Afrička svinjska kuga – proširenost i mjere sprječavanja ulaska virusa na područje RH

Martina Rubin, Žaklin Acinger Rogić
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb

▲

Uvod

---

Afrička svinjska kuga (ASK) je kontagiozna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100%. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji pripada rodu Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. U Africi je poznato 22 genotipa virusa, dok u Europi cirkuliraju samo 2, genotip 1 koji se nalazi samo na Sardiniji i genotip II koji je 2007. godine ušao na područje Gruzije od kuda se širi na europskom teritoriju.

Bolest je u povijesti primarno bila povezana s krpeljima iz roda Ornithodorus i bradavičastom svinjom (Phacochoerus africanus) na području subsaharske Afrike.
Bradavičaste svinje i krpelji prirodno kohabitiraju u nastambama i mogu beskonačno održavati prijenosni ciklus virusa. To je uravnoteženi, prirodni ciklus između domaćina i vektora, takozvani silvatični transmisijski ciklus. Bradavičaste svinje su prirodno imune na virus ASK. Inficiraju se još kao prasad te razvijaju doživotni imunitet. Ovaj klasični silvatični ciklus se epidemiološki uvelike razlikuje od prijenosa virusa između domaćih i europskih divljih svinja koji se trenutačno odvija u Europi.

Prvi prijenost bolesti u Europu dogodio se pedesetih godina prošloga stoljeća, kada je bolest ušla u Španjolsku i Portugal. Od tamo se proširila na druge europske zemlje te zemlje južne Amerike. Drugi transkontinentalni prijenos, koji je odgovoran za trenutačnu epidemiju bolesti, dogodio se 2007. godine ulaskom virusa u Gruziju. Od tada se bolest nastavila širiti te danas zahvaća velik broj europskih i azijskih država – Gruziju, Rusiju, Moldaviju, Ukrajinu, Kinu, Litvu, Latviju, Estoniju, Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku i posljednju u nizu europskih zemalja u kojoj se bolest, dosta neočekivano pojavila – Belgiju.

Karta rasprostranjenosti ASK unutar Europske unije s različitim zonama ograničenja nalazi se na Slici 1. Područje označeno plavom bojom naziva se Područjem I. Ružičastom bojom je označeno Područje II, a crvenom bojom Područje III. Trenutačno se jedino u Italiji (Sardinija) nalazi područje IV koje se smatra endemskim za bolest. Navedena područja važna su zbog mjera regionalizacije propisanih Provedbenom Odlukom Komisije оd 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (2014/709/EU) (u daljnjem tekstu Odluka 2014/709.)

▲

Epidemiologija bolesti

---

Klinički manifestna bolest se javlja u domaćih i divljih svinja (europska divlja svinja).
Divlje svinje izlučuju virus u istim količinama kao i domaće svinje te je vrlo sličan način prijenosa između zaražene i primljive životinje. Svinje inficirane virusom ASK šire velike količine virusa tijekom kliničke bolesti, a izlučivanje virusa započinje 24 – 48 sati prije prvih simptoma bolesti (inkubacijsko kliconoštvo). Virus se izlučuje svim izlučevinama zaražene životinje (slina, iscjedak iz oka i nosa, mokraća, feces i sekreti spolnih organa), ali najvažniji izvor virusa je krv. Virus se u krvi nalazi u velikim količinama vrlo brzo nakon infekcije. Prilikom izbijanja bolesti svinje se inficiraju direktnim kontaktom sa zaraženim svinjama, zatim kontaminiranom hranom, vodom i steljom. Virus se može širiti na veće udaljenosti vozilima i ljudima. U vanjskom okolišu, virus može preživjeti dulji period vremena ukoliko se nalazi u proteinskom mediju (meso, krv, feces, koštana srž.). Svinje se mogu zaraziti i neizravnim kontaktom preko posrednika. Mehanički prenosioci su insekti (Stomoxys calcitrans), štakori, ali i čovjek. Virus se unutar populacije divljih svinja širi direktnim kontaktom. Divlja svinja je infektivna tijekom 5-10 dana, u vrijeme inkubacije te tijekom kliničke manifestacije bolesti, ukoliko se razvije klinička slika. Daljnje širenje bolesti među populacijom divljih svinja ne ovisi o pojedinačnim migracijama divlje svinje na velike udaljenosti, već o geografskom kontinuitetu gustoće populacije divlje svinje koja omogućuje postupno širenje bolesti. Osim prethodno navedenog načina, bolest se na puno veće udaljenosti širi na sljedeći način:

