Afrička svinjska kuga – prijetnja s istoka

Predavanje u organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici u suradnji sa Hrvatskom veterinarskom komorom i Hrvatskim veterinarskim institutom, održano 10.04.2019. godine.

“Rijetke su bolesti koje mogu promijeniti Svijet, svojom pojavom iskorijeniti pojedine vrste životinja i ostaviti duboki trag na gospodarstvo i društvenu klimu država.
Jedna od njih je afrička svinjska kuga.
Izv. prof. dr. sc. Lorena Jemeršić

U ime domaćina i organizatora ovog stručnog predavanja, akademik Željko Cvetnić uputio je srdačne pozdrave svim prisutnima, istaknuvši pritom glavnog tajnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika Darija Vretenara, zamjenika gradonačelnika Grada Velika Gorica g. Ervina Kolarca, ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta izv. prof. dr. sc. Borisa Habruna, tajnika Hrvatske veterinarske komore dr. sc. Anđelka Gašpara, pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Velika Gorica g. Zvonka Kunića, pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Grada Velika Gorica g. Marka Kosa, predstojnika HVI Veterinarskog zavoda Vinkovci dr. sc. Marija Škrivanka, predstojnika HVI Veterinarskog zavoda Split dr. sc. Eddyja Listeša, predstojnicu HVI Veterinarskog zavoda Rijeka mr. sc. Nataliju Džafić, prethodnog predstojnika HVI Veterinarskog zavoda Križevci dr. sc. Darka Majnarića i nekadašnjeg ravnatelja HVI dr. sc. Mirka Lojkića, te sve svoje kolegice i kolege iz Hrvatskog veterinarskog instituta.

U svom pozdravnom obraćanju, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta izv. prof. dr. sc. Boris Habrun iskazao je zadovoljstvo činjenicom “da Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici radi vrlo aktivno i da već treći puta u ovoj godini imamo priliku prisustvovati skupovima u njegovoj organizaciji, na kojima se obrađuju aktualne teme”. Zahvalio je izv. prof. dr. sc. Loreni Jemeršić na trudu pri pripremi i izradi brošure o afričkoj svinjskoj kugi koja je podijeljena svim prisutnima, o bolesti koja je upravo i bila tema predavanja i razlog organizacije skupa.
Sa zadovoljstvom je konstatirao da je Vijećnica grada Velike Gorice popunjena, “obzirom na činjenicu da je širom Hrvatske u posljednje vrijeme bilo više predavanja o ovoj bolesti u organizaciji Ministarstva poljoprivrede.”
U ime Hrvatske veterinarske komore okupljene je pozdravio tajnik dr. sc. Anđelko Gašpar i iskazao zahvalnost “akademiku Željku Cvetniću na inicijativi da se organizira ovakav skup”, ali i prof. Jemeršić “koja je pripremila brošuru o afričkoj svinjskoj kugi i svemu što ona predstavlja u smislu ugrožavanja svinjogojske proizvodnje odnosno gospodarstava država u kojima se pojavljuje.”

Zamjenik gradonačelnika Grada Velika Gorica g. Ervin Kolarac iskazao zadovoljstvo “održavanjem znanstveno-stručnog skupa u Gradu Velika Gorica koji zajedno sa susjednim općinama Pokupsko, Orle i Kravarsko ima velik broj OPG pa je afrička svinjska kuga i ovdje izuzetno važna tema.” Iskazao je uvjerenje da će “struka itekako prenijeti znanje o afričkoj svinjskoj kugi na sve gospodarske subjekte i poljoprivredna gospodarstva koje se ova bolest itekako tiče.” Stoga se niti ne kriju očekivanja da će ovakvih događanja u Velikoj Gorici biti i ubuduće.

Ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kao najviše znanstvene i umjetničke ustanove u Republici Hrvatskoj prisutne je pozdravio njezin glavni tajnik, akademik Dario Vretenar.
“Danas Akademija nakon gotovo 160 godina djeluje ne samo u okviru svojih devet razreda koji okupljaju svoje redovite članove Akademije nego i kroz brojne istraživačke i umjetničko-galerijske jedinice. Tako danas djeluje 27 znanstveno-istraživačkih jedinica od kojih je 11 u Zagrebu, a 16 je dislocirano, od Vukovara do Varaždina, od Dubrovnika i Cavtata preko Splita, Zadra, Rijeke i Pule do Rovinja. Osim znanstveno-istraživačkih jedinica djeluje i sedam muzejsko-galerijskih jedinica i svi znamo za najstariju, Strossmayerovu galeriju starih majstora ili Gliptoteku, ali to se proteže sve do zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu. Osim toga, djeluje i 18 znanstvenih vijeća i mnogi od vas su i članovi tih vijeća te 22 znanstvena odbora. Ti Zavodi i istraživačke jedinice okupljaju veliki broj znanstvenika i kulturnih djelatnika u Hrvatskoj i na taj način zapravo Akademija djeluje kao ustanova koja okuplja sve nas koji se time bavimo. Najmlađi član ove velike obitelji je upravo Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici koji je s radom započeo prošle godine, velikim trudom i zalaganjem njegovog voditelja akademika Željka Cvetnića i upraviteljice gđe Matković Mikulčić i taj Zavod je počeo vrlo intenzivno sa organiziranjem znanstvenih i stručnih skupova i predavanja kao što je ovo danas, ali i organizacijom vrijednih kulturnih događaja.”“Pozdravne riječi akademika Vretenara upravo su izvrsno poslužile kao više nego lijepi uvod kakvog ovo predavanje i zaslužuje”, konstatirao je akademik Cvetnić, a zatim je podsjetio prisutne na nekoliko najvažnijih detalja iz “respektabilnog i impozantnog” životopisa izv. prof. dr. sc. Lorene Jemeršić.

