Afrička svinjska kuga: tri mjeseca krize

Nacionalni krizni stožer za ASK

Nacionalni krizni stožer za ASK nadležan je ne samo za utvrđivanje svih mjera potrebnih za kontrolu, suzbijanje i iskorjenjivanje ASK, nego između ostaloga i za suradnju s policijom i vojskom radi osiguravanja provedbe svih propisanih mjera, za suradnju s tiskom i drugim medijima odnosno za cjelokupnu komunikaciju ovih tema prema javnosti, a cjelovit popis nadležnosti naveden je u dokumentu AFRIČKA SVINJSKA KUGA – NACIONALNI KRIZNI PLAN.

Za očekivati je da Nacionalni krizni stožer posjeduje sve podatke i informacije o svakom pojedinačnom objektu u kojemu se provode mjere kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja ASK.

Slučaj Andrijaševci, pravila struke i komentiranje mjera

Snimke i druge javno dostupne informacije iz područja zahvaćenih afričkom svinjskom kugom potiču interes dijela javnosti koja očekuje da se u određenim slučajevima dodatne informacije o mogućim nepravilnostima ili propustima javno prikažu i obrazlože. To bitno utječe na povjerenje javnosti koja zahvaljujući dosadašnjoj strategiji u suzbijanju kuge ima nikada veći i bolji uvid u događanja i stanje na terenu. Nikada ranije nije bilo tako. Bez rada medija, pitanje je što bi javnost i u kojoj mjeri interesiralo.

Zahvaljujući tome, od stručnih institucija i stručnjaka, medijske kuće i danas očekuju komentiranje provođenja mjera i propitkuju ih provode li se mjere u skladu s pravilima struke. Razlog zašto rijetko tko od stručnjaka odgovara na takve zahtjeve možda je i taj što rijetko tko želi davati stručno mišljenje ako mu to nije u opisu posla ili za to nema opravdanog razloga, znajući da svaki komentar može biti loše ili djelomično prenešen i interpretiran i tako dovesti do zablude javnosti i neopravdanih sukoba. Isto tako, rijetko tko će osobno komentirati usklađenost provođenja mjera sa pravilima struke bez da su mu dobro poznate sve potrebne relevantne činjenice.
Oni koji imaju sve potrebne relevantne činjenice, ne komentiraju. Zašto bi to činili oni koji ih nemaju?

Je li javnost zaista zainteresirana za pravila struke?

Zašto tražiti profesore da komentiraju provođenje mjera ako oni nisu (i ne trebaju biti) tamo gdje se kuga suzbija i nije njihov posao da komentiraju provođenje mjera nego da podučavaju studente i stvaraju od njih nove stručnjake? Profesori mogu konstatirati da je eutanazija pacijenta jedan od najtežih i najgorih trenutaka za svakog veterinara.

Nitko osim onih stručnjaka koji jesu (ili su bili) na terenu i provode (ili su provodili) mjere ne može ni objektivno ni stručno komentirati sveukupno provođenje mjera suzbijanja kuge. Ako to čini onda čini suprotno nekim drugim pravilima struke.

Što govore brojke i epizootiološki podatci?

Nažalost, aktualne brojke i epizootiološki podatci nisu javno objavljeni niti su redovito dostupni putem priopćenja za javnost, a niti kroz druge službene kanale.
Prema dostupnim izvorima, upiti o brojkama i epizootiološkim podatcima obrađuju se i dostavljaju pojedinačno, nepoznatim redoslijedom.

Je li odgovornost države što se bolest uopće proširila?

Država posjeduje sve potrebne resurse da učinkovito minimizira rizike koje dobro organiziranom kvalitetnom svinjogojstvu donosi afrička svinjska kuga. To znači da je moguća svinjogojska proizvodnja i u uvjetima prisutnosti virusa na teritoriju države. Bez veterinarskih stručnjaka to je nezamislivo, no oni sami ne mogu spriječiti ni ulazak ni širenje bolesti. Uspjeh leži u odlučnosti i aktivnostima svih potrebnih resursa. O kojim se sve resursima radi, relativno je vidljivo iz liste članova Nacionalnog kriznog stožera.

Pritom je važno da vodeću ulogu u suzbijanju zarazne bolesti uvijek ima struka kojoj treba pružiti podršku na način i u onoj mjeri u kojoj je to struci potrebno. U idealnoj situaciji politički kriteriji su korektivni faktor potrebnih mjera. Međutim, struka već dugo vremena nije ni formalno, a ni formacijski u takvoj poziciji.
U ključnoj je mjeri uz to neophodna i potpuna suradnja svih onih koji nisu članovi Stožera, a na bilo koji način su uključeni u svinjogojstvo. To su svi posjednici, trgovci i prijevoznici svinja. U lancu provedbe svaka je karika važna, pa mora biti barem približno jednako snažna.
Nedostatci sustava postoje.

Zahtjev svinjogojaca za ostavkom ministrice i/ili ravnateljice UVSH

Ostavka ministrice Vučković ne može zaustaviti širenje kuge. Zahtjev svinjogojaca za njezinom ostavkom može se promatrati kao zahtjev za penalizacijom, no ako se ostavka traži kao kazna za ministricu, onda to implicira da je sva odgovornost na njoj. Javnost uvijek voli vizualizirati “krivca”.

Suzbijanje kuge primarno jest u resoru ministarstva poljoprivrede (ali ga ono samo ne može provesti) i upravo radi suzbijanja kuge je 2020. godine završen i objavljen Nacionalni krizni plan koji (str. 13. i 14.) navodi i sastav Nacionalnog kriznog stožera. Među njegovim ravnopravnim članovima su predstavnici ukupno sedam ministarstava uz tri predstavnika DIRH-a, po jedan iz Ravnateljstva policije i Ravnateljstva civilne zaštite, itd. Predsjednik Nacionalnog kriznog stožera je ravnatelj/ica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane koga imenuje Vlada Republike Hrvatske na razdoblje od četiri godine.

