Kućni ljubimciZnanstveni rad

Biostatistički model tijela tornjaka

Originalni znanstveni rad

M. Urošević, D. Drobnjak, B. Špoljarić, B. M. Urošević, Y. Ograk, M. Fury i B. Novaković

Dr. sc. Milivoje Urošević, dr. med. vet., mr. sc. Darko Drobnjak, dr. med. vet., izvršni direktor, dipl. ing., Milan B. Urošević, Centar za očuvanje autohtonih rasa, Beograd, Srbija; Boris Špoljarić, dipl. ing., međunarodni kinološki sudac, Beč, Austrija; dr. sc. Yusuf Ograk, dr. med. vet., izvanredni profesor, Fakultet veterinarske medicine, Sivas, Turska; dr. sc. Mijo Fury, dr. med. vet., Veterinarska stanica Županja, Hrvatska; Bogoljub Novaković, dipl. ing., međunarodni kinološki sudac, Banja Luka, Bosna i Hercegovina

Uvod


Milivoje UroševićBosansko-hercegovačko-hrvatski pastirski pas tornjak pripada velikoj porodici pastirskih pasa. Kao takav svojom građom zadovoljava osnovne konstruktivne principe koji vrijede za ovu skupinu pasa. Da bi pas mogao adekvatno reagirati na djelovanje različitih sila, tijekom stajanja ili kretanja, tijelo mora biti tako građeno da omogućava, odgovarajući, pozitivan odgovor na djelovanje različitih sila.
Službeni standard (FCI standard, 2012.) propisuje da tornjak ima, gotovo, kvadratično tijelo, a da dužina tijela maksimalno može nadmašiti visinu grebena za 8%. Propisano je da su leđa ravna, a da prsni koš dopire, (najmanje!) do lakta.

Da bi se lakše razumjeli zahtjevi za biostatističkom postavkom tijela psa neophodno se podsjetiti kako glase osnovni zakoni koje je postavio Newton (Isac Newton 1642.-1724.). Prvi zakon glasi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog kretanja po pravcu sve dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Drugi zakon glasi da je promjena kretanja proporcionalna sili koja djeluje i odvija se u smjeru djelovanja sile. Treći zakon definira da su akcija i reakcija jednake i da su suprotnog smjera.

Kako navode Nikolić i Hudec (1988.) organizam je sposoban da skraćivanjem dužine mišića proizvede sile kojima se pojedini dijelovi organizma mogu međusobno pomicati. Kretanje se tijela postiže uzajamnom akcijom mišićnog sustava i adekvatnim odgovorom kostura. Tijelo psa mora biti tako građeno da stoji u stanju ravnoteže. Da bi se ostvarila ravnoteža neophodno je da rezultanta svih sila, koje djeluju u svakom trenutku na tijelo, bude jednaka nuli.

Kada je pas u fazi mirovanja vertikalna sila opterećenja je u linearnom odnosu s morfološkim osobinama, kao što su dužina humerusa, femura, veličina šapa, masa tijela (Raith, 2010.).

Tijelo ostaje u ravnoteži tijekom mirovanja ili kretanja samo ako su zadovoljeni biostatistički principi u građi tijela. Svi dijelovi tijela stoje u određenim međusobnim odnosima koji su specifični za svaku skupinu pasa. Osim veličine pojedinih dijelova ekstremiteta ili tijela u užem smislu riječi, od izuzetnog su značenja kutovi koje zatvaraju kosti pri međusobnom zglobljavanju. Kretanje se olakšava ako biostatistički model omogućava prebacivanje težišta prema naprijed i ako su stražnje noge tako građene da imaju mogućnost ostvarivanja maksimalnog potiska. Riegert (2004.) navodi da prilikom laganog koraka pritisak na koljeno dostiže 120% tjelesne mase, a tijekom kasa taj pritisak dostiže 200% tjelesne mase.
Pastirski psi su tipični kasači što znači da koljeni zglob mora biti dobro zaobljen.
Osim toga i zaobljenost prednjih nogu mora biti odgovarajuća budući da prednje noge omogućavaju, ili ne, maksimalno iskorištavanje kinetičke energije koja nastaje kao rezultat akcije stražnjih nogu. Veličina iskoraka prednjih nogu determinira brzinu kretanja.

