Simpozij “SIGURNOST HRANE I ZAŠTITA POTROŠAČA”

Simpozij SIGURNOST HRANE I ZAŠTITA POTROŠAČA u organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici održan je u ponedjeljak, 11. travnja 2022. s početkom u 11 sati u Dvorani Pučkog otvorenog učilišta (Gradska vijećnica) u Velikoj Gorici.
Moderatori simpozija bili su prof. dr. sc. Mirjana Hruškar i akademik Željko Cvetnić.

v. predavanja

Pozdravnu riječ sudionicima uputio je akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda HAZU Velika Gorica.“Nakon dvije godine smo se opet okupili na ovom simpoziju SIGURNOST HRANE I ZAŠTITA POTROŠAČA. Ovaj mali simpozij je osmišljen upravo za ovaj prostor i doziran je predavanjima u organizaciji Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te Hrvatskog veterinarskog instituta. Zadnji ovakav simpozij održali smo 6. ožujka 2020. godine, a treći dan nakon toga proglašen je lock-down zbog COVID-19 pandemije. Sada je prvi dan nakon nešto malo više od dvije godine kada smo potpuno otvoreni i ne moramo razmišljati o tome koliko nas smije ili ne smije biti u dvorani. Okolnosti su se promijenile, međutim, ako ste primijetili, kao što je epidemija ono što jako pobuđuje javnost, a to je bila epidemija COVID-a, postoji još gora stvar koja se događa, to je rat. Mogli ste primijetiti da kad se pojavila informacija o ratu u Ukrajini, više nitko nije spominjao pandemiju. A rat i pandemija su često puta u povijesti čovječanstva išli zajedno. Sljedeći problem koji se danas javlja su energenti, a jedna od najvažnijih, ključnih stvari je hrana. Da li je hrana oružje, to je danas jedna od tema. Mi nećemo ovdje mijenjati svijet, ali hrana je zaista strateški proizvod svake države i prije dvije godine kada je bio lock-down, kada smo mislili da više nećemo moći izaći van, postavilo se pitanje da li Hrvatska ima dovoljno hrane, da li Hrvatska proizvodi dovoljno hrane, a u drugom segmentu, postavlja se i pitanje sigurnosti hrane. Da li zaista Hrvatska ima dovoljno hrane?
Ispostavilo se da smo jedina zemlja EU koja nema dovoljno mlijeka, a nemamo ni dovoljno mesa. Cijena hrane s ratom je naglo porasla jer Ukrajina i Rusija proizvode najveći udio žitarica i uljarica. Naša današnja tema nije ono što će promijeniti ovaj svijet, ali ćemo govoriti o sigurnosti hrane, a za to ovdje imamo kompetentne stručnjake.

Nakon akademika Cvetnića, sudionicima se obratio akademik Dario Vretenar, glavni tajnik HAZU.“HAZU više od 160 godina promiče kulturu znanstvene i umjetničke izvrsnosti, vodi brigu o našoj kulturnoj i prirodnoj baštini i hrvatskom identitetu. Osnovana 1861. odlukom Hrvatskog sabora na poticaj biskupa Strossmayera, Akademija danas predstavlja vrhunsku interdisciplinsku instituciju u području znanosti i umjetnosti čiji su temeljni ciljevi promicanje izvrsnosti u području znanosti i kulture, briga i unapređenje hrvatske kulturne i prirodne baštine i nacionalnog identiteta, jačanje uloge obrazovanja, znanosti, kulture i umjetnosti u razvoju hrvatskog društva, povezivanje hrvatske znanosti i umjetnosti sa svijetom te doprinos u rješavanju bitnih nacionalnih i globalnih pitanja kao što je tema današnjeg simpozija. Akademija okuplja najvrsnije hrvatske umjetnike i znanstvenike koji su dali trajni doprinos hrvatskom društvu i ostvarili međunarodnu prepoznatljivost. Ona djeluje kroz 27 znanstvenoistraživačkih zavoda, od čega je petnaestak u Zagrebu, a ostali su od Pule do Vukovara, od Dubrovnika do Varaždina. Među njima je i ovaj naš u Velikoj Gorici te 7 umjetničko-galerijskih jedinica uz poznate muzeje, tu je i arhiv Akademije i arboretum u Trstenu.
Razumije se da su protekle dvije godine ostavile trag na aktivnosti i radu svih naših znanstveno-umjetničkih jedinica, pa tako i ovog u Velikoj Gorici. Međutim, upravo je ovaj Zavod bio među prvima koji je ponovo pokrenuo aktivnosti i javne manifestacije, organiziranje znanstvenih skupova i kulturnih manifestacija. Tako je i ovaj današnji vrijedan skup znanstveni simpozij uvod u naše ovogodišnje aktivnosti koje će biti mnogobrojne pa se radujem da ćemo se vidjeti češće u Velikoj Gorici.