Konačno, predavanje koje je izv. prof. dr. sc. Lorena Jemeršić održala pod naslovom “Afrička svinjska kuga – prijetnja s istoka”, prema našem mišljenju zaslužuje isključivo pozitivne kritike čiju opravdanost i mjeru može objektivno procijeniti samo njegov akademski auditorij.Svakako je i za očekivati da ćemo ovdje uputiti samo riječi pohvale, pa stoga i razumljivo da će svaki od vas čitatelja koji ovo predavanje niste imali priliku pratiti, te riječi pohvale prihvatiti s priličnom rezervom. Međutim, upućeno i iskusno uho teško bi moglo drugačije komentirati dojam predavanja, ne samo nakon njegovog završetka nego i među pojedinim rečenicama. Možda bismo mogli konstatirati da je dijelom tako i stoga što nam je ova tema zbog svoje aktualnosti sama po sebi dovoljno interesantna, ali takva bi konstatacija ipak bila samo nastojanje prikrivanja istinskog dojma koji je više nego pozitivan.

Malo je reći da je prikazana struktura znanja prof. Jemeršić o ovoj bolesti dojmljiva, ne samo radi zaista izvrsno odmjerene količine i obima datih informacija nego zbog ‘doziranja’ informacija korištenjem kriterija koje u stvarnom vremenu mogu primijeniti samo rijetki znalci. Upravo je dojmljiv odabir onih, inače suhoparnih informacija koje najčešće tako i zvuče, što o uzročniku, što o bolesti, kojima je prof. Jemeršić, skladno ih vežući jednu uz drugu, pozornom slušatelju gotovo nametnula dojam da nema niti jedne izrečene informacije koja nesporno nije i smisleno i nezamjenjivo vezana sa prethodnom ili sa onom koja slijedi. Na taj način izvesti predavanje tijekom gotovo cijeloga jednog sata, ne dajući pravom slušatelju ni najmanjeg povoda za iščekivanje završetka, vjerojatno mogu samo rijetko talentirani predavači, bez obzira na pripremu. Čuli smo puno više od najznačajnijih informacija, na način koji pokazuje iznimno poznavanje materije i to daleko iznad razine suhih faktografskih podataka. Kroz predavanje se moglo prepoznati brojna za praksu korisna i više nego logična stručno opravdana promišljanja, kakva čini netko tko je sposoban i kompetentan rješavati praktične situacije i probleme kakvi nas s ovom bolešću vrlo vjerojatno očekuju. Odabrati i prezentirati samo one informacije koje najvjerodostojnije prezentiraju projekciju budućeg praktičnog problema, predstavlja samo jednu od prepreka koju mnogi predavači ili teško ili nikako ne prelaze.

Segmente predavanja, na čijim bi se naslovima većina predavača uobičajeno, a za stručni auditorij potpuno nepotrebno zadržala, prof. Jemeršić je gotovo neprimjetno i fluidno povezivala u jednu nit, ne slučajno vrlo logično i smisleno postavljene znanstveno-stručne priče i stoga je više nego teško ne zaključiti drugo nego da svi oni koje ova tema zaista interesira, a nisu predavanje mogli pratiti, imaju bar jedan opravdan razlog za nezadovoljstvo svojim izostankom.

Da li će ovo predavanje biti ponovljeno – ne znamo, no ponoviti tako čist trajektorij priče kroz znanje i iskustvo usvajano godinama, za mnoge je predavače nedostižan pothvat. Uz ovako pozitivan dojam kojega je na nas ostavila, iskreno vjerujemo da profesorici Loreni Jemeršić to – nije.
Možda će neko ponovljeno predavanje biti moguće učiniti dostupnije javnosti, a ako ga bude, iskoristite priliku, bez obzira smatrate li se znalcem ili ne.