Biosigurnost u uzgojima konja

Antun Kostelić¹, Nikica Prvanović Babić², Petra Bagović³
¹Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, e-mail: akostelic@agr.hr, ²Klinika za porodništvo i reprodukciju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb, ³Hrvatska poljoprivredna agencija, Služba za razvoj konjogojstva, Poljana Križevačka 185, Križevci

Izlaganje sa savjetovanja

5. savjetovanje uzgajivača konja u Republici Hrvatskoj

Uvođenje novih konja u uzgoj Smještaj konja Izložbe Insekti Suzbijanje glodavaca Dezinfekcija

Izvor: Zbornik radova 5. savjetovanja uzgajivača konja u Republici Hrvatskoj

Pod pojmom biosigurnost smatramo niz mjera kojima je osnovi cilj spriječiti unos uzročnika zaraznih i parazitskih bolesti na farmu. Posebna pozornost biosigurnosti treba biti posvećena u uzgojima s većim brojem konja, kao što su npr. ergele. Kako bi spriječili, odnosno smanjili, opasnost od unosa bolesti potrebno je pridržavati se protokola vezanog uz kretanje ljudi, životinja i vozila na farmi (ergeli). Poseban problem su sportski klubovi u kojima je čest promet konjima tijekom sezone natjecanja ili kupoprodajom. Postoji čitav niz zaraznih bolesti konja koje mogu dovesti do velikih gubitaka u uzgojima. Ti gubitci se očituju izostankom sa sportskih natjecanja, pobačajima, smanjenim prirastom mladih grla i troškovima liječenja i preventive (npr. vakcinacije).

▲

Uvođenje novih konja u uzgoj

Kao što je navedeno, svako uvođenje novih grla (naročito rasplodnih) predstavlja biosigurnosni rizik. U prvom redu postoji opasnost kod uvođenja rasplodnih pastuha koji osim uzročnika bolesti dišnog sustava mogu u uzgoj unijeti uzročnike koji se šire spolnim putem, tj. pripustom. U Hrvatskoj su tako zabilježena dva slučaja unosa uzročnika pri čemu je došlo do velikih šteta u uzgojima.
U prvom slučaju radilo se o unosu herpes virusa koji je uzrokovao pobačaj većeg broja grla, a u drugom je unesen virus arteritisa pri čemu se uzročnik proširio na nekoliko konja.

Iako je zakonom propisano koje je sve pretrage potrebno provesti prije stavljanja konja u promet, ako se procijeni da postoji rizik, pored provedenih pretraga, mogu se napraviti dodatne ili ponoviti one propisane zakonom.

Svakako je preporuka da se rasplodnim pastusima po dolasku na ergelu ponovi vađenje krvi (Slika 1) i prema potrebi proširi lista bolesti kako bi bili sigurni da neće doći do unosa uzročnika u uzgoj. Pored pastuha i rasplodne kobile mogu unijeti uzročnika, naročito ako se dovode u veće uzgoje samo na pripust. Odgovornost je na vlasniku kobile da ima zdravu životinju (pretraga krvi), naročito u slučaju da je životinja pobacila, dolazi iz uzgoja u kojem je bilo pobačaja ili nekih drugih zaraznih bolesti kao npr. bolesti dišnog sustava. Ovisno o mogućnosti nova grla je poželjno držati odvojeno u razdoblju u kojem se provode dodatne pretrage. Posebna pozornost treba biti posvećena konjima koji po dolasku na farmu kašlju. Takve životinje je potrebno držati u zasebnom objektu dok se ne utvrdi uzrok kašlja.