Sudionike simpozija pozdravio je i Krešimir Ačkar, gradonačelnik Grada Velika Gorica iskazavši pritom svoje osobno, ali veliko zadovoljstvo Grada s postojanjem i radom Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici, a naročito radi redovitog održavanja skupova i ove vrste te uspješne dugogodišnje suradnje Grada Velika Gorica i Zavoda također i na razini stručnih konzultacija.

Sudionike je u simpozij uvela prof. dr. sc. Mirjana Hruškar ispred Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.“Kao što je akademik Cvetnić spomenuo, ovo je naš treći simpozij. Kada smo razmišljali o tome i željeli organizirati ovaj vid simpozija, željeli smo da to postane tradicija. Korona nas je malo omela, ali ipak nismo odustali. Prvenstveno smo željeli da to bude segment vezan na studente Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, studija upravljanja sigurnošću hrane, da se na jedan drugačiji način upoznaju sa čarima znanosti, da o tim temama čuju i od drugih struka i onih ljudi koji su uključeni u područje upravljanja sigurnosti hranom jer sigurnost hrane i zaštita potrošača je strateški cilj svake institucije, a jednako tako i svake države. Naš zadnji simpozij bio je neposredno prije zatvaranja i onog velikog lock-down-a. Kao da smo bili dalekovidni, pogodili smo trenutak kada se možemo okupiti i nesmetano družiti, čuti nešto o tematici koja je izuzetno aktualna, a vezana je na sigurnost hrane.
Protekle dvije godine ostavile su traga i utjecale na naš život. Obzirom na to, u sklopu ovog simpozija odlučili smo se prvu temu i predavanje pod nazivom “COVID-19 i sigurnost hrane”.

Predavači: dr. sc. Davor Balić, izv. prof. dr. sc. Marina Krpan, izv. prof. dr. sc. Irena Barukčić, dr. sc. Natalija Džafić.

Na simpoziju su održana četiri predavanja.

COVID 19 i sigurnost hrane

Izv. prof. dr. sc. Marina Krpan, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu
Trihineloza opasna zoonoza

Dr. sc. Davor Balić
Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Vinkovci
Utjecaj globalnog zatopljenja na rasprostranjenost bakterije Vibrio cholerae u školjkaša

Dr. sc. Natalija Džafić
Hrvatski veterinarski institut Veterinarski zavod Rijeka
Prehrambeni proizvodi nositelji zaštićenih oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla, dokazana kvaliteta
Izv. prof. dr. sc. Irena Barukčić
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu

