Biosigurnost u otvorenim sustavima držanja svinja

Antun Kostelić¹, Sofija Džakula², Željko Mahnet³, Vedran Klišanić³
¹Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, ²OPG Džakula, Sjeverovac 23, 44210 Sunja, ³Hrvatska poljoprivredna agencija, Ilica 101, Zagreb

Izlaganje sa savjetovanja

14. savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj

Uvod Uvođenje novih grla Spriječiti kontakt sa divljim i domaćim životinjama Dijagnostika bolesti Smještaj Kretanje ljudi

Izvor: Zbornik predavanja 14. savjetovanja uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj

▲

Uvod

U svinjogojstvu pojam biosigurnosti najčešće vežemo uz intenzivne uzgoje odnosno na farme s velikim brojem grla i zatvorenim sustavima držanja.
Zbog objektivne opasnosti od pojave afričke svinjske kuge, koja je već dijagnosticirana u susjednim zemljama, navedeni pojam se u posljednje vrijeme koristi i kod otvorenih sustava držanja. Većina uzgajivača svinja u sustavima držanja na otvorenom zanemaruje važnost biosigurnosnih mjera u svojim uzgojima, iako postoji realna opasnost od pojave zaraznih bolesti koje mogu uzrokovati velike gubitke.

**Slika 1.** Sustav držanja svinja na otvorenom

Pod pojmom biosigurnost podrazumijevamo niz mjera kojima je osnovni cilj spriječiti unos uzročnika zaraznih bolesti u velike uzgoje svinja. Takva definicija je manjkava iz nekoliko razloga. Pored uzročnika zaraznih bolesti (virusi, bakterije itd.) u uzgoje možemo unijeti uzročnike parazitskih bolesti koji također mogu uzrokovati velike gubitke u uzgojima (npr. šuga). U biosigurnost također spadaju i DDD mjere kojima značajno smanjujemo rizik od unosa ili perzistencije uzročnika u uzgoju. Treba istaknuti da čitav niz dijagnostičkih zahvata i pravovremeno otkrivanje bolesti (zarazne ili parazitske), također spadaju u mjere biosigurnosti. Rana dijagnostika bolesti omogućava sprječavanje širenja uzročnika unutar uzgoja ili na nekom području.

▲

Uvođenje novih grla

Prva i osnovna biosigurnosna mjera je uvođenje zdravih životinja u uzgoj na otvorenom. Zbog „osvježavanja krvi“ najčešće se uvode rasplodni nerasti.
Oni moraju potjecati iz kontroliranih uzgoja odnosno onih za koje je poznat zdravstveni status. Nerast potencijalno može biti izvor zaraznih bolesti koje se šire kontaktom, zrakom ili spolnim putem. Također mogu biti izvor parazitskih bolesti kao što je npr. šuga (Slika 2).

▲

Spriječiti kontakt sa divljim i domaćim životinjama

**Slika 3.** Svinja divlja uginula od afričke svinjske kuge (Mađarska, 2018.)

Uzgajivači su dužni spriječiti kontakt svinja iz vlastitog uzgoja u prvom redu s divljim svinjama. Uporabom dvostruke ograde od kojih je jedna električna smanjujemo rizik od takvog kontakta. Ovakva mjera je naročito važna u narednom razdoblju zbog opasnosti od pojave afričke svinjske kuge. Upravo su divlje svinje glavni izvor zaraze. Da se radi o velikoj opasnosti za pojavu bolesti u Hrvatskoj govori podatak da je bolest dijagnosticirana u populaciji divljih svinja u Mađarskoj (Slika 3).

▲

Dijagnostika bolesti

U svinjogojstvu najveće štete uzrokuju zarazne bolesti. Preventiva zaraznih se sastoji od nekoliko čimbenika. Prvi je svakako uvođenje zdravih životinja u uzgoj što je već navedeno. Međutim podjednaku važnost ima i pravovremeno otkrivanje bolesti (klinički pregled, serološka pretraga, razudba).
Svaku sumnjivu životinju (poremećaj u ponašanju) uzgajivač je dužan odvojiti od ostatka uzgoja (izolirati), kako bi pravovremeno spriječio moguće širenje uzročnika. Uzgoj je potrebno svakodnevno nadzirati i svaku uginulu životinju ukloniti i ako je moguće pozvati veterinara. Sve uginule životinje potrebno je neškodljivo ukloniti (kafilerija) neovisno o kategoriji (prase, odojak, itd.).

▲

Smještaj

Iako se radi o držanju na otvorenim površinama koje moraju biti ograđene, najčešće se na njima nalaze i dodatni objekti koji služe kao zaklon ili za prasenje. Ovisno o broju svinja i tehnologiji, periodički je potrebno ukloniti svu balegu, a posebna pozornost treba biti posvećena objektima i opremi koja se koristi za hranidbu i napajanje.
Najmanje dva puta godišnje potrebno je provesti temeljito čišćenje i dezinfekciju. Posebnu opasnost predstavljaju i glodavci kao potencijalni izvor zaraznih (leptospiroza) i parazitskih (trihineloza) bolesti. U objektima, naročito u onima u kojima se skladišti hrana potrebno je redovito provoditi deratizaciju.
Uginule glodavce je potrebno neškodljivo ukloniti, da spriječimo svinje da ih pojedu.

▲

Kretanje ljudi

Potrebno je spriječiti kontakt ljudi (neovlaštenih osoba) sa životinjama. Posebnu opasnost predstavljaju lovci, naročito na područjima na kojima se nalaze divlje svinje. Potencijalno mogu prenositi uzročnike različitih bolesti divljih svinja putem obuće, odjeće i vozila u zatvorene ili otvorene sustave držanja svinja. Uzgajivači također ne bi smjeli obilaziti uzgoje drugih uzgajivača, ako se ne poštuju biosigurnosne mjere (navlake na obuću, jednokratna odjeća). Navedeno posebno vrijedi za uzgajivače u čijim je uzgojima došlo do pojave bolesti ili uginuća svinja.