Srbija je u lošoj epizootiološkoj situaciji još od 2017. godine kada je bolest potvrđena u Rumunjskoj, a 2018. godine i u Bugarskoj i Mađarskoj, no tada su u pitanju bile tek divlje svinje. Interesantno je da je u Rumunjskoj bolest prijavljena ponovo 2018., pa i početkom ove godine, a zadnji prijavljeni slučaj izbijanja ASK je onaj od 19. srpnja ove godine na jednoj bugarskoj farmi svinja nedaleko granice sa Srbijom. I prema službenim OIE kartama, afrička svinjska kuga trenutno je prisutna u Bugarskoj, no to ne mora značiti i put širenja u Srbiju.
Obzirom na različite mogućnosti prijenosa, trenutno je potpuno nevažno kako je bolest ušla u Srbiju, tim više što se preventivne mjere provode dovoljno dugo. Važno je da budemo spremni na širenje bolesti na teritorij Hrvatske, obzirom na zahtjevne mjere (Pravilnik o mjerama kontrole afričke svinjske kuge, NN 112/2007) koje ćemo u takvom scenariju morati provesti.
Laboratoriji Hrvatskog veterinarskog instituta već mjesecima svakodnevno obrađuju desetke uzoraka zaprimljenih na dijagnostiku afričke svinjske kuge, no za razliku od Srbije, u Hrvatskoj je u proteklom periodu provođeno i preventivno smanjenje broja divljih svinja u cilju smanjenja mogućnosti širenja bolesti. Možda u ovom trenutku u Hrvatskoj još nemamo niti virusa afričke svinjske kuge, a da ga i imamo – pitanje je koliko će brzo dospjeti do svinja ako se držatelji i uzgajivači pridržavaju (propisanih) strogih biosigurnosnih mjera. Za očekivati je da nisu svi držatelji svinja niti u Hrvatskoj apsolutno ‘revni’ po pitanju biosigurnosnih mjera u uzgojima, za koje bi se obzirom na novija iskustva, moglo reći da su zadnja i možda najsigurnija linija obrane. Naime, u jeku turističke sezone i velikog broja putnika u transferu kroz Hrvatsku, mogućnosti unosa virusa su mnogobrojne, a više je nego razumljivo da podizanje svijesti o opasnosti od bolesti nije atraktivna mjera zaštite čak niti za turiste stručnjake.
Sada se i Hrvatska nalazi u dodatno lošijem epizootiološkom okruženju, a jedino što u ovom trenutku u manjoj mjeri tješi je svakodnevna opsežna dijagnostička aktivnost Hrvatskog veterinarskog instituta u kojemu su nalazi analiziranih uzoraka i od domaćih i od divljih svinja sa područja Hrvatske za sada ipak negativni.
Struka sa inspekcijom i policija su spremni, no jesu li i svinjogojci? Oni pravi jesu jer zbog sebe moraju, a oni koji do sada nisu – neće nikada ni biti. Svima nam je za nadati se da za izbijanja bolesti u susjedstvu nisu odgovorne ptice nego nepridržavanje biosigurnosnih mjera u pojedinim uzgojima. Možda se to uspije utvrditi jer takva je informacija zapravo vrijedna. Bilo bi jako dobro da svi koji drže svinje znaju i dobro paze što i kako rade, no uz sve to, nije zgorega imati i malo sreće.
Zna se tko će biti prozivan za štetu.