Prof. dr. sc. Albert Marinculić
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Što to gmiže u mesu?
J este li znali da osim omražene trihinele u mesu divlje svinje obitava još jedan parazit o kojem se u posljednje vrijeme dosta govori, a ima i vrlo zvučno znanstveno ime Alaria alata (u daljnjem tekstu: alarija). Dakle, alarija nije oblić poput trihinele već razvojni oblik metilja koji nastanjuje crijevo divljih pripadnika porodice pasa. Psima i divljim svinjama ne šteti, ali se pretpostavlja da bi mogao predstavljati opasnost za čovjeka. O tome ne postoje pouzdani dokazi – bar ne za ovog našeg europskog stanovnika. Smrtni slučajevi su zabilježeni u SAD-u, ali nakon uživanja mesa u kojem se nalazio njezin američki srodnik Alaria americanus. Ustvari, nesretan slučaj se dogodio nakon što su nedovoljno kuhani žablji krakovi ponuđeni izviđačkom timu. Kako se radilo o izuzetno velikom broju parazita, a ujedno i velikoj nepoznanici za liječnički tim, smrtni ishod je bio neizbježan. Panici nema mjesta ako se pridržavamo dobro znanog pravila o temeljitom kuhanju.
Zanimljiv životni put
Život ovog parazita započinje u jajetu kojeg polažu metilji (dvospolci) koji se nalaze u crijevu psa. U prirodi prvi razvojni oblik pronalazi utočište u posebnom pužu. U njemu se dalje razvija i napokon napušta te pronalazi sljedećeg domaćina, a to je najčešće punoglavac. Razvojni oblici ovog parazita su pronađeni u različitim gmazovima, malim sisavcima i – naravno – divljim svinjama. Parazit je čest i u mišićnom tkivu divljih svinja koje su se nahranile žabama.
Otkud parazit u mesu?
Ovo golim okom nevidljivo gmizavo stvorenje u mesu divljači nije ništa drugo nego posljedica proždiranja žaba ili neke druge životinje u kojoj se nalazio već opisani razvojni oblik. Za razliku od trihinele koja najčešće bira mišićje ošita, ovom parazitu ne poznajemo navike. Može se pronaći u bilo kojem dijelu gdje ga je donio krvotok.
Nove i stare metode
Veterinari dobro upoznati s problemom Uzmemo li u obzir moguću opasnost uživanja mesa od strane neobičnih gurmana svakako je važno naglasiti da u nas još uvijek nije zakonom propisana metoda kojom se treba meso pretražiti i na ovog parazita. Za to ne treba kuditi naše zakonodavstvo, jer nimalo bolja situacija nije ni u ostalim državama Europe. Parazit je sve iznenadio. Gdje se dosada skrivao? Jesmo li ga neopravdano zanemarili? Moramo li mu posvetiti veći pažnju? Sve su to pitanja na koja još nemamo odgovor. Za istaknuti je da se samo veći broj parazita može pronaći uobičajenom metodom umjetne probave koja se koristi za pronalažanje trihinela. Za detaljnije pretraživanje mesa treba koristiti novu metodu kojom se parazit oslobađa u fiziološkoj otopini.
Ne brinite, naši znalci veterinari koji obavljaju vrlo odgovoran posao i pregledavaju meso na prisutnost trihinele znaju prepoznati i ovog parazita, pa vrlo često znaju upozoriti na opasnost.Do novih zakonskih odredbi evo preporuka kojih se moramo pridržavati:
1. konzumirajte meso divlje svinje samo nakon temeljitog kuhanja.
2. želite li koristiti meso divlje svinje za pripremu tradicionalnih suhomesnatih proizvoda tada prethodno pripremi, meso morate pohraniti u ledenici tijekom najmanje tri tjedna.
O problemu progovorili dr. Mario Milešević i dr. Inoslav Brkić davne 2003. godine (više na http://www.mario-veterina.hr/2003/N0318.htm).