Akademik Zvonko Kusić: uvodna riječ na predstavljanju knjige “BAKTERIJSKE I GLJIVIČNE ZOONOZE” prof. dr. Željka Cvetnića

HAZU, 25.09.2013. – “Jedan od razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je Razred za medicinske znanosti, tzv. 4. razred, u kojemu su liječnici, veterinari i stomatolozi (no, nemamo redovito članstvo stomatologa, nego samo suradne članove). Po tradiciji, u ovom razredu uvijek postoji određeni broj veterinara, redovitih članova. U njemu trenutno imamo akademika Eugena Topolnika, koji je sa svojom 101 godinom najstariji član Akademije, a tu su i akademik Teodor Wikerhauser, akademik Slavko Cvetnić i akademik Josip Madić, dakle, ukupno četiri veterinara u Razredu za medicinske znanosti HAZU.

Medicinski razred je jedan od najaktivnijih razreda, pod vodstvom akademika Marka Pećine. Ovaj razred je u posljednje vrijeme održao niz simpozija, znanstvenih skupova i okruglih stolova i uklopio se u aktivnosti Akademije koja je ove godine obilježila 152 godine svoga postojanja.

Pred ulazak u Europsku uniju, Akademija je pokazala svoju otvorenost i okrenutost prema budućnosti. Naime, Akademija je jedna od temeljnih institucija hrvatskog društva i svih njenih građana i njezin osnovni cilj je promicanje najviših vrijednosti nacije. Akademija je stvarala modernu povijest Hrvatske i čuvar je njezinog identiteta. Ona je stvarala i sam identitet Hrvatske, a u trenutcima ulaska u Europsku uniju također je promišljala i o ulozi i poziciji koju ćemo zauzeti u novoj asocijaciji.
Znanost i znanje će biti temelj opstanka, ne samo nas nego svih u novoj asocijaciji. One su od strateške važnosti za svako društvo, a kultura i umjetnost ostaju važne za čuvanje identiteta u njima. Naša Akademija znanosti i umjetnosti obuhvaća obje te komponente – znanost i znanje s jedne te kulturu i umjetnost s druge strane.

Meni je osobito drago da danas mogu sudjelovati u ovoj promociji. Što se veterine tiče, zanimljivo je da je Razred za medicinske znanosti višestruko povezan s veterinom. Razlog tome nije samo u činjenici što imamo stalan udio veterinara u njemu, nego su čak i medicinari na više načina povezani sa veterinarima. Primjerice, otac našega tajnika medicinskog razreda, akademika Marka Pećine bio je veterinar, djed akademika Željka Reinera bio je veterinar, otac pokojnog akademika Sergeja Forenbachera (veterinara) bio je liječnik, ravnatelj vinogradske bolnice.
Pokojni stric našeg akademika Teodora Wikerhausera (veterinara) je bio jedan od osnivača Medicinskog fakulteta. Naime, dr. Miroslav Čačković, dr. Dragutin Mašek i dr. Theodor Wikerhauser su osnovali Medicinski fakultet, a Wikerhauser je bio osnivač kirurgije i prvi liječnik koji je 1928. izabran za člana Akademije. A kad već spominjemo slavne veterinare, spomenimo i bivšeg ministra znanosti i obrazovanja dr. sc. Radovana Fuchsa i bivšu ravnateljicu Instituta “Ruđer Bošković” dr. sc. Danicu Ramljak. Dok sam bio dekan Medicinskog fakulteta, moj bivši prodekan, profesor Geber, također je bio veterinar i jedan od najuspješnijih prodekana na Medicinskom fakultetu.
Akademik Andrija Štampar, jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije, bio je poslije drugog svjetskog rata deset godina predsjednik Akademije, a svoj najveći pothvat u javnom zdravstvu napravio je baš u Mraclinu gdje su rođeni i akademik Slavko Cvetnić i autor knjige koju danas promoviramo, prof. dr. sc. Željko Cvetnić. Ova povezanost je dosta očita, a veterinari su u medicinskom razredu uvijek bili značajni, i znanstveno i stručno i, rekao bih, i kao osobe.

Pogotovo nam je važna veterinarska prisutnost u svim aktualnim situacijama. Primjerice, uz pojavu ptičje i svinjske gripe, ali i pojavu infekcija u ljudi virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj, veterinari u Akademiji su vrlo brzo reagirali i promptno su održani skupovi koji su javnosti ponudili sve tražene odgovore.

Zoonoze su vrlo važne za javno zdravstvo, a ovo je prva knjiga koja obuhvaća i govori o gljivičnim i bakterijskim zoonozama. Gljivične i bakterijske zoonoze su trenutno jedna petina zoonoza, jer uzročnici većine zoonoza ipak su virusi i paraziti. No, ovo je vrlo značajno područje i za humanu medicinu, pogotovo za infektologiju. Ova tematika je vrlo kompleksna, zamršeni su i ciklusi, kako bakterijski, tako i ciklusi u životinjama, ali i načini prijenosa na ljude, tako da ovo područje zanima i specijalizante i specijaliste, i veterine i medicine, i postdiplomante… U knjizi je opisana 81 bolest u životinja, 54 u čovjeka i zaista ona predstavlja vrijedno sveobuhvatno djelo sa preko tisuću referenci.

Osobito mi je drago da je autor knjige, prof. dr. sc. Željko Cvetnić lani izabran za suradnog člana Akademije, a 2010. je dobio i nagradu Akademije. Od 2007. je ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta koji je nedavno proglašen za jednog od najboljih instituta u Hrvatskoj. Čestitam mu na svim ovim doprinosima u ovom značajnom području koje bi inače bilo zanemareno.

S ovim riječima želim uspješnu promociju ove knjige, čestitam autoru, čestitam izdavačima, recenzentima, našemu prethodnom glavnom tajniku Akademije akademiku Slavku Cvetniću, a svima vama zahvaljujem na dolasku i na pažnji.”