Afrička svinjska kuga – mjere kontrole i suzbijanja bolesti

Nikolina Grizelj
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb

Afrička svinjska kuga (ASK) je vrlo kontagiozna bolest domaćih i divljih svinja koja se prenosi direktnim i indirektnim kontaktom, ingestijom kontaminirane hrane i određenim vektorskim vrstama. ASK se smatra jednom od najopasnijih bolesti svinja jer značajno utječe na međunarodan promet svinja i ima ozbiljan ekonomski učinak na poljoprivredno stanovništvo, posebno proizvođače i uzgajivače svinja. ASK je bolest za koju ne postoji učinkovito cjepivo. Zbog toga je iznimno važno spriječiti unos infekcije na slobodna područja kao i, koliko je moguće, smanjiti perzistiranje virusa u zaraženim područjima. Prevencija u tom smislu, ima vrlo važnu ulogu u strategiji kontrole ove bolesti.

Kako su prevencija i rano otkrivanje bolesti s ključne za strategiju kontrole ASK, njihov razvoj omogućava učinkovitost mjera kontrole bolesti. U Europskoj uniji (EU), mjere koje se provode u slučaju infekcije su uglavnom usmjerene na domaće svinje i temelje se na nadzoru, epidemiološkom istraživanju, kontroli kretanja i usmrćivanju na zaraženim gospodarstvima. Kako bi se spriječilo širenje bolesti, ove mjere se moraju provoditi u kombinaciji sa strogim preventivnim mjerama na gospodarstvima svinja.
Biosigurnosne mjere se temelje na poznavanju epidemiologije bolesti i to duljine izlučivanja patogena kod zaraženih životinja, glavnih putova izlučivanja, preživljavanja uzročnika u okolišu i putova infekcije. Osnovni principi biosigurnosnih mjera mogu se primjenjivati u uzgojnim sustavima na farmama za sve bolesti. Ipak, kako bi preventivne mjere bile učinkovite, moraju biti izrađene i prilagođene za ciljanu bolest kao i za farmski sustav na kojem se primjenjuju. Biosigurnosne mjere su uglavnom standardizirane na komercijalnim uzgojima, dok nisu sasvim dobro definirane i jednostavno provedive u privatnim uzgojima u dvorištima. Stoga je definiranje preventivnih mjera cilj za smanjivanje rizika od širenja ASK u komercijalnim uzgojima i na malim gospodarstvima. Gospodarstva sa slabim biosigurnosnim mjerama ključna su u širenju i perzistiranju bolesti u zaraženim državama EU. Na malim seoskim gospodarstvima provođenje osnovnih biosigurnosnih mjera nije jednostavno radi minimalnih ulaganja u infrastrukutru. Ipak, postoje osnovne preventivne mjere koje su primjenjive i ukoliko se pravilno i strogo primjenjuju mogu učinkovito umanjiti rizik od širenja bolesti. Takve mjere uključuju izbjegavanje hranjenja svinja krmnim biljem dobivenim iz rizičnog područja, nabavljanje svinja isključivo iz pouzdanih i certificiranih gospodarstava (komercijalni uzgoji slobodni od virusa ASK), zatvoreno držanje svinja, ograničen ulazak ljudi na gospodarstva, korištenje zaštitne odjeće, pravilno odlaganje uginulih životinja ili dijelova uginulih životinja, zabrana unošenja divljih svinja ili njihovih dijelova u objekt ili gospodarstvo, sprječavanje kontakta divljih i domaćih svinja postavljanjem zaštitnih ograda i poštivanje ostalih biosigurnosnih mjera. Za unaprjeđenje ranog otkrivanja bolesti veterinarska služba mora biti obaviještena o svakom uginuću ili pojavi bolesti u životinja.

Pri usvajanju strategije iskorjenjivanja ASK, uloga divljih svinja ne smije se zanemariti i potrebno je utvrditi i preventivne mjere za kontrolu mogućih putova prijenosa virusa ASK od divljih na domaće svinje. Uginula divlja svinja, ukoliko nije odmah uklonjena, ostaje u okolišu kao direktni ili indirektni izvor infekcije. Zagađenje tla krvlju, transport lešina, uklanjanje iznutrica, obrada i čuvanje mesa mogu biti izvori infekcije i širenja bolesti. U tom smislu lovci imaju aktivnu ulogu u sprječavanju širenja ASK i moraju biti uključeni u strategiju kontrole bolesti od početka.

U Republici Hrvatskoj mjere za suzbijanje, iskorjenjivanje i kontrolu ASK propisane su Zakonom o veterinarstvu (Narodne novine, br. 82/13 i 148/13), Pravilnikom o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (Narodne novine, br. 112/07), Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za afričku svinjsku kugu (Narodne novine, br. 116/08), Pravilnikom o načinu praćenja, prijavi i izvješćivanju o pojavi bolesti životinja (Narodne novine,br. 135/14) i Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju za tekuću godinu. Naredbom je propisano uzorkovanje u domaćih i divljih svinja radi ranog otkrivanja ASK. Na ASK pretražuju se svi uzorci podrijetlom od domaćih svinja koji su dostavljeni na laboratorijsku pretragu zbog sumnje, odnosno u svrhu isključivanja klasične svinjske kuge u skladu Programom nadziranja Klasične svinjske kuge u domaćih svinja u 2017. godini. U divljih svinja pretražuje se svaki uzorak podrijetlom od uginule ili oboljele divlje svinje koji je dostavljen na laboratorijsku pretragu u svrhu isključivanja KSK i dodatno Odjel za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta određuje pretraživanje 1% uzoraka podrijetlom od divljih svinja dostavljenih prema Programu nadziranja klasične svinjske kuge u divljih svinja u 2017/2018. godini.

