Ivana Šimić, Nina Krešić, Ivana Lojkić, Tomislav Bedeković
Laboratorij za bjesnoću i opću virologiju, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb
Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa
Izvor: Zbornik radova 6. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES
Sažetak
B jesnoća je jedna od najstarijih i najvažnijih zoonoza, s najvišom stopom smrtnosti od svih poznatih zaraznih bolesti. Rezervoari virusa bjesnoće su životinje iz redova šišmiši (Chiroptera) i zvijeri (Carnivora). U Republici Hrvatskoj je do 2014. godine glavni rezervoar virusa bjesnoće bila crvena lisica. Početkom oralnog cijepljena lisica broj pozitivnih slučajeva se smanjivao da bi zadnji pozitivni slučaj bio potvrđen u veljači 2014. Za razliku od lisica, populacija šišmiša u Republici Hrvatskoj nikada nije bila sustavno pretraživana na prisutnost virusa bjesnoće ili drugih zoonotski potencijalno opasnih virusa. S ciljem utvrđivanja prisutnosti i proširenosti virusa u populaciji šišmiša u razdoblju 2016.-2019. započet je nacionalni projekt sufinanciran od strane Hrvatske zaklade za znanost. Glavni cilj projekta je utvrditi značaj virusa bjesnoće, ali i ostalih zoonotski potencijalno opasnih virusa u šišmiša kao javnozdravstvene prijetnje u Hrvatskoj i osigurati podatke za daljnju procjenu rizika. Prikupljeni podaci također će nadopuniti epidemiološke podatke o bjesnoći šišmiša u Europi i tako pomoći boljem razumijevanju evolucijske interakcije između virusa bjesnoće i šišmiša. Dosadašnji rezultati pretraživanja uzoraka obrisaka usne šupljine šišmiša upućuju na potencijalnu prisutnost virusa iz porodica Herpesviridae i Paramyxoviridae.
Ključne riječi: šišmiši, bjesnoća
Definira se kao akutni fatalni encefalomijelitis sisavaca posljedično infekciji bilo kojim od 14 virusa iz roda Lyssavirus. Rezervoari virusa bjesnoće su vrste iz reda zvijeri (Carnivora) i reda šišmiši (Chiroptera). U Republici Hrvatskoj bjesnoća je prisutna od 1977. godine, a glavni rezervoar su crvene lisice (Vulpes vulpes). Zahvaljujući oralnoj vakcinaciji lisica (OVL) čije je provođenje započelo 2011. godine, a traje i dalje, Hrvatska je trenutno slobodna od bjesnoće u kopnenih sisavaca. Posljednji slučaj bjesnoće potvrđen je u veljači 2014. godine u lisice iz Kloštar Ivanića u Zagrebačkoj županiji.
Za razliku od podataka u kopnenih životinja do sada je vrlo malo odrađeno po pitanju zastupljenosti virusa (uključujući i virus bjesnoće) u populaciji šišmiša u Republici Hrvatskoj. U Republici Hrvatskoj živi ukupno 35 različitih vrsta, što je među najvećim obiljem vrstama u Europi. Iako od izuzetnog značaja za ekosustav, šišmiši su i potencijalni rezervoari čitavog niza virusa sa zoonotskim potencijalom, od kojih su najbolje istraženi Lyssavirusi. Od 14 poznatih Lyssavirusa, u šišmiša diljem svijeta utvrđeno ih je 12, od čega u Europi četiri:
- EBLV-1 (European bat lyssavirus 1),
- EBLV-2 (European bat lyssavirus 2),
- BBLV (Bokeloh bat lyssavirus) i
- WCBV (West Caucasian bat virus).
Sve vrste šišmiša u kojih je potvrđena bjesnoća prisutne su u Hrvatskoj i predstavljaju potencijalni rizik za ljude. Zbog migratornosti, ali i slučajnih premještanja brodovima i zrakoplovima šišmiši mogu vrlo lako i brzo prenijeti bolesti iz nekih udaljenih područja svijeta na područja na kojima ih prethodno nije bilo. Dostupna cjepiva ne štite od svih Lyssavirusa, pa je poznavanje rasprostranjenosti pojedinog bitno sa stajališta učinkovite zaštite ljudi od bjesnoće. Stoga, rizik od šišmiša kao potencijalnih rezervoara virusa bjesnoće i drugih zoonotski opasnih virusa kao i njihov utjecaj na javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj nije poznat.
Radi utvrđivanja proširenosti virusa bjesnoće utvrđivat će se prisutnost specifičnih protutijela u krvnim serumima virus neutralizacijskim testom. Seroprevalencija u sličnom pretraživanju u Francuskoj je 10%.
Obzirom na patogenezu bolesti, u slini šišmiša utvrđivat će se genom virusa bjesnoće.
U tu svrhu uzorci će se pretražiti lančanom reakcijom polimerazom uz prethodnu reverznu transkripciju (RT-PCR), što će dati podatke o učestalosti zaraženih jedinki. U slučaju pozitivnog rezultata RT-PCR virus će se pokušati izdvojiti na staničnoj kulturi, te će se napraviti filogenetska analiza virusa. Prema ranijim istraživanjima vjerojatnost utvrđivanja prisutnosti virusa je manja.
Uzorci će se također pretražiti i tehnologijom sekvenciranja nove generacije (Next Generation Sequencing – NGS) kako bi se dobio uvid u učestalost i raznolikost virusnih porodica u populaciji šišmiša. Trenutno prikupljeni podaci pretraživanja briseva šišmiša NGS-om upućuju na potencijalnu prisutnost virusa iz porodica Herpesviridae i Paramyxoviridae.
Literatura [… prikaži]
Ivana Šimić, Nina Krešić, Ivana Lojkić, Tomislav Bedeković
ACTIVE SURVEILLANCE OF RABIES IN BATS – AN IMPORTANT FACTOR FOR THE ASSESSMENT OF FUTURE THREATS
Abstract
R abies is an ancient major zoonosis with the highest mortality recorded that continues to cause considerable human illnesses and death. The reservoir species are within the order Chiroptera (bats) and Carnivora. In Croatia the virus was maintained in population of red foxes. After starting of the oral vaccination of foxes (2011) the last rabies positive case was confirmed in February 2014. In opposite to the red foxes, the data regarding rabies (and the other viruses) in bats are very limited. During 2016 the national project financed by Croatian Science Foundation was started. The main goal of the project is to establish the presence of rabies and other zoonotic viruses in bats applying serological, virological and molecular methods. Preliminary results show presence of genome of various microorganisms, with highest percentage belonging to family Herpesviridae and Paramyxoviridae.
Key words: rabies, bats
- Virusi u populacijama šišmiša u Republici Hrvatskoj
- Prvi serološki dokaz virusa bjesnoće u šišmiša u Hrvatskoj
- Oralna vakcinacija lisica protiv bjesnoće u Republici Hrvatskoj – koliko smo uspješni do sada?
- Bjesnoća u zvijeri i šišmiša u Republici Hrvatskoj
- BatsRabTrack :: projekt Nacionalnog referentnog laboratorija za bjesnoću HVI