Afrička svinjska kuga u divljih svinja u Srbiji

Službeno, Srbija je u ponedjeljak 13. siječnja prijavila Europskoj komisiji pojavu afričke svinjske kuge u divljih svinja i to na ukupno tri žarišta – dva žarišta nedaleko granice sa Bugarskom i jedno uz granicu sa Rumunjskom. To su prvi prijavljeni slučajevi afričke svinjske kuge u populaciji divljih svinja u Srbiji. S tim u vezi, interesantno je da su to tek prva potvrđena žarišta bolesti u divljih svinja u Srbiji od početka kolovoza 2019. godine kada je bolest potvrđena u domaćih svinja u dva sela u općini Mladenovac, što je prva pojava afričke svinjske kuge u Srbiji. Interesantno stoga što međunarodni stručnjaci drže opravdanim smatrati da je bolest zasigurno uvelike prisutna i u divljih svinja kada se dokaže u domaćih. Ministarstvo poljoprivrede RH navodi da je prošle godine u Srbiji bilo ukupno 18 žarišta ASK – “Tijekom kolovoza 17 izbijanja na području naselja Velika Krsna i Rabrovac u općini Mladenovac (okolica Grada Beograda) te u rujnu 2019. godine jedno izbijanje na području Srpskog Itebeja, Žitište, Srednjebanatski okrug (Vojvodina).” (v. https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/novi-slucajevi-africke-svinjske-kuge-u-republici-srbiji/3794)
Neslužbeno, nova žarišta bolesti u divljih svinja u Srbiji, upućene nimalo ne iznenađuju. Čak i da u Srbiji nema intenzivnijeg širenja kuge, Hrvatska je daleko od spokoja jer prirodne granice za ovu bolest nemamo, pa ni administrativne ne vrijede.

Svakako nepovoljna situacija u susjedstvu nije ohrabrujuća okolnost za Hrvatsku, ali ni za Bosnu i Hercegovinu. Oprez i strepnja prisutni su kod svih stručnjaka, službenih administracija i savjesnih svinjogojaca, no to ne jamči sigurnost i ne zaustavlja širenje bolesti. Postoje neslužbene sumnje da je kuga možda prisutna i u divljih svinja na području BiH, ali nikakve službene informacije, a još manje dokazi, to za sada ne potvrđuju.

Neovisno o tome, opravdano je postaviti pitanje administrativne spremnosti na pojavu kuge i u susjedstvu i u Hrvatskoj. Od Hrvatske se u tom smislu opravdano očekuje puna spremnost i kompetencije. Jedno od toga odavno postoji, no drugo je pomalo upitno. U referentnom laboratoriju Hrvatskog veterinarskog instituta dnevno se obrade desetci uzoraka. Kada se pojave oni pozitivni, javnost će od Ministarstva poljoprivrede vrlo brzo saznati.
U dijagnostiku se apsolutno i s pravom možemo pouzdati, no nakon toga problem ipak treba riješiti fizički na terenu, a niti najupućeniji ne znaju ništa o mogućoj novopropisanoj terenskoj nadležnosti u ovakvim situacijama. Niti ovlaštene veterinarske organizacije niti lovci koje se u kontekstu afričke svinjske kuge često spominje, ne znaju tko je nadležno tijelo za provođenje mjera za suzbijanje i zaustavljanje širenja afričke svinjske kuge, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane ili Državni inspektorat? Ranijih godina, veterinarska inspekcija Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede je zajedno sa policijom, redovito uspješno odrađivala slične poslove jer je nadležno tijelo za ovakve situacije Ministarstvo poljoprivrede sa Upravom koja i propisuje i određuje potrebne mjere. U operativnom smislu, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane više nema svoju inspekciju niti ingerencije za upravljanje svojom nekadašnjom inspekcijom jer je ona od travnja 2019. dio Državnog inspektorata.

U postojećoj situaciji, nije nemoguće da se nepredvidivi putevi bolesti isprepletu sa migrantskima, kojima se godinama kreću nesretni migranti… Puno je ovdje nepredvidivih faktora, pa smo sve one predvidive trebali do sada već isključiti, ali nismo. Profesionalci svoga posla teško da će činiti greške jer im kroz godine dokazani vlastiti sustav rada to nikako ne omogućava, no neki su drugi dio svojih propusta već odavno napravili. Strepimo zbog toga i dalje u očekivanju pozitivnih rezultata iz laboratorija, a svi bi bili najzadovoljniji da ih nikada ne bude. Svaki novi ‘miran’ dan sve je više – dar.