DijagnostikaHrvatski veterinarski institutIzdvojenoZoonoze i Jedno zdravlje

Bedrenica – priopćenje Hrvatskog veterinarskog instituta

Izvor: http://www.veinst.hr/aktualnosti/360-bedrenica-priopenje-hrvatskog-veterinarskog-instituta


U razdoblju od 11.07.2022. do 15.07. 2022. godine Hrvatski veterinarski institut zaprimio je informaciju o ugibanju većeg broja krava na području Parka prirode Lonjsko Polje, naselja Osekovo. Od strane Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, odobrena je razudba dvije uginule životinje, te su djelatnici Odjela za patološku morfologiju u prostorima Agroproteinke, u kontroliranim uvjetima, izuzeli uzorke uginulih životinja, te ih dostavili na daljnje pretrage u Laboratorij za opću bakteriologiju i mikologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.

Iz dostavljenih uzoraka je u Laboratoriju za opću bakteriologiju i mikologiju HVI-a na hranjivim podlogama izdvojena bakterija koja morfološki odgovara bakteriji Bacillus anthracis. Lančanom reakcijom polimerazom (PCR) su kod izdvojenih bakterija dokazani pX01 i pX02 plazmidi, koji su karakteristični samo za bakterijsku vrstu Bacillus anthracis, čime je postavljena konačna dijagnoza.

Bedrenica, antraks ili crni prišt, je perakutna, akutna, subakutna, te vrlo rijetko kronična zarazna bolest. Primarno je bolest preživača, iako se mogu zaraziti svi sisavci (uključujući i ljude) i neke vrste ptica. Uzročnik je sporulirajuća, Gram-pozitivna štapićasta bakterija, Bacillus anthracis. Bolest je zoonoza, te je rasprostranjena diljem svijeta.
Životinje se zaraze hranom, odnosno ingestijom spora. Patoanatomski nalaz očituje se velikim brojem lezija, koje su posljedica generalizirane septikemije, povećanom i kašastom slezenom, slabo zgrušanom krvi, te krvarenjima iz prirodnih otvora.

Ljudi obolijevaju prilikom kontakta sa zaraženim životinjama ili sa kontaminiranim životinjskim proizvodima. Kod ljudi se bolest pojavljuje u tri oblika: kožni (kod ljudi se javlja u 95% slučajeva), gastrointestinalni i plućni. Nema podataka o prijenosu bolesti sa čovjeka na čovjeka.


Vezani sadržaji

Pojava slinavke i šapa u Mađarskoj – poziv na oprez i primjenu biosigurnosnih mjera

Urednik

Peta doktorandica stipendistica Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Magda Kamber, dr. med. vet.

Urednik

Pripravnost na aktualne ugroze preživača: slinavka i šap, kuga malih preživača

Urednik

Što moramo znati o bolestima ovaca i koza uzrokovanih praživotinjama?

Urednik

Utvrđene dodatne aktivnosti s obzirom na pojavu slinavke i šapa u Republici Njemačkoj

Urednik

Potpisan sporazum HVI i Grada Križevci o zajedničkom ulaganju u izgradnju nove zgrade Zavoda

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više