Afrička svinjska kuga: globalni izazov

Lorena Jemeršić, Jelena Prpić, Dragan Brnić, Ivana Lojkić
Odjel za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta, Savska cesta 143, Zagreb
E-pošta: jemersic@veinst.hr

“Od prvog opisa afričke svinjske kuge (ASK) u Keniji 1921. godine, pa do danas, ona ostaje jednom od najznačajnijih ugroza svinjogojske proizvodnje diljem svijeta. Premda su u povijesti zabilježena transkontinentalna širenja infekcije (1957. i 1960. godine), pandemija s kojom se svijet susreće od ulaska virusa iz Afrike u Gruziju 2007. godine do danas je zasigurno najveća i najdramatičnija. Naime, infekcija se proširila u domaćih i divljih svinja diljem Kavkaza te 2010. ulazi u istočnu Europu i od 2014. je dokazana i u Europskoj uniji, s posljednjim pojavama od 2022. u sjevernoj Italiji i 2023. u Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj. Širenjem infekcije iz primarnih žarišta prema istoku i ulaskom infekcije na područje Kine (2018.) koja je najveći proizvođač svinja na svijetu, bolest se nekontrolirano širi istočnom i središnjom Azijom, te prelazi i na udaljene otoke Atlantskog (Haiti i Dominikanska Republika) i Tihog oceana (npr. Papuanska Nova Gvineja) potvrđujući važnost antropogenog prijenosa virusa na velike udaljenosti. Nastale štete se broje u milijardama eura, a dugoročne štete su najjače pogodile male i srednje proizvođače svinja. Dok se bolest širi među divljim svinjama primarno izravnim i neizravnim kontaktom, u domaćih je vrlo značajno antropogeno širenje infekcije. Poznato je kako meki krpelji vrste Ornithodoros moubata, imaju značajnu ulogu u održavanju infekcije u okolišu i njezinom širenju silvatičkim ciklusom infekcije u divljih svinja u Africi, međutim, oni nisu nađeni u područjima koja su do sada zahvaćena ASK u Europi. Stoga uloga vektora u širenju infekcije u područjima kontinentalne klime nije dovoljno poznata premda postoje indicije koje ukazuju na moguće širenje insektima, poput činjenice da se infekcija najčešće pojavljuje tijekom ljetnih mjeseci. Nisu sve svinje jednako osjetljive na infekciju. Afrička bradavičasta divlja svinja (Phacochoerus spp.) nakon infekcije izlučuje virus u okoliš bez pojave znakova bolesti, ali ga ne prenosi horizontalno na istovrsne jedinke. Stoga se istražuju mogući mehanizmi imunosnih temelja nastalog fenomena.

Uzročnik ASK je vrlo veliki virus iz reda Asfavirales, porodice Asfaviridae i jedini je poznat arbovirus koji sadrži DNK. Promjera je od 260-300 nm, a njegova je dvostruka DNK dužine 170-190 kb i kodira za 150 do 200 proteina. Genetske su mutacije rijetke zbog učinkovite DNK polimeraze i velike mogućnosti reparacije tijekom umnažanja virusa te je do danas temeljem utvrđivanja nukleotidnih sljedova genoma u varijabilnom dijelu gena za kapsidni protein virusa utvrđeno svega 22 genotipa virusa koji se razlikuju po svojstvima virulencije i patogenosti. Trenutna je pandemija uzrokovana tipom II, a u Hrvatskoj je izdvojen podtip 19, srodan izolatima iz Bugarske, Grčke, Srbije i sjeverne Italije.

Do danas je prepoznata funkcija manje od 50% poznatih proteina virusa što značajno umanjuje mogućnost prepoznavanja virulencije, sposobnosti imunomodulacije koju virus posjeduje i posljedično izradi učinkovitog cjepiva protiv ASK. Stoga u prevenciji i sprječavanju širenja jedino ostaje primjena strogih biosigurnosnih mjera pri držanju i uzgoju svinja, depopulacija pri pojavi infekcije te sigurna i žurna dijagnostika bolesti. S obzirom na tenacitet virusa, lokalnu raznolikost inficiranih područja, prisutnost divljih svinja i vektora te način uzgoja i držanja svinja, ne postoje standardizirane mjere koje bi se mogle primijeniti globalno te ih je potrebno prilagoditi okružju, što je dodatni izazov u borbi protiv širenja infekcije. Stoga, ASK predstavlja i nadalje znanstveni izazov i pobuđuje zanimanje velikog broja znanstvenika što je razvidno po broju publikacija s isključivom temom afričke svinjske kuge (od 2015. do 2022. je na engleskom jeziku dostupno 1145 radova), a od 26. 6. 2023., osim globalnog problema postao je i nacionalni izazov s kojim ćemo se suočavati naredno desetljeće, a možda i duže.