Europska Unija je donijela niz dokumenata zakonsko obvezujućih kao i preporuka te smjernica u kojima su navedene mjere za prevenciju i kontrolu u slučaju pojave ASK na gospodarstvima ili kod divljih svinja. Direktiva Vijeća 2002/60/EC obuhvaća zakonodavni alat za kontrolu ASK u EU. Regionalizacija područja koji su obuhvaćeni ASK uključena je u Provedbenu Odluku Komisije 2014/709/EU sa zadnjom izmjenom 2017/1481. Radni dokument SANTE/7112/2015 donosi principe i kriterije za regionalizaciju. Dokument SANTE/7113/2015 obuhvaća strategiju ASK za istočni dio EU. Strategija kontrole ASK ciljano je izrađena za države članice u kojima se nedavno pojavila bolest ili za one koje imaju veći rizik za pojavu bolesti te ima za cilj suzbijanje širenja bolesti i eradikaciju bolesti u zaraženim područjima. Strategija je donesena temeljem znanstvenih podataka EFSAe.

Smjernice za nadzor i kontrolu ASK u divljih svinja i preventivne mjere za gospodarstva propisane su dokumentom SANCO/7138/2013. Smjernice se temelje na odredbama Direktive Vijeća 2002/60/EC, Prilogu IV(H) Dodatka Odluci Komisije 2003/422/EC, EFSA znanstvenim izvješćima o kontroli i iskorjenjivanju klasične svinjske kuge u divljih svinja te EFSA znanstvenim izvješćima o ASK.

Navedeno EU zakonodavstvo i smjernice u potpunosti su u skladu s OIE međunarodnim standardima, a u nekim dijelovima primjenjuju se i stroži standardi kako bi se postigao viši nivo zaštite zdravlja životinja.

Europska unija potiče međunarodnu suradnju u smislu organiziranja sastanaka, radnih skupina i edukacija. Od 2014. godine održano je u okviru GFTADs (Globalni okvir za kontrolu prekograničnih bolesti) 7 sastanaka stručne skupine za afričku svinjsku kugu za područje Baltika i istočne Europe te 4 ministarske konferencije država članica i trećih zemalja.

Organizirane su edukacije o kontroli ASK u okviru BTSF treninga i terenskih posjeta državama (Gruzija, Armenija, Ukrajina, Litva, Poljska, Latvija, Estonija, Rumunjska, Moldavija, Mađarska, Češka Republika). Komisija također provodi revizije za provođenje mjera kontrole ASK, posebno na graničnim prijelazima nakon kojih daje preporuke i smjernice za daljnji rad.

U Europskoj Uniji bolest je prijavljena u Češkoj Republici, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj (slike 1 i 2).

Trenutna situacija u istočnom dijelu EU predstavlja stalnu prijetnju stočarskom sektoru, a širenje bolesti također pokazuje mogućnost prijenosa virusa na velike udaljenosti. Bez obzira što najveći dio odgovornosti za kontrolu ASK pripada u nadležnost veterinarske službe, u rizičnim područjima uzgajivači i držatelji svinja moraju razumijeti rizik koji predstavlja ova bolesti te primijenjivati sve potrebne mjere za zaštitu svojih uzgoja.
Kako bi se to postiglo, veterinarske službe moraju pružiti osnovne informacije kroz različite kampanje te promicati usvajanja preventivnih mjera koje bi imale za cilj promjenu pristupa kod stočara, proizvođača, prijevoznika, klaoničara, lovaca o razini rizika i njihovoj posrednoj i neposrednoj uključenosti u strategiju kontrole bolesti.

Literatura [… prikaži]

▲

African swine fever – measures of control and suppression of the disease

---

Nikolina Grizelj, Ministry of agriculture

---

Summary
The current ASF situation in the East part of the EU is representing a constant threat to the EU livestock sector and the recent expansion of the disease has also demonstrated the ability of the virus to spread long distance. African swine fever is not a direct danger for human health nor does it threaten other animal species as it only affects pigs and wild boar. However, it can cause serious economic impact, endanger food safety and nutrition. Unlike for most other transboundary animal diseases (TADs), no vaccines or drugs are available to prevent or treat ASF infection. Therefore, it is particularly important that ASF-free areas are maintained free through strict prevention and control measures. Disease can be prevented through good husbandry practices and controlled through stamping out of the affected pigs and potentially affected pigs nearby. This requires compensation policies to ensure reporting and ease the hardship on pig owners. Biosecurity plays a key role in preventing ASF and simple measures may prove effective in reducing the transmission of the disease, especially in the backyard sector. The final responsibility of controlling ASF belongs to the veterinary authorities. However, in risk areas, pig producers have to understand the risk posed by the presence of the disease and they have to adopt all the necessary precautionary measures to protect their own herds.
To achieve this, veterinary services need to provide basic information to pig holders through appropriate communication campaigns and by promoting the adoption of preventive measures in order to emphasize the level of ASF risk. It is of crucial importance that all the elements of the pig production and marketing chain, including backyards, transporters, service providers and slaughterhouses, are involved in the implementation of the control strategy for the disease. Preventive measures need to be established also to control the possible pathways of ASFV transmission from wild to domestic pigs. Hunters have an active role in preventing the spread of ASFV and they should be involved in the disease control strategy since the beginning.