U dostupnoj literaturi ne postoje reference koje bi se odnosile na postavljeni problem. Tijelo psa je kompleksno građen sustav koji se, po specifičnim zakonitostima, ponaša tijekom mirovanja i u fazi kretanja. Kompleksnost se tijela sagledava putem biomehanike, a nju čine biostatistika i biodinamika. Biostatistika se odnosi na snagu, odnosno sile koje djeluju na tijelo u fazi mirovanja. Da bi odgovor organizma na djelovanja sila bio odgovarajući on mora imati odgovarajući statistički model, odnosno da bude tako građen da djelovanja sila ne prouzroče negativne učinke.

Kako navodi Eller (2003.) fiziološka nepodudarnost predstavlja osnovni gradbeni princip, kako za podmazivanje i prehranu hrskavica tako i za raspodjelu opterećenja. Stabilnost je psa određena položajem težišta. U fazi mirovanja psa težište se nalazi 44% dužine tijela iza vrha prsne kosti, a to je u devetom međurebrenom prostoru. Jerusalimski (2002.) napominje da psi kvadratičnog tijela imaju visoko postavljen vrat. Osim toga autor ističe da nisko postavljen vrat dovodi do prebacivanja težišta prema naprijed, a to omogućava duži korak pa pas brže trči. Kako navodi Stockman (1985.) dužina prednjih i zadnjih nogu treba biti približno ista. U principu stražnje i prednje noge imaju približno istu zaobljenost. Autor posebno ističe da nadgrađenost prebacuje težište prema naprijed. Kostur psa, kako navodi Kolda (1952.), građen je kao most. Težište se nalazi, kako navodi Saeglitz (2003.), u ravnini vrha prsne kosti na udaljenosti koja iznosi 43,72% dužine tijela. Položaj se težišta mijenja tijekom kretanja glave i repa. Tijelo se nalazi u stanju ravnoteže sve dok vertikala, spuštena iz težišta, pada u zaštitnu površinu koju omeđuju šape. Autorica navodi da je gradbeni princip prednjih i stražnjih nogu različit.
Lakat i koljeno djeluju kao štitnici. Oni apsorbiraju energiju i usmjeravaju kretanje nogu.

Neophodno je istaknuti da težište ne predstavlja fiksnu točku već mu se položaj mijenja u zavisnosti od puno činitelja. Oparinskaja (1993.) navodi da visoko postavljen vrat prebacuje težište prema natrag i tako olakšava kretanje prednjih nogu. Nasuprot tome, nisko postavljen vrat prebacuje težište prema naprijed i olakšava akciju stražnjih nogu.
Ako vrat, s podlogom, zatvara kut veći od 45 stupnjeva onda je on visoko postavljen (Zubko, 1995.). Nisko postavljen vrat s podlogom zatvara kut manji od 45 stupnjeva.

Kod velikih pasmina, a u tu grupu spada i tornjak, na iskorak prednjih nogu značajan utjecaj (Fischer i Karin, 2006.) imaju zaobljenost zglobova prednjih nogu. Tako rameni zglob utječe s 26%, lakatni zglob s 8%, a došaplje s 4% na veličinu koraka prednjih nogu. Na dužinu koraka znatan utjecaj ima nadkoljenica.

Fischer i Karin (2005.) navode da udio nadkoljenice u formiranju dužine koraka iznosi 80%. Na snagu potiska stražnjih nogu, osim međusobnog odnosa pojedinih dijelova stražnjih nogu, značajan utjecaj ima veličina i položaj zdjelice. Urošević i sur. (2011.) navode da dužina zdjelice kod mužjaka tornjaka prosječno iznosi 20,43 cm. Kod ženki prosječna vrijednost dužine zdjelice je 19,94 cm. Skupini pastirskih pasa pripada, kao i tornjak, turski pastirski pas kangal. Urošević i sur. (2012.) su utvrdili da dužina zdjelice kod mužjaka kangala iznosi 21,53 cm, a kod ženki je 20,77 cm.

Fischer (2007.) navodi da nadkoljenica čini 37% dužine zadnje noge, a potkoljenica, isto tako 37%. Na prednjoj nozi nadlaktica predstavlja 27% ukupne dužine. Dužina se vrata nalazi u direktnoj proporciji s dužinom prednjih nogu (Mazover i sur., 1994.). Autori navode da brzina kretanja psa, (najviše!) ovisi o dužini nadlaktice i potkoljenice, kao i kutova na prednjoj i stražnjoj nozi.

