Alltechov pregled europske ljetne žetve 2020.

Dr.sc. Radka Borutova, dr. med. vet.
voditeljica Alltechovog tima za upravljanje mikotoksinima

Tijekom sezone rasta ove godine vrijeme je bilo uglavnom promjenjivo što je dovelo do razvoja čitavog niza plijesni i mikotoksina u različitim regijama. Svi mikotoksini, bez obzira na vrstu, negativno utječu na zdravlje i performanse životinja te izazivaju simptome kao što su smanjen unos hrane, oštećenja crijeva, smanjen prirast i slaba plodnost. Sakupljeni uzorci iz regije, kao dio Alltechovog pregleda ljetne žetve, poslani su u Alltechov laboratorij za 37+(R) analizu mikotoksina. Dobiveni rezultati ukazuju na umjeren do visok rizik od mikotoksina.

Rezultati istraživanja temelje se na 274 uzorka ječma, pšenice, kukuruza, kukuruzne silaže, travne silaže, sjenaže lucerne, trave, graška, zobi, sačme suncokreta, pšenoraži i soje. Uzorci su prikupljeni na farmama i tvornicama stočne hrane u 15 zemalja diljem Europe, uključujući Rusiji, Španjolsku, Portugal, Dansku, Mađarsku, Njemačku, Ujedinjenu Kraljevinu, Češku, Estoniju, Latviju, Hrvatsku i Kazahstan i daju reprezentativnu sliku rizika od kontaminacije u svim regijama. Uzorci u prosjeku sadrže 4,4 mikotoksina, 99,6 % krmiva sadrže najmanje jedan mikotoksin a 96,4% sadrže dva ili više mikotoksina. Fumonizini su pronađeni u 80,7% uzoraka, dok je 74,5% uzoraka sadržavalo trikotecen B.

Posljednjih godina primjetan je trend sve veća prisutnost nove grupe mikotoksina, sadržavalo ih je više od 75% uzoraka. U ovu grupu spadaju specifični mikotoksini kao što su bovericin, moniliformin, fomopsin A, alternariol i eniatin A i B. Zearalenon (ZEN), mikotoksin koji može značajno utjecati na plodnost većine vrsta životinja, otkriven je u gotovo 7% uzoraka. Aflatoksin B₁ (AfB₁), pripadnik vrste Aspergillus, posebno štetan toksin, otkriven je u manje od 7% analiziranih uzoraka – postotak koji je potencijalno niži od očekivanog obzirom na sušnije uvjete u srednjoj i istočnoj Europi ove godine.

“Zaključno, trenutni rezultati ukazuju na umjeren do visoki rizik od kontaminacije mikotoksinima u cijeloj Europi. Rizik i učinak varirati će između različitih vrsta i kategorija životinja, a mlade životinje biti će još osjetljivije. Dokazano je da kontaminirana hrana čak i u niskim razinama utječe na zdravlje i performanse životinja, stoga se rizik od mikotoksina ne bi trebao zanemariti u proizvodnji“, izjavila je dr. Radka Borutova, europska voditeljica tehničke podrške, Alltech Mycotoxin Management.

Sažetak rezultata po regijama

• Južna Europa (Portugal, Španjolska, Grčka i Hrvatska): rezultati iz ove regije pokazuju da je 91,3 % uzoraka sadržavalo fumonizine a 80,4 % uzoraka sadržavalo je novu grupu mikotoksina.  Prosječna koncentracija fumonizina (1.195,88 ppb) može naštetiti zdravlju i performansama svinja. Više od 86 % uzoraka sadržavalo je fuzaričnu kiselinu koja je utvrđena uglavnom u kukuruzu. Fuzarična kiselina ulazi u mnoge interakcije s drugim mikotoksinima te ima sinergijske učinke s drugim  mikotoksinima, poput fumonizinima i moniliformina. Manje od 6 % uzoraka sadržavalo je AfB₁, maksimalna koncentracija (8 ppb) utvrđena je u uzorku u Španjolskoj. Maksimalna koncentracija deoksinivalenola (DON; 4.903,3 ppb) utvrđena je u kukuruznoj silaži u Španjolskoj.

  Hrvatska: je za Alltechov pregled europske ljetne žetve za 2020. poslala uzorke kukuruza. Dobiveni rezultati pokazuju kontaminiranost svih uzoraka s fumonizinom, fuzaričnom kiselinom i novom grupom mikotoksina, 83,3 % posto uzoraka kontaminirano je s trikotecenima B, a 16,7 % s AfB₁. Uzorci su u prosjeku sadržavali 6,5 mikotoksina pri čemu je svaki uzorak imao barem dva različita mikotoksina. Prosječna koncentracija fumonizina je bila 1.630,7 ppb što može naštetiti zdravlju i performansama svinja, brojlera i teladi. AfB₁ detektiran je u manje od 16,7% uzoraka pri čemu je maksimalna koncentracija bila 6,5 ppb. To je ujedno i najveća pronađena razina u cijeloj regiji. Najveća maksimalna pronađena koncentracija deoksinivalenola (DON) u kukuruzu bila je 259,6 ppb.

  Osim uzoraka za pregled ljetne žetve, iz Hrvatske je u Alltechov 37+ laboratorij od lipnja 2020. poslano još 42 uzorka ječma, pšenice, kukuruza, DDGS-a, sjenaže graška i pšenice te gotove smjese. Rezultati pokazuju da je 88,1% uzoraka sadržavalo trikotecene B i fuzaričnu kiselinu, 85,7% uzoraka fumonizin, a 76,2% novu grupu mikotoksina. U uzorcima je u prosjeku pronađeno 6,2 mikotoksina, a 95,2% sadržavalo je dva ili više mikotoksina. Prosječna koncentracija trikotecena B je bila 357,1 ppb, a AfB₁ je detektiran u manje od 6,2% uzoraka. Maksimalna koncentracija AfB₁ od 7 ppb pronađena je uzorku kukuruza iz Hrvatske, što je i najveća pronađena razina u regiji. Maksimalna koncentracija trikotecena B od 1.430,8 ppb pronađena je u TMR uzorku.

