Izvor: Ministarstvo poljoprivrede RH (priopćenje za medije, 21. siječnja 2022. godine)
Moldavska delegacija u studijskom posjetu Ministarstvu poljoprivredeO voga je tjedna u Hrvatskoj, u organizaciji i suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, boravila moldavska delegacija sastavljena od 12 visokih predstavnika moldavskih institucija (Ministarstva poljoprivrede i prehrambene industrije, Ministarstva okoliša, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, Agencije za sigurnost hrane) nadležnih za sigurnost hrane Republike Moldavije, na čelu s državnim tajnikom u moldavskom Ministarstvu poljoprivrede Iurieom Scripnicom. Hrvatski sustav prikupljanja i zbrinjavanja lešina domaćih životinja prepoznat je kao učinkovit te su moldavski predstavnici i upućeni na Ministarstvo poljoprivrede RH. S ciljem prenošenja hrvatskih znanja i iskustava proveden studijski je posjet, tijekom kojeg su moldavskim kolegama prikazani svi ključni čimbenici našeg sustava, s naglaskom na prikupljanje i zbrinjavanje uginulih domaćih životinja na farmama.
Delegacija je boravila u Ministarstvu poljoprivrede, gdje su kolegama kroz niz predavanja, uz aktivnu razmjenu iskustava i mogućnosti za razvoj predmetnog sustava, djelatnici Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane i Državnog inspektorata predočili zakonske preduvjete, povijest razvoja sustava i neke od mogućnosti financiranja prikupljanja nusproizvoda u RH, kao i postojeće baze podataka i aplikacije koje su nužan preduvjet učinkovitog i transparentnog funkcioniranja čitavog sustava. Delegacija je posjetila i pogone ovlaštenog koncesionara za obavljanje poslova sakupljanja, prerade i uklanjanja nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi kategorije 1 i kategorije 2, tvrtke Agroproteinka d.d. te u regionalnom sabiralištu lešina u Garčinu, kako bi se upoznali i s načinom i primjenom sustava u praksi, kao i tvrtke PIK Vrbovec plus d.o.o. te Unija nova d.o.o., gdje im je prezentiran način prikupljanja i mogućnosti daljnjeg korištenja nusproizvoda životinjskog podrijetla.
Poznato je da nusproizvodi životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi predstavljaju potencijalni rizik za zdravlje ljudi i životinja. Tako je njihova nepravilna uporaba u prošlosti dovela do pojava ozbiljnih bolesti kao što su slinavka i šap, klasična svinjska kuga, i širenja goveđe spongiformne encefalopatije (GSE). Postojećom zakonskom regulativom već se niz godina ovi rizici stavljaju pod kontrolu budući da je prilikom postupanja s nusproizvodima (sakupljanje, skladištenje, prijevoz, tretmani obrade i prerade, uporaba i uklanjanje), potrebno osigurati određene propisane uvjete.
Posjeta tvrtki Agroproteinka d.d.:
Vezani naslovi:
- 14. konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane
- Pomoć za domaće životinje i kućne ljubimce s područja pogođena potresom
- Obilježena 101. godišnjica Veterinarskoga fakulteta
- COVID-19: Agroproteinka zaustavlja druge javnozdravstvene rizike
- Predstavljen sveučilišni udžbenik “DOBROBIT ŽIVOTINJA”
- Agroproteinka i BTSF terenske edukacije o zbrinjavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla
- Prikaz patologije domaćih životinja
- Agroproteinka d.d. proljetni domaćin radionice EU inicijative “Better Training for Safer Food” (BTSF)
- Kategorizacija i dobra praksa postupanja s nusproizvodima životinjskog podrijetla
- Svečana proslava 98. obljetnice Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
