Afrička svinjska kuga: mjere u Republici Hrvatskoj i trenutni status u Europskoj uniji

Žaklin Acinger-Rogić, Tihana Miškić, Nikolina Grizelj
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede

Izlaganje sa savjetovanja

14. savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj

Izvor: Zbornik predavanja 14. savjetovanja uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj

Afrička svinjska kuga (ASK) je kontagiozna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100%. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje.

Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirus iz porodice Asfarviridae.

ASK je bolest koja se obavezno prijavljuje i nalazi se na popisu Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE). Radi se o kontagioznoj zaraznoj bolesti životinja s potencijalom za vrlo brzo širenje bez obzira na granice te ima ozbiljne socioekonomske i javno zdravstvene posljedice i od velike je važnosti za međunarodni promet životinja i proizvoda životinjskog podrijetla.

ASK se iskorjenjuje u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u krugu od 3 i 10 km uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana. U divljih svinja bolest je vrlo teško iskorjeniti. Cjepivo protiv ASK ne postoji.

ASK je 2014. godine potvrđena i na području Europske Unije (EU), u Litvi te se širi na područje Latvije, Estonije, Poljske, a sekvenciranje virusa potvrdilo je da se radi o istom soju virusa koji cirkulira na području Rusije i Bjelorusije.

Tijekom srpnja 2017. godine ASK potvrđena je u divljih svinja u Češkoj, a zatim i u Rumunjskoj u nekomercijalnim uzgojima domaćih svinja (tzv. backyard) neposredno uz granicu s Mađarskom. Provedbom vrlo rigoroznih mjera u odnosu na divlje svinje u zaraženoj i ugroženom području u Češkoj, ASK se nije proširila u uzgoje domaćih svinja, no u Rumunjskoj su početkom 2018. potvrđena nova izbijanja upravo u domaćih svinja i to u uzgojima s lošim biosigurnosnim mjerama. Krajem travnja ASK je potvrđena i na području Mađarske u divljih svinja (Mape 1-4).

**Mapa 1** – ASK u EU u **domaćih** svinja na dan 31. kolovoza **2017**.

**Mapa 2** – ASK u EU u **divljih** svinja na dan 31. kolovoza **2017**.

**Mapa 3** – ASK u EU u **domaćih** svinja na dan 14. svibnja **2018**.

**Mapa 4** – ASK u EU u **divljih** svinja na dan 14. svibnja **2018**.

Zbog pojave ASK u EU, u zaraženim državama članicama na snazi su mjere tzv. regionalizacije, kojima se određuju zaražena i ugrožena područja iz kojih nije moguć promet svinja dok se ne provedu odgovarajuće mjere iskorjenjivanja i sprječavanja daljnjeg širenja.

Najvažnije mjere sprječavanja pojave ASK u domaćih svinja su visoka biosigurnost na gospodarstvima na kojima se drže svinje, uključivanje lovaca i provedbu pasivnog nadziranja ASK u populaciji divljih svinja, strogo pridržavanje propisa o označavanju, premještanja i prometu životinja te druge mjere, poput provedbe dezinfekcije vozila kojima se prevoze životinje, prijava svake promjene zdravstvenog stanja svinja veterinaru i sl. Stoga je iznimno važna visoka svijest posjednika o načinu i putovima širenja ASK i mjerama kojima se rizik od unošenja virusa ASK može smanjiti. Budući je ASK potvrđena i na području Češke, Rumunjske i Mađarske te iako su za sada sva izbijanja u manjem, ograničenom području i provode se vrlo stroge mjere, postoji vjerojatnost da virus uđe u populaciju divljih svinja, čime se povećava i rizik za širenje virusa ASK na druge države i područja, pa i na područje Republike Hrvatske.

Zbog svega navedenog Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane priprema aktivnosti u svrhu podizanja svijesti posjednika svinja, lovaca, veterinara i veterinarskih inspektora, kao i paket mjera u svrhu sprječavanja pojave ASK i podizanja biosigurnosti u uzgojima svinja.

Pozivaju se svi posjednici svinja i lovci da se za sva pitanja obrate u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail adresu: veterinarstvo@mps.hr ili na broj telefona 01/6443-540, odnosno da se obrate svojim veterinarima te da svako uginuće i pojavu znakova bolesti odmah prijave veterinaru. Informacije o kliničkoj i patoanatomskoj slici dostupne su na službenoj web stranici Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

Posebna pažnja biti će posvećena uzgajivačima svinja koje se tradicionalno drže na otvorenom u smislu pridržavanja svim propisanim mjerama biosigurnosti i sprječavanju svakog kontakta domaćih svinja s divljim svinjama, a jedna od aktivnosti biti će i dodatne kontrole prijevoza životinja u svrhu otkrivanja ilegalnog prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla.

U odnosu na divlje svinje, preventivne aktivnosti u svrhu smanjivanja mogućnosti unosa virusa ASK i daljnjeg širenja jesu:

ukidanje hranilišta za divlje svinje (divljač) osim u svrhu odstrela,
ciljani odstrel krmača i nazimica u svrhu smanjenja populacije divljih svinja, odnosno smanjivanje gustoće populacije divljih svinja na određenom području,
ukidanje lovostaja na divlje svinje,
prijava svake pronađene uginule divlje svinje u svrhu ranog otkrivanja virusa ASK te pojačane biosigurnosne mjere tijekom lova i manipulacije s trupovima odstrijeljenih divljih svinja.

Vezano:

Vezani sadržaji