Aktualnosti iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane

Izlaganje sa skupa

dr. sc. Mirjana Mataušić-Pišl, zamjenica ministra
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane
Ministarstvo poljoprivrede RH

“Poštovane kolegice i kolege, uvaženi gosti,
drago da mi je da su danas ovdje s nama i kolege iz susjednih zemalja kako bi ih upoznali s načinom funkcioniranja veterinarske službe u Hrvatskoj.
Posebno mi je zadovoljstvo da mogu istaći da će na ovim Veterinarskim danima 17 djelatnika Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane održati prezentacije i upoznati vas sa svim onim što se dešavalo u prethodnom razdoblju kao i sa svim onim što će se dešavati u budućnosti tako da ćete putem njihovih prezentacija dobiti informacije o snalaženju u propisima Republike Hrvatske nakon pristupanja Europskoj uniji, biti upoznati s novostima u prometu životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, o budućnosti veterinarskih pregleda gospodarstava i kontrolnih tijela kao i oznakama za hranu životinjskog porijekla. Upoznat ćemo vas s time što se mijenja u području zbrinjavanja nusproizvoda i fleksibilnosti higijenskog paketa.

Ja ću Vas upoznati sa promjenama nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, odnosno s ciljevima Uprave za veterinarstvo u nadolazećem razdoblju.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je postala njezino jedinstveno tržište sa 500 milijuna stanovnika sa četiri temeljne slobode, sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. EU ima 13,7 milijuna gospodarstava koje drže životinje s godišnjom vrijednosti proizvodnje od 149 milijardi eura.
U uzgoju i proizvodnji je 2 milijarde ptica, 334 milijuna sisavaca u koje su uključeni goveda, svinje, ovce i koze, ali tu još treba dodati i životinje akvakulture, kućne ljubimce, sportske životinje kao i ostale životinje.

Hrvatska se tom tržištu pridružuje sa 4,5 milijuna stanovnika, 475 tisuća goveda na 36 tisuća gospodarstava, s 1,5 do 1,6 milijuna svinja te 700 tisuća ovaca i koza odnosno 22 tisuće kopitara i 50 milijuna peradi.

Ulaskom u EU prestalo je certificiranje proizvoda životinjskog podrijetla u unutarnjem prometu, a ostalo je samo certificiranje za treće zemlje, granične veterinarske ostaju samo na granici sa trećim zemljama, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom. Odobrenim objektima sa trajnim rješenjem o odobrenju otvoreno je tržište EU i oni se sada nalaze se na popisu u Upisniku odobrenih objekata Europske komisije.

Od 01.07.2013. Uprava veterinarstva je ustrojena kao Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane tako da smo preuzeli mnoge nove poslove. Preuzeli smo opće principe sigurnosti hrane i to ne samo životinjskog podrijetla, vođenje centralnog upisnika svih objekata, koordinaciju službenih kontrola sa drugim institucijama i ovlašćivanje laboratorija što se tiče veterinarstva, hrane i hrane za životinje ali i jako važan sustav brzog uzbunjivanja.

Uprava veterinarstva i sigurnosti hrane ulaskom u EU i postajanjem punopravne članice, aktivno sudjeluje u izradi i oblikovanju europskog zakonodavstva tako da su trenutno u raspravi vijeća tri za veterinarstvo vrlo značajne uredbe, Uredba o zdravlju životinja, Uredba o službenim kontrolama i Uredba o financiranju u području veterinarstva. Moram reći da se na raspravama i radnim skupinama jako “lome koplja” upravo na ovoj trećoj uredbi koje se tiče financiranja u području veterinarstva.

Hrvatska ulaskom u EU želi postati lider u regiji na području veterinarstva i sigurnosti hrane i do sada smo imali vrlo uspješne kontakte sa Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Makedonijom, Turskom i Gruzijom na način da su naše kolege išli u te zemlje i prenosili znanja ili su kolege iz tih zemalja bili naši gosti i u Hrvatskoj kako bi stekli znanje iz pojedinih područja, potrebno na njihovom putu u EU.

Da bi što bolje pozicionirali Hrvatsku na zajedničkom unutarnjem tržištu EU nastavljamo s provođenjem nacionalnih programa kontrole i nadziranja bolesti životinja i time omogućavamo našim subjektima u poslovanju s hranom slobodan promet i ravnopravnost na unutarnjem tržištu. Bolesti goveda koje su obuhvaćene programom iskorjenjivanja su tuberkuloza, bruceloza, enzootska leukoza i GSE.

Što se tiče tuberkuloze i bruceloze možemo biti više nego zadovoljni jer smo u proteklom razdoblju odradili veći dio posla tako da je većina stada goveda slobodna od tuberkuloze (97%), kao i od bruceloze (90%). Što se tiče GSE, Hrvatska je 2012. dobila status zemlje kontroliranog rizika, što je važna potvrda u funkcioniranju sustava nadzora. Ove godine dostavili smo OIE dokumentaciju za ostvarivanje statusa zemlje sa zanemarivim rizikom. Ovaj status očekujemo dobiti u svibnju 2014. godine i time bi Hrvatska bila stavljena na popis zemalja zanemarivog rizika što bi nam znatno smanjilo troškove u kontroli ove bolesti.