• zaraženim svinjskim mesnim proizvodima u kuhinjskom otpadu međunarodnih prijevoznih sredstava (brodovi, avioni) koji se koriste u hranidbi svinja (napoj) ili koji se unose u osobnoj prtljazi te se nepropisno odbacuju
• ilegalnog prometa svinja i posebice proizvoda od svinja iz zaraženih područja
• uvoz zaraženih životinja

Jednom kada je bolest prisutna na nekom području ili državi, daljnje širenje se odvija uglavnom:

• kontaktom između zaražene životinje ili kliconoše i zdravih životinja (i kod domaćih i divljih svinja)
• zaraženim proizvodima od svinja
• indirektnim kontaktom (oprema, zaražena hrana, vozila…) koji se pokazuje izuzetno značajnim načinom prijenosa tijekom epidemije bolesti u Europi

▲

Klinička slika

---

Prvo pojavljivanje ASK u zemlji ili na određenom području obično je karakterizirano visokom smrtnosti nakon kratke febrilne bolesti.

U perakutnom obliku bolesti svinje mogu uginuti prije pojave kliničkih znakova bolesti. U akutnom obliku bolesti svinje imaju visoku temperaturu (40-42 °C), depresivne su, grupiraju se, bez apetita su i ponekad imaju dišne smetnje. U nekim slučajevima javlja se krvarenje iz nosa, začep i povraćanje, a rjeđe proljev sa ili bez krvi u stolici. Čest je pobačaj. U akutnom obliku bolesti morbiditet je 90-100 %.

Subakutni oblik bolesti: Subakutni oblici bolesti učestaliji su u endemskim područjima.
Karakterizira ih fluktuirajuća vrućica udružena s depresijom i gubitkom apetita.
Hodanje može postati bolno sa otokom zglobova. Mogu se javiti znakovi pneumonije.
Prije smrti jave se znakovi zatajenja srca. Oštećenja kod subakutnih oblika su slična onima kod akutnog, ali blaža. Karakteristična oštećenja su velika krvarenja u limfnim čvorovima, bubrezima i slezeni, kongestija i edem pluća, te u nekim slučajevima intersticijska pneumonija.
Kronični oblici ove bolesti su rijetki. Kod kroničnih se oblika može uočiti sekundarna bakterijska infekcija. Budući da su klinički znaci kroničnog ASK prilično nespecifični, za diferencijalnu dijagnozu potrebno je uzeti u obzir druge bolesti.

▲

Patoanatomski nalaz

---

Lešine životinja uginulih u akutnoj fazi bolesti često su dobrog gojnog stanja. Najkarakterističnije promjene koje uzrokuje infekcija virusom ASK su krvarenja (u koži, limfnim čvorovima i drugim zahvaćenim tkivima) i promjene na slezeni.
Promjene na koži su vrlo česte. Javlja se hiperemija kože (crvena do purpurna boja kože), petehije i cijanoza. Ove promjene su najčešće lokalizirane na koži ekstremiteta, uški, prsima, abdomenu i perineumu. Kada se lešina otvori nailazimo na sljedeće promjene:
Krvarenja u:

• limfnim čvorovima, posebno gastrointestinalnog trakta i renalnim l. č.
• bubrezima i sluznici mokraćnog mjehura (petehije)
• ždrijelo i grkljan
• pleura, endokard i perikard
• potkožje i mišično tkivo
• tekućina u prsnoj i trbušnoj šupljini, subperitonealne hemoragije
• krvarenja po organima
• kongestija organa i lešine
• povećana slezena
• povećani punokrvni limfni čvorovi u kojima se mogu naći ugrušci krvi
• edem pluća i interlobularni edem
• dušnik je ispunjen pjenom koja može biti s primjesama krvi
• točkasta krvarenja po bubrezima
• kongestija crijeva; krvavi sadržaj u crijevima

Subakutni oblik ASF karakteriziraju slijedeće promjene:

• tekućina u tjelesnim šupljinama (zbog zatajenja srca)
• limfni čvorovi su povećani i hemoragični
• na površini pluća i srca mogu se naći fibrinozne naslage
• na plućima se mogu vidjeti znakovi pneumonije
• zglobovi su otečeni sa nakupljenom tekućinom i fibrinom

---

Na sljedećoj poveznici se nalazi kratki interaktivni tečaj na engleskom jeziku namijenjen upoznavanju s kliničkim znakovima afričke svinjske kuge, mjerama prevencije, eradikacije i biosigurnosti:
http://asforce.org/course/ ↗.