Materijal i metode


Za predmetna istraživanja obavljena su zootehnička mjerenja i utvrđivanje vrijednosti određenih eksterijernih parametara tornjaka. Obuhvaćeno je 76 pasa i to 36 ženki i 40 mužjaka, odabranih slučajnim izborom. Svi su psi bili stariji od 9 mjeseci, a taj uzrast se u kinologiji smatra donjom granicom kada se psi mogu eksterijerno ocjenjivati. Na svakom je psu mjerenjem utvrđena dužina 24 dijela tijela, a utvrđena je i vrijednost kutova na prednjoj i stražnjoj nozi kao i kutovi zdjelice i vrata. Dobiveni rezultati obrađeni su uobičajenim matematičko statističkim metodama u programu Microsoft Word Excel 2007.

Rezultati i rasprava


Na osnovi rezultata mjerenja 36 ženki tornjaka utvrđeno je da dužina trupa, u prosjeku, iznosi 108,21% visine grebena uz minimum od 100% i maksimum od 116,07%. Treba istaknuti da su razlike unutar populacije ženki prilično velike.

Standard propisuje da su leđa ravna, ali se ne navodi jesu li vodoravna, ravno opadajuća ili ravno uzdižuća. Ovi rezultati upućuju da leđna linija, kao prvo, nije ravna. Naime, visina leđa je prosječno 95,15% visine grebena. Dakle, leđa su blago ulegnuta, što je tipično za pastirskog psa, ali to nije definirano standardom.

Visina križa ženki je prosječno 98,41% visine grebena, uz minimum od 91,67% i maksimum 105,78%. Ovi rezultati upućuju da u populaciji ispitanih ženki postoje jedinke s padajućom leđnom linijom, budući da su im križa na nižoj visini od grebena. Ovakva situacija je apsolutno nepoželjna. S druge strane postoje jedinke koje su nadgrađene, križa su im 5,78% viša od grebena. Ovakva gornja linija pastirskog psa je prihvatljiva i poželjna, prije svega kod pasa koji žive i rade u brdovitim predjelima.

Za statističku stabilnost od izuzetnog značenja je visina lakta. Kod ženki lakat se, prosječno, nalazi na visini od 55,59% visine grebena, s odstupanjima od 46,87% do 59,37%. Podatci upućuju da postoji neujednačenost populacije i da postoje, kako „niskonoge” tako i “visokonoge” jedinke. Ovakva neujednačenost nije dobra. Dubina prsnog koša iznosi 43,32% s intervalom odstupanja od 31,67% do 46,87%. Ovo jasno upućuje da donja linija prsnog koša ne dopire do lakata. Za pastirske pse je karakteristično da prsni koš ne dopire do lakta.
Biostatistika uvjetuje dobru, ili lošu, biokinematiku koja uzroči biodinamiku.
Da bi sve ovo funkcioniralo neophodno je uočiti koja je pozicija skočnog zgloba.

Kod ženki tornjaka skočni se zglob nalazi na prosječnoj visini od 27,66% visine grebena, s intervalom variranja od 23,73% do 31,15%. U dostupnoj literaturi nema podataka o odnosu dužine zdjelice i visine skočnog zgloba, no čini se da je ta relacija od značenja za pravilnu biostatističku postavku, a još više za realizaciju kinematičkih zakonitosti koje omogućavaju pravilnu biodinamiku.
Uspoređujući dobivene vrijednosti visine skočnog zgloba s vrijednostima za duljinu zdjelice dolazi se do podatka da je visina skočnog zgloba, ženki, 20,85% manja od dužine zdjelice (Urošević i sur., 2011.).
Stabilnost prilikom kretanja ovisi i o veličini glave. Kod ženki tornjaka prosječna dužina glave, u promatranoj populaciji, je 43,94% visine grebena.
Treba istaknuti masivnost lubanje, čija je širina 59,09% dužine glave. Dakle, glava je prilično masivna.

Da bi pas bio dobro građen neophodno je da ima pravilan vrat, a i dobar međusobni odnos veličina pojedinih dijelova, kako prednjih, tako i stražnjih ekstremiteta. Pastirski psi pa samim tim i tornjak, nemaju dugi vrat. U ovoj populaciji prosječna dužina vrata ženki iznosila je 19,86 cm. Lopatica je, prosječno, duga 23,54 cm, nadlaktica 22,85 cm, a podlaktica 24,33 cm. Treba istaknuti da su tri osnovna noseća dijela prednjeg ekstremiteta: lopatica, nadlaktica i podlaktica, približno istih dužina.
Kada je riječ o stražnjim ek­stremitetima uočava se, također, vrlo interesantna podudarnost.
Dužina natkoljenice, prosječno, je 27,92 cm, a potkoljenice 27,38 cm. Očigledno da biokinematika uvjetuje ovakvu biostatističku postavku kako bi se realizirao maksimalan prijenos sile potiska. Gotovo ista dužina natkoljenice i potkoljenice omogućavaju maksimalno snažno koljeno koje ima najznačajniju ulogu u prijenosu biokinetičke energije i kretanju tijela.
Posebna se pažnja mora pokloniti zaobljenosti pojedinih zglobova kao i pod kojim su kutom postavljeni vrat i sapi.
Prosječna vrijednost kuta pod kojim je vrat usađen u tijelo je 25,71 stupanj. Rameni kut ima prosječnu vrijednost od 118,86 stupnjeva, a lakatni 142,57 stupnjeva. Kut došaplja je 29,83 stupnjeva. Kada je riječ o zadnjoj nozi vrijednost koljenog kuta je 124,57 stupnjeva, a kut skočnog zgloba, u prosjeku, iznosi 138,00 stupnjeva.
Sapi ženki nagnute su, prosječno, 33,00 stupnja.

