Bolesti domaćih životinjaIzdvojenoKomentari

Afrička svinjska kuga: imaju li veterinari što za reći?

Dok se u hrvatskoj javnosti zadnjih dana često govorilo o afričkoj svinjskoj kugi, veterinare se nije moglo ni vidjeti ni čuti u programima nacionalnih TV kuća i na njihovim portalima. Vjerojatno će onima koji odlučuju o tome tko je javnosti važan, veterinari biti interesantni tek da odrade ‘svoj’ posao onda kada se bolest pojavi, na kiši i snijegu, suncu i vjetru. Za obraćanje javnosti po pitanju afričke svinjske kuge, po trenutnim kriterijima velikih medija postoje neki drugi ljudi, a oni o afričkoj svinjskoj kugi znaju onoliko koliko su čuli upravo od veterinara.

Afrička svinjska kuga svakako je veterinarska tema, ali to se po programima nacionalnih TV kuća ne može ustvrditi. Naravno, svi će oni za sebe uvijek reći da su objektivni i vjerodostojni. Međutim, dojam i zaključak kojeg prosječan čovjek može dobiti prateći zbivanja iz hrvatskih medija je takav da svi više znaju o afričkoj svinjskoj kugi od veterinara. Kada je afrička svinjska kuga u pitanju, našim medijima interesantnija su sva druga osim mišljenja veterinara. Dobiva se dojam da svi znaju sve o svemu, pa tako i o afričkoj svinjskoj kugi, o sigurnosti hrane, veterinarskom javnom zdravstvu… Svi osim veterinara.

Možemo li bar od nacionalnih medijskih kuća očekivati da upute javnost na naše stručnjake i vrhunske državne laboratorije koje Hrvatska ima, a hrvatska javnost niti ne zna da ih ima (jer nekome to možda nije u interesu)?

Odstrjel divljih svinja u Hrvatskoj

Prije nekoliko godina, pojedini su stručnjaci predlagali smanjenje broja divljih svinja u Hrvatskoj kao jednu od mjera prevencije moguće pojave afričke svinjske kuge dok je ona tek krenula europskim kontinentom, a bila je jako daleko od nas. Sada, 2019. godine, vodimo se Naredbom koja to i naređuje, a kada smo kod toga, treba reći da nitko točno ne zna koliko imamo divljih svinja u Hrvatskoj i tu brojku svi zapravo nagađaju. Čak i točan broj domaćih svinja na farmama i seoskim domaćinstvima procjenjujemo, iako domaće svinje obilježavamo. Kako onda znamo broj kada su u pitanju divlje svinje, a trebamo ga znati ako ga treba smanjiti do biološkog minimuma? Kako si lovci to tumače u praksi?

Naređeno je ili izlučenje svakog grla ili smanjenje broja divljih svinja do biološkog minimuma, ovisno o lovnogospodarskim planovima i programima zaštite divljači u lovištima. Upućeni kažu da biološki minimum znači 50% populacije, ali koliko je to točno u pojedinom lovištu i na teritoriju čitave RH – to nitko ne zna. Lovci znaju u svom kraju – dobro zvuči, ali nije baš tako. Na koji način će lovci procijeniti koliko divljih svinja odstrijeliti ako ne ‘odokativnom’ metodom? Sada svi kreću u svim smjerovima, tako i divljač bježi na sve strane. Lovci komentiraju kako je u ovom odstrjelu dozvoljeno ‘sve’, a to znači i odstrjel krmača sa prasadi, uz korištenje ‘optike’, pa i noćne, sačekivanje na čeki… Bit će tu vjerojatno i usputnih žrtava krivolova. Za očekivati je da nastradaju i srnjaci i jeleni, nitko ne jamči da neće. Kada je optički ciljnik u pitanju i čekanje na čeki, nitko ni ne može jamčiti da netko već nije (i neće) ilegalno ustrijeliti i jelensku divljač.

Možemo izloviti čitavu populaciju divljih svinja, koja je prema neslužbenim informacijama trenutno zdrava, pa nam se virus ‘useli’ sa zaraženim svinjama iz susjednih zemalja. Osim toga, tko jamči da – i u ovom trenutku – nitko iz susjednih zemalja u hrvatska lovišta ne unosi divlje svinje?

U državama u kojima je afrička svinjska kuga prisutna već godinama, preživjele divlje svinje su kliconoše i godinama će trajno izlučivati virus. Što s tim?

Hrvatski se mediji pomalo bave divljim svinjama kao najvećom opasnošću za domaće svinjogojstvo. Nitko od njih ne traži odgovor na druga pitanja. Kako je afrička svinjska kuga dospjela npr. u Češku ili u Belgiju? Kako izgledaju pojačane kontrole na granicama? Možemo li kontrolirati svako vozilo i hranu koja u njemu uđe u Hrvatsku? Što možemo napraviti da virus ne uđe običnim sendvičem? Jesmo li educirali javnost o tome koje su biosigurnosne mjere kojima se može bitno doprinijeti sprječavanju ulaska i širenja bolesti u Hrvatskoj, a koje niti svi svinjogojci ne provode? Jesmo li i bez ijedne divlje svinje sigurni?

Kada će se u javnosti čuti i riječ veterinara?

Možda ćemo na nekoj nacionalnoj TV uskoro vidjeti i čuti da o afričkoj svinjskoj kugi govore oni koji o tome znaju. U ovoj fazi razvoja situacije, veterinare nitko ne želi ni spomenuti, ali kada se bude utvrđivala odgovornost i tražilo krivca za štete – onda će ih se svi sjetiti. Vjerujem da ni tada prave stručnjake nećemo vidjeti u medijima. No, sačekajmo.

Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede započela je sa edukacijom javnosti – lovaca i farmera, što je za svaku pohvalu. Tko ih može educirati ako ne veterinari?

    Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji sa županijama, organizira edukativne radionice za lovce, lovačke udruge, trgovačka društva koja gospodare s lovištima i ovlaštene veterinare s ciljem podizanja svijesti za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja virusa ASK. Raspored održavanja radionica za veljaču:
    5. veljače 2019. godine s početkom u 11 h u Velikoj vijećnici, Božidara Petranovića 8, Zadar
    7. veljače 2019. godine s početkom u 10 h u Pučkom otvorenom učilištu, Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13, Krapina
    8. veljače 2019 .godine s početkom u 11 sati u Spomen domu dvorana „Istra“ Šetalište Pazinske gimnazije 1, 52000 Pazin
    13. veljače 2019 .godine s početkom u 12 sati u prostorijama velike županijske vijećnice, Županijska 4, Osijek
    15. veljače 2019. godine s početkom u 10 h u Lovačkom domu FAZAN, Varaždin, Optujska ulica 165
    19. veljače 2019. godine u dvorani Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ , Poljana 6, u Šibeniku s početkom u 12,00 sati
    22. veljače 2019. godine u sklopu 3. sajma LOVA I RIBOLOVA na Zagrebačkom velesajmu
    26. veljače 2019. godine s početkom u 13 sati u dvorani za sastanke Obrtničke komore Grada Karlovca Haulikova 14, Karlovac”

    Izvor: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=4547
Kategorizacija seoskih domaćinstava nije započela, a temeljem nje ćemo znati da li se i kakve se biosigurnosne mjere u Hrvatskoj trenutno provode. Hoće li o tome govoriti veterinari ili neki drugi stručnjaci, možda ‘netko kompetentniji’? Javnosti se iz nekog razloga prešućuje da za Ministarstvo taj posao rade jedini koji su za to kompetentni – veterinari.

Po pitanju afričke svinjske kuge, svi smo zaista u nezavidnoj situaciji. Svinjogojci s pravom drhte, a javnost je zainteresirana zahvaljujući medijima koji ovom temom upotpune svoje programe tek onda kada im je to potrebno, na način koji njima odgovara. Mediji se ni ne trude educirati javnost kako bismo spriječili ulazak bolesti jer to niti nije njihov posao. Oni većinom grade priču kakva njima odgovara i samo je pitanje kada će i tko početi ‘suditi’ za jednu, drugu ili treću stranu.

Ako bolest izbije, u ime javnosti, mediji će sami odlučiti što je u javnom interesu. Bez anketa i ispitivanja javnog mnijenja to nije nikakav problem, pa će i ovaj put ovisiti o procjeni i dojmu urednika redakcija, a onda će takvo biti i mišljenje javnosti. Iz nekog razloga, mi uvijek moramo raditi nekakve podjele i strane, jer to se smatra interesantnijim za javnost, a tko će u tome medijski ‘profitirati’? Znamo tko neće.

Na jednoj strani bit će uzgajivači svinja, na drugoj ministarstvo i politika, a na treću bit će stavljeni veterinari, kao struka.
Nije teško pretpostaviti da će uglavnom veterinari biti odgovorni za sve negativno što se bude događalo i to je realno za očekivati barem još neko vrijeme. Tko će biti zaslužan za dobro?
Svinjogojci će vjerojatno najgore proći, ljutit će se na Ministarstvo, Ministarstvo će ukazivati na struku i tu hajka završava. Teško da će se dogoditi scenarij po kojemu veterinari neće biti ‘negativci’.

Na Veterina portalu smo o afričkoj svinjskoj kugi ponudili dovoljno činjenica za sve zainteresirane. Dobro informirana javnost ne podliježe manipulaciji, prepoznaje poluinformacije i dezinformacije. Zašto joj onda moćniji mediji ne ponude ovakve sadržaje?
Hrvatska javnost vjerojatno smatra da pitanja vezana uz afričku svinjsku kugu spadaju u domenu veterinarstva. I političke će odluke vjerojatno biti temeljene na stručnima, pa i kada bolest izbije. Do tada, javnost kao da ne smije znati da se afričkom svinjskom kugom mnogi veterinari bave i u ovom trenutku, a u Hrvatskoj već dugo vremena.

Dakle, ako (kada) bolest dođe, svi će se sjetiti upitati veterinare zašto nisu spriječili da bolest uđe u Hrvatsku, ali i konstatirati da zbog veterinara imamo velike štete u svinjogojstvu. Tako je bilo i sa govedarstvom kada je spriječena pojava bolesti kvrgave kože. Kao da svi zajedno ništa nismo naučili.

Afrička svinjska kuga:

Vezani sadržaji

Mađarska zabranila uvoz papkara i proizvoda od papkara iz pet zemalja EU

Urednik

Opis pojave afričke svinjske kuge u divljih svinja u Hrvatskoj

Urednik

Svinjski limfotropni herpesvirusi – nova opasnost za domaće svinje u Republici Hrvatskoj

Urednik

Pojava slinavke i šapa u Mađarskoj – poziv na oprez i primjenu biosigurnosnih mjera

Urednik

Afrička svinjska kuga u domaćih svinja u općini Nijemci (2025.)

Urednik

Popis propisa objavljenih od 1. kolovoza 2024. godine do 18. rujna 2024. godine

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više