• Srednja Europa (Njemačka, Mađarska i Češka): uzorci su sadržavali 86,7 % fumonizina, 73,5 % trikotecene tipa B, prosječna koncentracija (463,5 ppb) može naštetiti zdravlju i performansama svinja. Više do 68 % uzoraka sadržavalo je novu grupu mikotoksina. Manje od 4 % uzoraka sadržavalo je AfB₁, maksimalna koncentracija (3,6 ppb) utvrđena je u uzorku u Mađarskoj. Maksimalna koncentracija DON-a (3.921 ppb) utvrđena je u kukuruznoj silaži u Republici Češkoj.
• Baltičke zemlje i istočna Europa (Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija i Kazahstan): od analiziranih uzoraka, 70,9 % uzoraka sadržavalo je trikotecene tipa B, fumonizine i novu grupu mikotoksina. Prosječna koncentracija trikotecena tipa B bila je 454,9 ppb. Niti jedan uzorak iz istočne Europe nije sadržavao zearalenon, mikotoksin koji značajno može utjecati na plodnost. Više od 10 % uzoraka sadržavalo je AfB₁,  maksimalna koncentracija (27 ppb) pronađena je u travnoj silaži u Litvi. Maksimalna koncentracija deoksinivalenola (DON; 4.970,5 ppb) također je pronađena u kukuruznoj silaži u Litvi.
• Sjeverozapadna Europa (Danska): rezultati iz ove regije pokazuju da je 94 % uzoraka sadržavalo novu grupu mikotoksina, prosječna koncentracija bila je 414,4 ppb te je 92 % uzoraka sadržavalo trikotecene tipa B. 6 % uzoraka sadržavalo je alkaloide glavice raži, prosječna koncentracija bila je 695,4 ppb, a maksimalna koncentracija (2.037 ppb) utvrđena je u ječmu. Manje od 2,5 % uzoraka sadržavalo je AfB₁, maksimalna koncentracija (3 ppb) utvrđenja je u pšenici u Danskoj. Maksimalna koncentracija DON-a (1.351,8 ppb) također je utvrđena u ječmu u Danskoj.

Prosječne razine utvrđenih mikotoksina niže su od razina koje je preporučio EU za svaki od mikotoksina pojedinačno. Samo 0,36 % uzoraka prešlo je dopuštenu koncentraciju aflatoksina B₁ (20 ppb) u sastojcima stočne hrane (Uredba Komisije (EU) br. 574/2011).

Bez obzira, razina rizika koja se temelji na Alltechovom REQ varira od umjerene do visoke, obzirom na problem višestruke kontaminacije mikotoksinima.

• Proizvođači svinja moraju uzeti u obzir da je procijenjen rizik temeljen na REQ vrijednosti za prasad i krmače izrazito visok.  
• Rizik od kontaminacije mikotoksinima za rasplodnu perad je umjeren dok je kod brojlera nizak do umjeren.  
• Za preživače, dobiveni rezultati pokazuju nizak do umjeren rizik za mliječne krave.

Utvrđena je značajna razlika u razinama kontaminacije kukuruza te pšenice, ječma i zobi. Prosječan broj mikotoksina otkrivenih u uzorcima kukuruza iznosio je 6,4 dok je u ostalim žitaricama iznosio 3,6. Ova razlika odražava se na ekvivalent rizika (REQ), kao i na rizik pri korištenju ovih krmiva u hranidbi pojedinih vrsta i kategorija životinja. Na primjer, za krmače i nazimice ovogodišnji uzorci kukuruza predstavljaju veći rizik od mikotoksina, ali kada se iste životinje hrane ostalim žitaricama, rizik od mikotoksina je manji.

Alltechov program upravljanja mikotoksinima

Postaje sve jasnije da je učinkovit program kontrole mikotoksina od vitalnog značaja za zaštitu zdravlja i dobrobiti kako životinja, tako i potrošača. Alltech smatra da se učinkovito upravljanje mikotoksinima temelji na sagledavanju problema u cijelosti, od farme do tvornice stočne hrane i od procjene rizika do upravljanja hranidbom. Kako bi se učinkovito upravljalo neizbježnom kontaminacijom stočne hrane mikotoksinima, ključno je razumjeti razmjere problema s mikotoksinima kako bi se mogli poduzeti pravi koraci za ublažavanje štetnih učinaka na performanse životinja, učinkovitost proizvodnje i sigurnost hrane.

Naša cjelovita platforma za analizu mikotoksina i tehnologiju adsorpcije mikotoksina omogućuje vam da upravljate rizikom od mikotoksina u različitim fazama rasta te kod različitih vrsta životinja. Na taj način pomažemo životinjama u osiguravanju zdravlja i produktivnosti te se doprinosi sigurnijem lancu opskrbe hranom do krajnjeg potrošača.

Vezano uz mikotoksine:

• Gljivične bolesti u veterinarskoj kliničkoj praksi – izazovi dijagnostike i liječenja
• Najčešći uzroci neplodnosti nazimica i krmača
• Objavljen sveučilišni udžbenik „PLIJESNI – ODABRANE ZNAČAJKE, IZOLACIJA I IDENTIFIKACIJA“
• Alltechov pregled europske žetve za 2022. godinu
• 15. Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane