Bolesti domaćih životinjaDivlje životinje i divljačIzdvojenoRadionica

Afrička svinjska kuga :: Edukativne radionice za lovce, lovačke udruge, trgovačka društva koja gospodare s lovištima i ovlaštene veterinare

U cilju podizanja svijesti za sprječavanje pojave odnosno ranog otkrivanja afričke svinjske kuge (ASK), Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede od 5. veljače provodi edukativne radionice za lovce, lovačke udruge i trgovačka društva koja gospodare s lovištima. Iako se u pozivima navodi da su radionice namijenjene i ovlaštenim veterinarima i veterinarskim inspektorima (?), a na radionici se doista moglo čuti i pročitati puno informacija o afričkoj svinjskoj kugi i njezinom kretanju po europskom kontinentu, ipak od ovlaštenih veterinara i veterinarskih inspektora koji su prisustvovali ovoj radionici nismo niti mogli očekivati da su i oni o bolesti naučili nešto novo. Zaključak o radionici temeljen na informacijama iz lovačkih krugova ipak je bitno drugačiji, što je i očekivano.

Šteta je što niti prethodne niti radionica održana 22.02.2019. na Zagrebačkom velesajmu nije prikazana najširoj javnosti jer iako je njezina glavna funkcija ipak bila edukacija lovaca o ASK, moramo primijetiti da bi bilo dobro da je i široka javnost upoznata barem sa nekoliko važnih činjenica vezanih uz sprječavanje pojave odnosno ranog otkrivanja i širenja ASK u Hrvatskoj. U izlaganjima je iznesen velik broj različitih činjenica o etiologiji, epizootiologiji, načinima širenja, pa i povijesti širenja bolesti u Europi, kliničkoj slici, (ne)liječenju i (ne)cijepljenju, dosadašnjim štetama u zahvaćenim državama, planiranim sredstvima za štete na razini EU, detaljima pojedinih slučajeva iz europske prakse… Dobro je rečena, ali manje naglašena činjenica da:

  1. da se bez ljudskog faktora bolest širi vrlo polagano (40-50 km/god.)
  2. da biosigurnosne mjere uvelike sprječavaju unos bolesti u uzgoje i farme, ali i lovišta.

Temeljna su pitanja za javnost slijedeća:

  • Koje i kakve biosigurnosne mjere trebaju provoditi svinjogojci?
  • Koje se biosigurnosne mjere, gdje i u kojoj mjeri trenutno provode?
  • Što i kako trebaju činiti lovci, ali i svi drugi koji dolaze u izravan ili neizravan kontakt sa divljim svinjama u prirodi (berači gljiva, izletnici, planinari)? te
  • Što treba znati najšira javnost da bi se spriječio unos bolesti odnosno njezino širenje?

Odgovori na sva ova pitanja postoje, a o njima će nadležno Ministarstvo upoznati javnost kada za to dođe vrijeme.


Uz smanjenje populacije divljih svinja kao prirodnog izvora bolesti, stalno spominjane biosigurnosne mjere, temelj su sprječavanja ulaska i širenja bolesti. U stručnom smislu, konstatirano je zaista dovoljno davno da je potrebno ustanoviti trenutnu razinu biosigurnosnih mjera na farmama i uzgojima odnosno svim domaćinstvima koja drže svinje, a tu procjenu provest će veterinari sukladno uputama Ministarstva poljoprivrede u postupku tzv. kategorizacije domaćinstava.

Upute su spremne, veterinarske organizacije također, ali kategorizacija domaćinstava sa današnjim danom još nije započela. Neformalno saznajemo da cjenik za predložene i propisane mjere još nije potpisan, pa stoga niti službene upute Ministarstva prema veterinarskim organizacijama nisu još dostavljene. Iz istog razloga nije započelo niti provođenje mjera propisanih Naredbom.

Vezani sadržaji

Hrvatska po prvi puta u visokom Odboru Regionalne Konferencije Svjetske organizacije za zdravlje životinja

Urednik

Jesenski Višegrad Vet Plus sastanak

Urednik

Ukidanje zone zaštite i zone nadziranja u Splitsko-dalmatinskoj županiji zbog afričke svinjske kuge

Urednik

Peti ovogodišnji slučaj afričke svinjske kuge u uzgojima

Urednik

Treći ovogodišnji slučaj afričke svinjske kuge

Urednik

U Retkovcima potvrđena afrička svinjska kuga

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više