Još u lipnju kuga je izbila i kao rastući politički problem, pa su ga nakon više od dva mjeseca kao takvog prepoznali i u hrvatskom medijskom prostoru. Nikome osim struci ne držim stranu, međutim, ako ćemo situaciju s kugom iskorištavati za političke sukobe, onda bi to trebalo činiti u pravoj kaljuži ili barem u svinjcu, da bismo bili autentični, a što je isto tako u skladu s kugom kao temom.

Ako predsjednik Nacionalnog kriznog stožera upravlja aktivnostima drugih ministarstava, policijom, vojskom, civilnom zaštitom, onda je i odgovoran za to. Bilješke sa sastanaka Nacionalnog kriznog stožera pravo su blago.

Ako se sve propisane i određene mjere iz bilo kojega razloga ne mogu provesti ili se ne provode, tko je odgovoran, pojedinac ili sustav?

Veterinarski timovi: nedostatak i uvjeti rada

Struka zna kako se kugu može suzbiti i tu je razinu znanja dosegnula prije više stotina godina. Ne znam zašto javnost prije tri mjeseca nije interesiralo što struka mora napraviti da bi spriječila širenje kuge kada se pojavi jer danas će javnost taj odgovor teže dobiti. I nije to tako zato što se profesori plaše Ministarstva ili su s Ministarstvom u nekakvom dogovoru nego zato što je ta priča u ovom trenutku beskorisna za zaustavljanje bolesti, a nije došlo vrijeme da se podvlači crta i zbrajaju računi pred očima javnosti.

Dragi novinari istraživači, još stignete komentirati i pisati o našim kolegicama i kolegama koji su cijelo ljeto proveli u “skafanderima” i čizmama na 40 stupnjeva u svinjcima. Pitajte ih kako su preživjeli, pitajte ih kako je biti čovjek, raditi i preživjeti u takvim uvjetima, kako ostati zdrav i normalan kada svoje pacijente moraš usmrćivati i onda tovljenike stokilaše i krmače od dvjesto i više sam moraš izvlačiti iz svinjaca. Kakav je to osjećaj, rijetko koga interesira. Pohvale veterinarima čule su se i od svinjogojaca i od ministrice i na tome treba zahvaliti.

Očekivali su veterinari da će im civilna zaštita pomoći izvlačiti lešine svinja iz svinjaca i dočekali su to, ponegdje i nakon više od dva mjeseca.

Komunikacija: koju smo glavnu poruku o kugi komunicirali svinjogojcima?

Kada bi opasnost od afričke svinjske kuge morali komunicirati prema svim uzgajivačima svinja u samo jednoj rečenici, kako bi ta rečenica glasila?

Eutanazija je svinjogojce ipak dočekala nespremne i razumljiva je njihova ogorčenost i rezigniranost. Žao mi je i njih i nas (veterinara). Dio njih sudjelovao je u edukacijama Ministarstva, pa se nitko u lipnju nije pitao “što je to afrička svinjska kuga?” Naravno, čuli su za kugu i ranije, mnogi su se i pripremali, a jedan manji dio se zaista i pripremio nakon kategorizacije 2019. godine.

Naravno, sad će svi reći da je lako biti general poslije bitke, ali nitko se ne usudi javno reći čija je zapravo ovo bitka i da je car gol.

Iz perspektive stručnjaka komunicirali smo možda malu, ali iz perspektive svinjogojaca vjerojatno preveliku količinu informacija i godinama kroz to potencirali biosigurnost (što je dobro i korisno), no sumnjam da smo dobro komunicirali ono najvažnije, ono što je glavni uzrok nastanka sadašnjih tenzija, a to je neminovnost eutanazije svih zaraženih uzgoja.

Dakle, samo jedna rečenica bi glasila:
“Tamo gdje se kuga pojavi, morat ćemo odmah usmrtiti (eutanazirati) sve svinje u krugu 3 kilometra.”
Čak i da to ne učinimo, takvo upozorenje je presudne važnosti i uz biosigurnost najvažnija poruka vezana uz afričku svinjsku kugu.

Je li eutanazija svih svinja u krugu 3 kilometra bila prva misao svinjogojaca na listi opasnosti od kuge? Kažu da nije.
Jesu li svi svinjogojci znali da će veterinari, kada bolest izbije, radi suzbijanja kuge morati eutanazirati sve svinje u tzv. zoni zaštite? Kažu da nisu.
Kažu da jesu čuli o tome ove godine nešto prije pojave kuge, ali su to pomalo i prečuli uz druge informacije. Tek kada se kuga pojavila i kad su krenule prve eutanazije, počeli su razmišljati i reagirati, a tako je počela i kriza.

Možemo tvrditi da smo stalno upozoravali na eutanaziju, ali svinjogojci to ili nisu čuli ili nisu na ispravan način shvatili.

Nagodinu

Meso koje je u tzv. zoni zaštite zadnjih mjesec dva unatoč zabranama možda pospremano u škrinje, nagodinu bi moglo lako postati novi izvor zaraze kugom. To bi trebalo dobro iskomunicirati, a to znači na način da se buduća zaraza spriječi već sada. Kuga osim svoje prirode u Hrvatskoj nije niti samo politički nego je i komunikacijski problem. Znam da svi PR-ovci to znaju i mislim da je barem onima u ministarstvima odavno trebalo dati prostora kako bi i oni mogli odraditi svoj dio posla.

Kada izbije požar, zovemo vatrogasce i ne govorimo im što i kako trebaju raditi.