virologiju HVI izv. prof. dr. sc. Lorena Jemeršić, ravnatelj HVI izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, voditelj Laboratorija za serološku dijagnostiku virusnih bolesti HVI dr. sc. Dragan Brnić.
Kod šišmiša je utvrđen koronavirus koji se čak 12 % razlikuje od virusa SARS-CoV-2.
Cirkulacija virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama utvrđena je tijekom drugog vala epidemije u Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu
Zagreb, 5. listopada 2021. – Divlje životinje u Hrvatskoj nisu zaražene virusom SARS-CoV-2. Utvrdio je to Hrvatski veterinarski institut koji je na istraživanju surađivao s Centrom za peradarstvo i Zoološkim vrtom grada Zagreba.
Izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta.
Kako bi se utvrdilo je li došlo do prijenosa novog koronavirusa na divlje životinje, Institut je prošle godine krenuo u veliko istraživanje.
Izv. prof. dr. sc. Lorena Jemeršić, predstojnica Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta
Iako ptice nisu prirodni nositelji virusa iz roda betakoronavirusa među kojima je SARS-CoV-2, djelatnike HVI-a je zanimalo mogu li galebovi pasivno prenositi virus i izlučivati ga fecesom. Zato su pretraženi galebovi klaukavci koji obitavaju na Jakuševcu, najvećem deponiju smeća u Hrvatskoj. Utvrđeno je da galebovi klaukavci ne prenose virus i ne predstavljaju javnozdravstvenu prijetnju premda se hrane otpadom.
I uzorci školjkaša, tj. dagnje, kamenice i brbavice s komercijalnih uzgajališta na Jadranu bili su negativni na prisutnost virusa SARS-CoV-2. Ti su školjkaši pretraženi u sklopu istraživanja prisutnosti virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama. Cirkulacija virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama utvrđena je tijekom drugog vala epidemije u svih sedam hrvatskih gradova uključenih u istraživanje: Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu.
Dr. sc. Dragan Brnić, voditelj Laboratorija za serološku dijagnostiku virusnih bolesti Hrvatskog veterinarskog instituta.
Hrvatski veterinarski institut u istraživanje je uključio i koloniju šišmiša iz jedne špilje u Šibensko-kninskoj županiji. Naime, šišmiši su prirodni rezervoari različitih koronavirusa, pa tako i onih srodnih virusima SARS i SARS-CoV-2.
Dr. sc. Ivana Lojkić, voditeljica Laboratorija za bjesnoću i opću virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.
Pojasnila je da ljudi ne trebaju strahovati od šišmiša, nego da ih trebaju štititi. Svi šišmiši u Hrvatskoj su kukcojedi, dakle prirodni insekticidi. Jedini leteći sisavci važan su indikator zdravlja ekosustava. Što je veći broj vrsta šišmiša prisutan na nekom području, to je taj ekosustav zdraviji.
Vezano:
- Značaj kućnih ljubimaca u epidemijologiji COVID-19: što danas znamo?
- Novi i zanemareni virusi zoonotske važnosti u Hrvatskoj
- Primjene CRISPR/Cas9: pregledni članak
- Uloga životinja u pandemiji COVID-19
- Istraživanje prisutnosti SARS CoV-2 u slobodno živućih životinja i životinja u zatočeništvu
- Dijagnostika COVID-19: iskustva Referentnog centra Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog sustava
- SARS CoV-2 pandemija: koronavirusne infekcije u životinja i veterinarski odgovor u Sloveniji
- Mjesto i uloga veterinarske specijalističke službe u odgovoru na COVID-19 infekciju u Srbiji
- U Zoološkom vrtu grada Zagreba nema životinja zaraženih novim koronavirusom
- Učestalost i epidemiološki značaj infekcija kućnih ljubimaca SARS-CoV-2 virusom