Nakon predavanja održana je rasprava u kojoj je u kontekstu proširenosti Vibrio cholerae u Hrvatskoj rečeno da je činjenica da V. cholerae imamo, pa možemo pretpostaviti i postojanje kopepoda određenih vrsta u nas. Dr. sc. Natalija Džafić je u raspravi ponovila da su mnogi identificirali kopepode i fitoplanktone kao elemente neophodne za preživljavanje V. cholerae u prirodi. Kako imamo bogatu zooplanktonsku i fitoplanktonsku zajednicu u Jadranskom moru, imamo i obilno cvjetanje mora svake godine.
Za sada V. cholerae nije zakonski uvršten u redovitu provjeru proizvoda životinjskog podrijetla niti trenutno postoje nastojanja u tom smjeru. Praćenje V. cholerae je još uvijek u okvirima preporuke proizvođačima odnosno subjektima u poslovanju s hranom koji se bave školjkašima i općenito morskim plodovima uključujući i ribe, da prate prisutnost Vibrio vrsta u svojim proizvodima.
Rečeno je da je kolera prouzročena sa V. cholerae u Hrvatskoj jedina bolest koju uzrokuju članovi roda Vibrio, a koja se u ljudi obavezno prijavljuje.

Obzirom na karakteristike trihineloze u ljudi, postavljeno je pitanje zašto se ne poradi na kontroli izvan industrijskih mesnih proizvoda obzirom na rizik od trihineloze. U raspravi je odgovoreno da je ovo pitanje zakonski riješeno, ali je rečeno i da je zadnji poznati slučaj trihineloze u Osijeku nakon epidemiološkog istraživanja pokazao čitav niz propusta u sustavu, a jedan od njih je bio taj da postoje neregistrirane osobe koje domaće suhomesnate proizvode povremeno prodaju na tržnicama i nigdje nisu zabilježene. Dakle, u osječkom slučaju, osobi koja je prodavala suhomesnate proizvode namijenjene osobnoj potrošnji u domaćinstvu, dano je mjesto na tržnici premda se takve proizvode ne smije prodavati niti na bilo koji drugi način stavljati u promet. Životinje od čijeg su mesa ovi suhomesnati proizvodi bili proizvodeni, držane su u izrazito lošim epidemiološkim uvjetima, što bi u ovom slučaju upućenu veterinarsku javnost vratilo na pitanje veterinarskih pregleda gospodarstava koji još nisu propisani dok istovremeno posjednici životinja ne ispunjavaju svoje zakonske obveze.Dr. sc. Davor Balić je kazao da nema metode pretraživanja prisutnosti trihinele u stočnoj hrani. Stoga je u cilju utvrđivanja izvora epidemije trihineloze 2018. godine na farmi svinja, u laboratorijima HVI pretražena prisutnost organskog proteina u inkriminiranoj stočnoj hrani, što bi bio neizravni dokaz trihinele, no rezultat je bio negativan. U istom slučaju, niti inspekcija nije utvrdila elemente koji bi upućivali na zaključak da su štakori izvor zaraze u uvjetima redovite deratizacije. Hipoteza vezana uz kontaminaciju otvorenog sustava napajanja ostala je vrlo slaba obzirom na brojku od 165 zaraženih svinja, pa je stočna hrana u ovom slučaju ostala najvjerojatniji izvor zaraze iz 2018. godine, premda se to ne može tvrditi jer to nije moglo biti dokazano.Mirela Juras (zamjenica predsjednika HVK) tijekom rasprave je konstatirala da su zadnji slučajevi trihineloze u Osijeku i u Kninu kroz medije prošli vrlo tiho i neprimjetno i da je teško prihvatiti procjenu da trihineloza više nije javnozdravstveni problem. Zbog načina života, kulture i mentaliteta ljudi, vjerojatno je tanka granica kada će trihineloza ponovo postati javnozdravstveni problem. Oni koji nisu imali susreta sa trihinelom kao mali proizvođači koji redovno nose uzorke na pregled, ne doživljavaju svoju nebrigu za sigurnost hrane kao potencijalni problem.
Delegirana tijela redovito broj pregledanih uzoraka upisuju u sustav (a na kraju godine i prema kategorijama životinja), ali objedinjene brojke na razini države više nisu poznate. Naime, Ministarstvo te informacije više ne objavljuje premda bi svi ti podatci mogli o stvarnom stanju po pitanju trihinele u domaćim uzgojima reći više nego što se bez njih može tek pretpostavljati.