Biosigurnost u proizvodnji svinja – iskustva iz prakse

Dražen Hižman
Belje Agro-vet d.o.o., Mece

Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa

VETERINARSKI DANI 2018.

Izvor: Zbornik radova Veterinarski dani, Opatija, 2018.

Sažetak

Profitabilna proizvodnja svinja zahtijeva držanje velikoga broja životinja maksimalne proizvodnosti na relativno malome prostoru. Njihova proizvodnost povezana je sa zdravljem i zdravstvenim statusom. Važan način održavanja ili poboljšavanja zdravstvenog statusa svinja na farmi je pridržavanjem biosigurnosnih mjera. Dva su osnovna principa u provedbi biosigurnosti – sprječavanje ulaska novog patogena u farmu (vanjska biosigurnost) i sprječavanje prijenosa patogena unutar farme (unutarnja biosigurnost). Kritične točke biosigurnosti predstavljaju lokacija, ljudi, ulaz u farmu,rasplodni pomladak, sjeme, izlaz životinja – utovari, hrana, lešine, feces i otpadna voda, DDD.
Ključne riječi: intenzivna proizvodnja svinja, kritične točke, biosigurnost

Profitabilna proizvodnja svinja zahtijeva držanje velikoga broja životinja maksimalne proizvodnosti na relativno malome prostoru. Njihova proizvodnost povezana je sa zdravljem i zdravstvenim statusom.

Važan način održavanja ili poboljšavanja zdravstvenog statusa svinja na farmi je pridržavanjem biosigurnosnih mjera. Dva su osnovna principa u provedbi biosigurnosti – sprječavanje ulaska novog patogena u farmu (vanjska biosigurnost) i sprječavanje prijenosa patogena unutar farme (unutarnja biosigurnost).

Kritične točke biosigurnosti predstavljaju lokacija, ljudi, ulaz u farmu,rasplodni pomladak, sjeme, izlaz životinja – utovari, hrana, lešine, feces i otpadna voda, mjere DDD-a. Kontrola većine kritičnih točaka regulirana je i Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti, no svaki proizvođač bi od strane veterinarskih djelatnika trebao biti potican da uvede i dodatne mjere.

Lokacija

Lokacija farme mora biti na području i u zoni koja neće ugrožavati ili biti ugrožena od stambenih i drugih objekata u bližoj ili daljnjoj okolini. Lokacija mora biti udaljena od naselja, drugih uzgajivača svinja te glavnih prometnica. Kriteriji za odabir lokacije ovise o zakonskim propisima, kao i o vrsti svinjogojske proizvodnje koja će se na odabranoj lokaciji odvijati. Nerastovski centri i nukleusi trebaju imati najstrože kriterije za odabir lokacije. Iste bi za njih trebale biti i najizoliranije. Kriteriji za farme krmača mogu biti blaži, a za tovilišta najblaži.

Ljudi

Proizvođač sam određuje kriterije za osobe koje ulaze u farmu ili su na njoj zaposlene. Kriteriji koji se primjenjuju na većini zapadnoeuropskih svinjogojskih farmi su sljedeći – osobe ne smiju posjedovati svinje, živjeti u domaćinstvu gdje ima svinja, niti odlaziti u lov, a određeni period prije ulaska u farmu ne smiju biti u kontaktu sa svinjama, niti smiju boraviti na područjima ugroženim i zaraženim od svinjske kuge.
Kod pojedinih proizvođača navedeni kriteriji odnose se i na zaposlenike proizvođača stočne hrane i dostave.

Ulaz u farmu

Ulaz u farmu mora biti strogo kontroliran, dopušten samo zaposlenim osobama, dostavi hrane, lijekova, vode, plina, materijala ili drugim kategorijama subjekata, uz prethodnu najavu rukovoditelju farme. Zakonski propisi i interne regule proizvođača određuju kriterije za ulazak u krug farme (dezinfekcija ruku i obuće, jednokratna odijela, nazuvci) i za ulazak u proizvodni objekt (presvlačenje odjeće i obuće; tuširanje i pranje kose). Proizvođač određuje i način unosa alata, strojeva, uređaja, u objekte farme.