▲

Zaključak

---

Od prve prijave bolesti u Baltičkim zemljama do danas, ASK se proširila i u Mađarsku, koja je prva država članica koja graniči s Republikom Hrvatskom. Time se naša zemlja svrstava u rizične zemlje zbog blizine izbijanja, iako je na području Mađarske izbijanje na granici s Ukrajinom i to samo u divljih svinja. Zbog pojačanog rizika od ASK, u skladu s navedenim, UVSH je poduzela i poduzima niz mjera i aktivnosti, prvenstveno na podizanju svijesti o ASK, od kojih izdvajamo:

• svibanj 2018. održan je interni sastanak o ASK s predstavnicima Uprave nadležne za lovstvo na kojem su donijeti zaključci o zajedničkim aktivnostima
• svibanj 2018. ažuriran Nacionalni krizni plan za ASK
• 14. svibnja 2018. od Carinske uprave RH i Ravnateljstva policije zatražene pojačane kontrole u unutarnjem prometu i prilikom ulaska u zemlju provedbom kontrole pošiljaka živih životinja i osobnih pošiljaka te mogućeg ilegalnog unosa ili prometa mesa ili proizvoda od mesa
• 14. svibnja 2018. svim ovlaštenim veterinarskim organizacijama dostavljen je dopis o važnim činjenicama i njihovim obavezama po pitanju ASK
• 14. svibnja 2018. svim veterinarskim inspektorima dostavljen dopis UVSH kojim se traži provedba nadzora u odnosu na provedbu mjera biosigurnosti i nadziranja ASK te ažuriranje lokalnih kriznih planova
• 22.-24. svibnja 2018. održane su edukacije za ovlaštene veterinare i veterinarske inspektore o ASK
• 23. svibnja 2018. u Narodnim novinama broj 47/18, objavljena je Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2018. godini kojom se broj uzoraka predviđen za aktivno nadziranje populacije divljih svinja povećao sa 5 na 15% uzoraka dostavljenih u okviru Programa nadziranja klasične svinjske kuge u divljih svinja u sezoni 2018/2019 te je dodatno naglašena obaveza dostave svake divlje svinje, oboljele, nađene uginule ili stradale u prometu na pretraživanje na ASK
• održana su predavanja o ASK na XIV. Savjetovanju uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj, Hotel Picok, Đurđevac, 29. i 30. svibanj 2018. godine
• nacrt Programa nadziranja ASK u 2019. godini dostavljen je EK u svrhu odobravanja i sufinanciranja kojim je predviđena provedba pasivnog nadziranja ASK na području cijele RH te aktivnog nadziranja ovisno o riziku, a sukladno smjernicama EK
• rujan 2018. godine izrađen je informativni letak za lovce koji će biti objavljen u mjesečnim časopisima namijenjenim lovcima
• održana su dva sastanka Stručnog tijela za ASK koje je sastavljeno od stručnjaka sa Hrvatskog veterinarskog instituta, Veterinarskog fakulteta, Hrvatske agencije za hranu, Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatske veterinarske komore te djelatnika Ministarstva poljoprivrede Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane i Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju tijekom lipnja i rujna 2018.g. Zadatak stručnog tijela je donijeti plan preventivnih mjera za sprečavanje unosa ASK u RH utemeljenog na analizi rizika
• predviđene su daljnje edukacije za veterinare te edukacije za posjednike svinja i lovce, od čega će se prva radionica održati za posjednike izvornih pasmina svinja u listopadu, dok se radionice za lovce planiraju održati tijekom studenoga prije početka glavne sezone lova.
• Hrvatski veterinarski institut redovno provodi dijagnostičke pretrage na ASK u uzorcima domaćih i divljih svinja te su sve do sada provedene pretrage negativne.

▲

Zaključak

---

UVSH je aktivno uključena u sva pitanja o ASK kako u EU tako i na nacionalnoj razini.
Potrebno je kontinuirano provoditi aktivnosti po pitanju podizanja svijesti o ASK, kako svih izravno uključenih veterinara, lovaca i posjednika svinja, tako i šire javnosti kako bi se upoznali sa rizicima ASK.

Važno je napomenuti da je jedina učinkovita mjera zaštite od unosa virusa ASK visoka razina biosigurnosti te da se posjednici svinja i lovci moraju informirati o svim rizicima i savjesno se pridržavati svih preporuka i mjera koje propisuje nadležno tijelo.

Veterinari trebaju redovito informirati posjednike svinja tijekom redovnih posjeta o važnosti biosigurnosnih mjera te pravovremenoj prijavi bolesnih i uginulih svinja. Svi veterinarski troškovi – uzorkovanje i dostava uzoraka, plaćaju se iz državnog proračuna.
Pretrage su za posjednika besplatne, a za uginule divlje svinje prijavljene i dostavljene u ovlaštenu veterinarsku organizaciju, predviđena je i novčana nagrada.

Literatura [… prikaži]