O enzootskoj leukozi već smo puno slušali, znamo da je program započet 2011. godine pa je prekinut, ali se ove godine odnosno slijedeće godine nastavlja. Nadam se da ćemo do proljeća 2014. godine dobiti statuse stada i imati slobodno, otvoreno europsko tržište za promet govedima jer ćemo ispuniti taj uvjet za promet i izvoz živih goveda na unutarnjem tržištu EU kao i neke druge zemlje koje to traže.

Što se tiče bruceloze ovaca i koza, za sada su programom iskorjenjivanja bila uključena samo mliječna stada tako da su od ljeta 2013. mlijeko i mliječni proizvodi koji se stavljaju u javnu potrošnju potjecali isključivo iz stada službeno slobodnih od B. melitensis.
U provedbi mjera na mliječnim stadima nisu bili zabilježeni pozitivni nalazi, sa programom iskorjenjivanja nastavljamo na ostalim stadima u 2014-2015. god. uz edukaciju proizvođača i punu implementaciju zakonskih propisa u ovom području (označavanje, kontrola prometa, provedba mjera), a gospodarstva koja drže ovce i koze bit će uključena u veterinarski pregled gospodarstava za 2014. god. upravo iz razloga lakšeg provođenja samog programa, a isto tako i zbog suzbijanja “sive ekonomije” u tom području.

Što se tiče veterinarskih pregleda gospodarstava, osim što će biti uključena gospodarstva koja drže ovce i koze, biti će uključena i sva gospodarstva u sustavu poticaja.

O klasičnoj svinjskoj kugi nije potrebno puno govoriti jer i sami znate:
– da je zadnji slučaj zabilježen 2008. godine,
– da smo 2012. godine dobili mogućnost izvoza proizvoda od mesa, na tržište Europske unije, a
– u lipnju 2013. dozvoljen nam je promet živih svinja na kompletnom tržištu Europske unije osim onih iz četiri županije koje graniče sa Bosnom i Hercegovinom, zbog rizika unosa te bolesti iz susjedne zemlje.

Bolest Aujezskoga je bolest zbog koje je na trenutačno onemogućen promet živim svinjama izuzev dijela zemalja Europske unije koje same nemaju status te bolesti. Međutim, program iskorjenjivanja te bolesti je poslan Europskoj komisiji na evaluaciju i počet ćemo sa njegovim provođenjem slijedeće godine. Moram naglasiti da za financiranje suzbijanja ove bolesti nećemo moći osigurati u cijelosti sredstva iz državnog proračuna pa će dio morati financirati posjednici životinja.

Program kontrole infekciozne anemija kopitara nastavlja se sa vrlo dobrim postignutim rezultatima u prethodnim godinama. Za leptospirozu kopitara morati ćemo napraviti reviziju programa jer na terenu ima dosta problema sa tumačenjem Naredbe – kod kojih konja i kada se treba vaditi krv. Preduvjet za dobro provođenje programa je registracija i identifikacija kopitara za koje smo tijekom 2013. godine napravili jako velik napredak u njegovom rješavanju. U narednom razdoblju očekujemo kompletnu identifikaciju i registraciju svih konja na području Republike Hrvatske, što je, osim za provođenje programa iskorjenjivanja bolesti konja, jako važno za promet tim životinjama u budućnosti.

Groznica Zapadnog Nila, odnosno program kontrole te bolesti u suradnji sa javnim zdravstvom ide u dobrom smjeru, a isto tako se nastavlja kontrola rinopneumonitisa i arteritisa.

Kroz tri godine provedbe programa oralne vakcinacije lisica mjerljivi rezultati su više nego uspješni, u prvih 8 mjeseci 2013. godine bilo je ukupno 20 pozitivnih slučajeva, od čega 18 lisica. Program nastavljamo do postizanja krajnjeg cilja – statusa zemlje slobodne od bjesnoće.
Međutim, nije dobra vijest da ove godine ulaskom u Europsku uniju taj program više nije sufinanciran od fondova Europske unije nego ćemo ga od slijedeće godine morati financirati iz vlastitih sredstava, a to je negdje na razini 25 milijuna kuna. Zato vas molim za razumijevanje za onaj dio programa koji će na neki način morati sufinancirati sami posjednici.
Što ce cijepljenja pasa tiče, ministar je već najavio da ćemo tijekom 2015. godine donijeti jedinstvenu cijenu cijepljenja pasa za cijelu godinu.
Sve propisane mjere glede programa za ostvarivanje statusa stada (uzimanje uzoraka krvi, laboratorijska pretraga uzoraka, naknada štete posjednicima) u Republici Hrvatskoj financiraju se u potpunosti iz unaprijed predviđenih i osiguranih sredstava državnog proračuna.

Uprava veterinarstva i sigurnosti hrane je aplicirala za dobivanje sredstava Europske unije za dio programa koji će se provoditi u 2013. godini koja su nam i odobrena. Nakon provedenih programa pripremiti ćemo sva potrebna izvješća za Europsku komisiju i ostvariti sufinanciranje u iznosu 1,1 milijun eura koja ćemo dobiti 2014. godini.

Isto tako je Europskoj komisiji poslan prijedlog programa suzbijanja 13 bolesti sa zahtjevom za sufinanciranjem u iznosu od 5 milijuna kuna koja bi trebali dobiti u 2016. godini (*).”

(*) U međuvremenu, Uprava je od Europske komisije dobila informaciju da su joj tražena sredstva odobrena za sve programe.