Rasplodni pomladak

Žive životinje predstavljaju najveću opasnost za zdravstveni status farme. Svaki proizvođač trebao bi znati iz kojeg izvora mu dolaze rasplodne životinje (zdravstveni status farme izvora, vakcinalni program farme, način transporta podmlatka na farmu). U dogovoru sa veterinarom trebalo bi prilikom dolaska nazimica na farmu, osigurati izdvojene prostorije za proces aklimatizacije. Također, u tom periodu valjalo bi ponovno provjeriti zdravstveni status pristiglih životinja.

Sjeme

Bez obzira potječe li sjeme od nerastova sa vlastite farme, iz centara za proizvodnju sjemena ili iz uvoza, bitno je znati zdravstveni status farme porijekla nerastova, način prikupljanja sjemena, vrstu i trajanje transporta. Svi ti podaci pomoći će u sprječavanju unosa bolesti na farmu, kao i u zadržavanju kvalitete sjemena do upotrebe.

Izlaz životinja

Utovari svih kategorija životinja moraju se odvijati po točno opisanim procedurama za pojedine kategorije životinja. Najvažnije je spriječiti izravni kontakt vozila sa farmom (pretovarna rampa, posebno farmsko vozilo za pretovar). Također, važno je spriječiti povratak jednom utovarenih životinja sa vozila natrag u farmu.
Djelatnici koji pomažu pri utovaru kao i vozač kamiona moraju jasno znati koji su njihovi zadaci i koje su zone utovarne rampe dozvoljene za njih.

Hrana za svinje

Iako je zbog specifičnog načina proizvodnje i skladištenja sirovina i gotovih smjesa stočna hrana rijeko izvor ili vektor infektivnih bolesti, sve češće pojave epidemija afričke svinjske kuge i epidemijskog proljeva svinja zahtijevaju da i tvornice stočne hrane prihvate biosigurnosne kriterije. Proizvođač svinja bi trebao poznavati te kriterije od svog dobavljača. Za samog farmera najvažnije je osigurati vidljivo označene i izolirane spremnike hrane, kao i točne upute za vozača koji istu dovozi na farmu.

Lešine

Lešine su izvor dva velika problema za farmu. Lešine životinja sa farme su stalan atraktant vektorima. Također, prilikom odvoza lešina sa farme opasnost predstavlja vozilo koje je došlo po lešine, zbog eventualnih lokacija koje je posjetilo prije farme kao i zbog eventualnog tereta koji prevozi sa sobom. Zadaci farmera su držati lešine što dalje od farme, sa onemogućenim pristupom vektorima, kao i postaviti eventualne uvjete o načinu ulaska vozila za prijevoz lešina na farmu.

Feces i otpadne vode

Feces i otpadne vode potencijalni su izvor infektivnih materijala. Sukladno pozitivnim zakonskim propisima farmer mora osigurati adekvatno skladištenje fekalija, kao i zbrinjavanje otpadnih voda. U sklopu objekata farme, mora se brinuti da je razina fekalija u odvodnim kanalima dovoljno niska da nema direktnog kontakta sa životinjama.

DDD

Farmere treba poticati da mjere dezinfekcije, deratizacije i dezinsekcije provode redovito nakon svakog završetka proizvodnog ciklusa. Također, all-in-all-out princip bi trebao biti temelj proizvodnje. Veterinarski djelatnici moraju voditi računa o efikasnosti primijenjenih sredstava, kao i o periodičkoj promjeni istih radi sprečavanje pojave rezistencije.

Postoje alati za mjerenje učinkovitosti biosigurnosti. Neki od najčešće korištenih su:

Biocheck (University of Gent),
1000 points questionaire (PIC),
COMBAT (Boehringer Ingelheim).

Literatura [… prikaži]

▲

Biosecurity in pig production – experiences

Dražen Hižman

Profitable pig production requires breeding or keeping high number of animals/pigs in a relatively small space while attaining maximum productivity. The productivity of the animals is linked with their health status. An important tool for keeping a high health/production level is by introducing biosecurity measures. There are two main principles of farm biosecurity – preventing the entry of a new pathogen into the farm, or preventing the spread of a pathogen within the farm. The main critical points that must be taken care of are: location, workers, farm entrance, breeding progeny, semen, transport animals, feed, dead animals, feces and waste water, DDD.
Key words: intensive pig production, critical points, biosecurity

Vezano:

Sažetak