▲

Smještaj konja

U većini staja konji se međusobno vide kroz rešetke između boksova ili ako gurnu glavu na hodnik. Problem se javlja na natjecanjima na kojima se konji drže u boksovima između kojih se nalazi rešetka. Takav način držanja omogućava konjima kontakt nosnicama, pri čemu može doći do širenja uzročnika. Na sportskim natjecanjima konji moraju biti u zasebnim boksovima koji onemogućavaju međusobni kontakt (Slika 2).
Također, potrebno je spriječiti kretanje neovlaštenih osoba (posjetitelja) jer većina ima potrebu dirati konje čime također mogu prenijeti uzročnika. Iako većina vlasnika to ne prakticira, nije na odmet podsjetiti da se oprema za održavanje konja (četke, strugala itd.) treba redovno čistiti jer mogu biti kontaminirani različitim patogenim mikroorganizmima. Veliki opasnost predstavlja i posuđivanje opreme za napajanje (kante), opreme za timarenje i davanje koncentrata.

▲

Izložbe

Da izložbe predstavljaju biosigurnosni rizik potvrđuje slučaj u Hrvatskoj od prije nekoliko godina kada su konji po povratku s izložbe počeli kašljati. Dijagnosticirana je influenca za koju je nesporno dokazano da je do infekcije došlo tijekom izložbe. Također izložbe su rizik zbog velikog broja ljudi koji dolazi u kontakt s konjima čime mogu prenositi različite uzročnike bolesti. Na izložbama se treba spriječiti kontakt konja iz različitih uzgoja. Pojedini vlasnici zanemaruju važnost vakcinacije konja naročito sportskih, rasplodnih i izložbenih životinja, odnosno grla koja često dolaze u kontakt s drugim konjima.

Danas se na tržištu nalaze vakcine koje štite konje od više zaraznih bolesti istovremeno a njihova cijena je simbolična u odnosu na gubitke zbog pojave bolesti (influenca) ili uginuća (tetanus).

▲

Insekti

Insekti predstavljaju veliki rizik za zdravlje konja u prvom redu kao potencijalni prenositelji uzročnika zaraznih i parazitskih bolesti. Nadalje, vrlo često uznemiravaju životinju do te mjere da je uzbuđena i teško se koncentrira na rad. U stajama se najčešće susrećemo s muhama i komarcima. Iako je teško spriječiti njihovo pojavljivanje u staji odgovarajućim zahvatima njihov broj možemo smanjiti. Razvoju komaraca pogoduju vode koje se zadržavaju u blizini staja kao što su stare bačve (Slika 3), valovi, kante ili automobilske gume koje se ne koriste.

**Slika 4** (lijevo) i **Slika 5** (desno)

Jedna od mogućnosti suzbijanja je korištenje električnih grijača koji svijetlom privlače insekte a zatim ih se usmrti (spali) strujom (Slika 4). Također se može koristiti i ljepljiva vrpca koja se proteže većim dijelom staje (Slika 5).

▲

Suzbijanje glodavaca

Glodavci uzrokuju višestruku štetu u uzgojima konja, a najveća je širenje uzročnika zaraznih bolesti, u prvom redu leptospiroze. O bolesti se raspravlja na svakom savjetovanju ali ne i o načinima kako kontrolirati glavni rezevoar – glodavce. Nepotrebno je naglašavati da držanje mačaka nije deratizacija. Deratizacija se temelji na postavljanju otrovnih mamaca (Slika 6), a njihov odabir i lokaciju postavljanja treba prepustiti stručnjacima.

▲

Dezinfekcija

Jedna od najvažnijih mjera biosigurnosti, a također jako zanemarena je dezinfekcija staje i opreme za konje. Tu svakako spada i dezinfekcija prijevoznih sredstava u prvom redu prikolica. Staju, odnosno bokseve potrebno je dezinficirati najmanje dva puta godišnje (proljeće, jesen). Naročito je važna dezinfekcija boksa prije uvođenja drugog konja. Pored boksa poželjna je dezinfekcija prikolice nakon svakog transporta.
naročito uslužnog. Iako je metenje jedan oblik dezinfekcije, najbolji učinak se postiže temeljitim pranjem (voda pod pritiskom), sušenjem i zatim korištenjem dezinficijensa širokog spektra djelovanja.