Željana Klječanin Franić, izv. prof. dr. sc. Marin Torti
Željana Klječanin Franić, prof. hrv. jezika, izv. prof. dr. sc. Marin Torti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Uvod
O jetri se također govori u jednini i u množini, a s promjenom gramatičkog broja, ta imenica mijenja i rod, pa se možemo zapitati imaju li čovjek i životinje jetru ili jetra? Mošnja je tjelesna struktura koja se također u literaturi pojavljuje u jednini i množini. U ovom tekstu govorimo u kojem se broju spomenuti organi i strukture nalaze u tijelu, koji je njihov gramatički broj i kako pravilno upotrebljavati njihovo nazivlje.
Srce
S obzirom na to da srce nije paran organ, već je jedan i cjelovit organ, ne može se govoriti o lijevom i desnom srcu, već o lijevoj i desnoj strani srca. Tako bi engleski naziv hypoplastic left heart syndrome valjalo prevesti kao hipoplastični sindrom lijeve strane srca, a kateterizacija ili zatajenje lijevog ili desnog srca bili bi ljevostrani ili desnostrani ako se želi dulji naziv skratiti (zatajenje desne strane srca > desnostrano srčano zatajenje).
Nazivi lijevo i desno srce mogu se međutim upotrebljavati u neslužbenoj usmenoj i pisanoj stručnoj komunikaciji. Kao kraće i ekonomičnije nazive stručnjaci će ih rado upotrijebiti, no valja voditi računa o tome da oni pripadaju znanstvenom žargonu struke i ne bi ih trebalo upotrebljavati u standardnojezičnom biomedicinskom jeziku, odnosno znanstvenim i stručnim radovima te pedagoškoj i popularno-znanstvenoj literaturi.
Pluća
Pluća, za razliku od srca, nisu povezana vlastitom tjelesnom strukturom, već se s anatomskoga gledišta radi o dvama organima spojenima drugim tjelesnim organom (dušnikom i bronhima). Osim toga i medicinski rječnici svojim terminološkim definicijama razlikuju lijevo i desno pluće, stoga je dopušteno pluća upotrebljavati i u množini i u jednini.
Jetra
Premda postoji mišljenje da je njezina režnjevita građa argument za upotrebu ovog naziva u srednjem rodu množine, ovaj se naziv većinom susreće u ženskom rodu jednine, osobito u suvremenoj humanomedicinskoj literaturi gdje se pojavljuje isključivo taj oblik. Osim što se jetra u ženskom rodu jednine, i u stručnoj literaturi i u općem jeziku, pojavljuje mnogo češće od varijante u srednjem rodu množine, ona je u hrvatskom jeziku i stariji oblik, naime u tom se obliku pojavljuje već od 15. stoljeća. Množinski oblik imenice jetra potječe iz kajkavskog i/ili čakavskog narječja i on je zadržan u frazemima (ideš mi na jetra) te kao umanjenica u kulinarstvu (pileća jetrica). No u stručnim se biomedicinskim tekstovima naziv jetra preporučuje upotrebljavati u ženskom rodu jednine: ciroza jetre, tvorba na jetri itd.
Mošnja
Osim množinskog oblika u starijim ćemotekstovima naići i na deminutiv ovog naziva, pa se tako autor prve naše anatomije iz 1874. godine Ante Schwarz služio nazivom mo šnjica.
I u nekim se novijim rječnicima ovaj anatomski naziv može naći u deminutivnom obliku, pa tako Hrvatski jezični portal kao prvo značenje mošnje navodi vrećicu u kojoj se drži primjerice novac, dok za anatomsku strukturu ima naziv mošnice, ženski rod pluralia tantum. Od ovog se oblika može tvoriti i pridjev, pa u medicinskim rječnicima nalazimo nazive mošnična pregrada i mošnična šupljina.
Mošnja je stara hrvatska riječ za torbu ili vreću (u kojoj se držao novac, barut i sl.), i premda se u nazivlju deminutivni oblik često upotrebljava kao razlikovno obilježje naziva od riječi općega jezika (primjerice zdjela > anat. zdjelica, jabuka > anat. jabučica, lopata > anat. lopatica), u suvremenim je tekstovima prevladao oblik mošnja. U anatomiji stoga treba govoriti o mošnji. Iako je riječ o dvodijelnoj šupljini, mošnja je jedna i gramatički je to imenica ženskog roda jednine.
