2W3A8335_1600_ReljaBeck_publika wh
Izlaganje sa skupaVeterinarsko javno zdravstvoZoonoze i Jedno zdravlje

Alveolarna ehinokokoza u Hrvatskoj i dalje izvan kontrole

dr. sc. Relja Beck
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb

Izlaganje sa Međunarodnog znanstvenostručnog skupa

7. Hrvatski veterinarski kongres

SažetakAbstract


Izvor: Zbornik radova 7. Hrvatski veterinarski kongres, Srebreno, 2024.

Sažetak


Relja BeckAlveolarna ehinkokoza je parazitarna bolest ljudi uzrokovana larvalnim stadijima trakvice Echinococcus multilocularis. U Europi danas predstavlja najopasniju i klinički najozbiljniju parazitarnu bolest u čovjeka, koja, ukoliko se ne liječi završava letalno. Za razliku od cistične ehinokokoze, alveolarna ehinokoza se ponaša poput maligne bolesti jer sitne grozdaste ciste uraštaju u tkivo jetre, i kontinuiranim rastom se mogu širiti u susjedna tkiva i organe. Liječenje se provodi kirurškom ekscizijom i/ili doživotnom terapijom, najčešće albendazolom.
Alveolarna ehinkokoza svake godine na globalnoj razini uzrokuje najmanje 18.500 novih potvrđenih slučajeva koje prati više od 666,400 DALY-ja. Crvena lisica glavni je rezervoar trakvice E. multilocularis otud i naziv, lisičja trakavica. Ljudi se invadiraju ingestijom jaja koja su izuzetno oporna na sve okolišne uvjete uključujući i smrzavanje. Obole najčešće nakon konzumacije svježeg kontaminiranog šumskog voća, samoniklog bilja i gljiva te povrtnih i voćnih kultura koje su kontaminirane izmetom lisica. Kontaminirana voda također je izvor zaraze za ljude. Inkubacija u ljudi može trajati i do petnaest godina prije pojave prvih simptoma što značajno otežava epidemiološka praćenja.
Kako su oboljenja ljudi neposredno povezana s učestalošću ovog parazita u lisica, monitoring lisica predstavlja jedinu objektivnu epidemiološku mjeru.
U Hrvatskoj bilježimo porast učestolosti E. multilocularis u lisica sa 7.2%; 2015. i 2016. godini na 11.24% u 2018. godine. Pritom treba istaknuti, da je učestalost u lisica 2018. godine na području Bjelovarsko-bilogorske županije iznosila čak 28.57%, a upravo iz te regije dolaze gotovo svi objektivno dokazani humani slučajevi. Osim crvene lisice i čaglj je dokazani rezervoar, dok je pas tek kratkotrajni nositelj koji može imati značajnu ulogu u prijenosu na ljude, ali ne i ulogu rezervoara.
Invazija trakavicom E. multilocularis nalazi se na popisu bolesti kopnenih životinja koje podliježu izvještavanju na razini Europske unije, prema provedbenoj Uredbi Komisije (2020/2002), no u Republici Hrvatskoj i dalje izostaju mjere kontrole i nadzora ove bolesti što će zasigurno doprinjeti učestalijim obolijevanjima ljudi. Bez sustavnog nadzora uzročnika, poznavanja njegove proširenosti i učestalosti na nacionalnom teritoriju, alarmiranja javnosti o rizicima izlaganju izvorima invazije te provođenju sustavne i kontrolirane dehelmintizacije ciljanih populacija pasa za očekivati je još veći porast broja slučajeva u Republici Hrvatskoj stoga je primjena modela ‘Jednog zdravlja’ u kontroli alveolarne ehinkokoze jedini način zaustavljanja širenja ove bolesti.
Ključne riječi: alveolarna ehinokokoza, emergentnost, izvan kontrola

ALVEOLAR ECHINOCOCCOSIS IN CROATIA IS STILL OUT OF CONTROL


Relja Beck


Alveolar echinococcosis is a human parasitic disease caused by the tapeworm Echinococcus multilocularis larvae. In Europe today, it is the most
dangerous and clinically significant parasite disease in humans, with a fatal outcome if not treated. Alveolar echinococcosis, unlike cystic echinococcosis, behaves like a malignant disease because small cluster cysts form into liver tissue and can spread to surrounding tissues and organs. Treatment usually involves surgical excision and/or lifelong therapy, most commonly with albendazole. Every year, at least 18,500 new confirmed cases of alveolar echinococcosis are reported worldwide, resulting in more than 666,400 DALYs. The red fox is the primary reservoir for E. multilocularis. Humans get infected by consuming the parasite eggs, which are extremely resistant to all environmental conditions, even freezing. Diseases are most commonly contracted after eating fresh contaminated forest fruit, wild herbs and mushrooms, or vegetable and fruit crops contaminated with fox excrement. Contaminated water can also be source for human infection. In humans, incubation might last up to fifteen years before symptoms develop, complicating epidemiological studies significantly. Because people with illness have a strong connection to the prevalence of this parasite in foxes, fox surveillance is the main objective epidemiological indicator. In Croatia, we observed a rise in the prevalence of E. multilocularis in foxes from 7.2% in 2015 and 2016 to 11.24% in 2018. In 2018, the prevalence of foxes in Bjelovar-Bilogora County was as high as 28.57%. This region accounts for the majority of objectively documented human cases. Aside from the red fox, the golden jackal is a proven reservoir, whereas the dog is just a short-term carrier who can play an important role in transmission to humans but not as a reservoir. Invasion by the tapeworm E. mulilocularis is on the list of diseases of terestial animals that must be reported at the European Union level, according to the Commission’s implementing regulation (2020/2002), but there are still no measures in place to control and monitor this disease in the Republic of Croatia, which will undoubtedly contribute to more frequent human illnesses. Without systematic surveillance of the causative agent, knowledge of its spread and frequency in the national territory, public alarming about the risks of exposure to sources of invasion, and the implementation of systematic and controlled deworming of target dog populations, an even greater increase in the number of cases in the Republic of Croatia is to be expected, so the application of the “One Health” model in control of alveolar echinococcus is the only way.

Key words: alveolar echinococcosis, emergence, out of control

Vezano:

Vezani sadržaji

Izazovi veterinarske medicine na području pčelarstva

Urednik

Periodontalne bolesti

Urednik

Održana radionica ‘Antimikrobna rezistencija i razborita primjena veterinarskih lijekova’

Urednik

Međunarodni promet kućnih ljubimaca (psi, mačke i pitome vretice)

Urednik

Bi li moj GI pacijent trebao dobiti antibiotike ili nešto drugo?

Urednik

Antimikrobna rezistencija u humanoj medicini

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više