Tabela 1. Parametri tijela kod ženki (N=36)
Tabela 1. Parametri tijela kod ženki (N=36)

Tabela 2. Vrijednosti kutova kod ženki
Tabela 2. Vrijednosti kutova kod ženki

Mjerenjem 40 mužjaka tornjaka utvrđeno je da prosječna dužina trupa iznosi 108,18% visine grebena, uz odstupanje od 101,45% do 116,95%.
Rezultati upućuju da i mužjaci imaju izduženo tijelo, što je karakteristika pastirskih pasa. Međutim, minimalna vrijednost upućuje da postoje i psi s tijelom koje je gotovo kvadratično, pošto im je dužina tijela veća za, samo, 1,45% od visine grebena. Ovakva građa nije poželjna.

Visina leđa mužjaka u prosjeku je 95,92% s odmakom od 86,67% do 100%.
Kod ovog parametra odmaci su prilično veliki. Prosjek upućuje da leđna linija nije ravna. Međutim, ima pasa i s ulegnutim leđima (86,67%) kao i onih kod kojih je linija leđa horizontalna (100%).
Kao i kod ženki tako i kod mužjaka postoje psi kod kojih se križa nalaze ispod razine grebena, a ima i onih koji su nadgrađeni, odnosno visina križa im je veća od visine grebena. Prosječna vrijednost visine križa je 98,04% uz odmake od 86,67% do 105,17%.

Prosječna visina lakta je 53,58% s intervalom odmaka od 46,62% do 60,34%.
Postoje jedinke s nisko postavljenim laktom kao i one kod kojih je lakat visoko.

Dubina prsnog koša, prosječno iznosi 43,72% uz odmak od 34,85% do 50% visine grebena. Za razliku od ženki kod mužjaka se javljaju primjerci kod kojih se donja linija prsnog koša spušta ispod razine lakta, što je previše dubok prsni koš i što nije karakteristično za lovačke pse.

Visina skočnog zgloba je 27,68% visine grebena s intervalom odmaka od 23,33% do 37,50%. Interesantno je primjetiti da se skočni zglob kod mužjaka i ženki, nalazi na istoj visini. To je logično budući da, nevezano na spol, jedinke žive u istim okolišnim uvjetima i kreću se po istom terenu.
Kada se kod mužjaka promatra odnos visine skočnog zgloba i dužine zdjelice dolazi se do rezultata da je zdjelica duža za 17,01% od visine skočnog zgloba. Prosječna dužina vrata, u ovoj populaciji mužjaka je 21,47 cm. Prosječna dužina lopatice je 24,01 cm, a nadlaktica 23,75 cm. Kod podlaktice je prosječna vrijednost 25,63 cm. Kod natkoljenice je prosječna vrijednost dužine 29,47 cm, a potkoljenice 29,24 cm.

Dužina glave je 41,94% visine grebena, uz minimum od 37,14% i maksimum od 47,46% i kod mužjaka lubanja je masivna, širina joj je, prosječno 59,69% dužine glave.
U promatranoj populaciji mužjaka vrat je nešto niže postavljen nego kod ženki i to pod kutom od 23,50 stupnjeva.
Prosječna vrijednost ramenog kuta je 122,75 stupnjeva, a lakatnog 149,62 stupnjeva. Zaobljenost došaplja gotovo je identična kao kod ženki, 29,37 stupnjeva.
Koljeni kut je 121,00 stupanj, a kut skočnog zgloba 141,50 stupnjeva. Kod mužjaka su sapi nagnute pod kutom od 32,00 stupnjeva.
Kada se promatra građa i međusobni odnos pojedinih dijelova tijela mužjaka i ženki tornjaka nameće se zaključak, što je i logično, da su okolišni uvjeti i radni zadatci uvjetovali isti biostatistički model.

Tabela 3. Parametri tijela kod mužjaka (N=40)
Tabela 3. Parametri tijela kod mužjaka (N=40)

Tabela 4. Vrijednosti kutova kod mužjaka
Tabela 4. Vrijednosti kutova kod mužjaka

Zaključak


Analizom dobivenih vrijednosti za određene parametre može se definirati biostatistički model tijela tornjaka. Kao prvo treba istaknuti da leđna linija tornjaka nije ravna, već blago ulegnuta.
Visina križa bi trebala biti veća od visine u grebenu, da bi se omogućilo prebacivanje težišta prema naprijed, time se zadnjem dijelu tijela daje mogućnost za snažniji potisak, a to uvjetuje veću kinetičku energiju koja dovodi do lakšeg i bržeg kretanja. Dužina tijela treba biti veća od visine psa u grebenu. Kas je tipično kretanje pastirskog psa, a to je moguće samo ako je statistički model tijela u obliku pravokutnika. Kvadratna je građa karakteristična za galopere, a pastirski psi, u svakom slučaju, to nisu.
Dubina prsnog koša ne bi trebala prelaziti 50% visine grebena. Istraživanje pokazuje da je zdjelica duža od visine skočnog zgloba. Mužjaci i ženke imaju masivnu lubanju.
Tri osnovna noseća dijela prednjeg ekstremiteta: lopatica, nadlaktica i podlaktica, približno su istih dužina, kao i da je dužina nadkoljenice i podkoljenice približno ista. Kut vrata ne treba prelaziti 30 stupnjeva, dok je i vrijednost sapi pod približno istim kutom samo drugog smjera. Kut ramenog i koljenog zgloba je oko 120 stupnjeva, dok su kutovi lakatnog i skočnog zgloba otvoreniji. Kut došaplja je oko 29 stupnjeva.

Sažetak


Tijelo ostaje u položaju ravnoteže, tijekom mirovanja ili kretanja, samo ako su usklađeni biostatistički principi u građi tijela. Svi dijelovi tijela stoje u određenim međusobnim odnosima koji su specifični za svaku grupaciju pasa. Bosansko-hercegovačko-hrvatski pastirski pas tornjak pripada velikoj porodici pastirskih pasa. Kao takav svojom građom zadovoljava osnovne konstruktivne principe koji vrijede za ovu skupinu pasa.
Da bi pas mogao na odgovarajući način reagirati na djelovanje različitih sila, tijekom stajanja ili kretanja, tijelo mora biti tako građeno da omogućava odgovarajući, pozitivan odgovor na djelovanja različitih sila. Za predmetna istraživanja obavljena su zootehnička mjerenja i utvrđivanje vrijednosti određenih eksterijernih parametara tornjaka.
Obuhvaćeno je 76 pasa i to 36 ženki i 40 mužjaka, odabranih slučajnim izborom.
Analizom dobivenih vrijednosti za određene parametre može se definirati biostatistički model tijela tornjaka.
Leđna linija tornjaka nije ravna, već blago ulegnuta, visina križa mora biti veće od visine u grebenu. Dužina tijela je veća od visine psa u grebenu. Dubina prsnog koša ne treba prelaziti 50% visine grebena, a zdjelica treba biti duža od visine skočnog zgloba. Mužjaci i ženke tornjaka imaju masivnu lubanju. Trebaju biti tri osnovna nosiva dijela prednjeg ekstremiteta: lopatica, nadlaktica i podlaktica, približno istih dužina, kao i da je dužina natkoljenice i potkoljenice ista. Vratni kut ne treba prelaziti 30 stupnjeva, dok je i vrijednost sapi pod otprilike istim kutom. Kut ramenog i koljenog zgloba je oko 120 stupnjeva, dok su kutovi lakatnog i skočnog zgloba otvoreniji. Kut došaplja je oko 29 stupnjeva.


Literatura [… prikaži]

Biostatistical model of tornjak body


Milivoje Urošević, DVM, PhD, Darko Drobnjak, DVM, MSc, CEO, Milan B. Urošević, BSc, Center for preservation of indigenous breeds, Belgrade, Serbia; Boris Špoljarić, BSc, International cynology judge, Wien, Austria; Yusuf Ograk, DVM, PhD, Associate Professor, Faculty of Veterinary Medicine, Sivas, Turkey; Mijo Fury, DVM, PhD, Veterinary Practice Županja, Županja, Croatia; Bogoljub Novaković, BSc, International cynology judge, Banja Luka, Bosna and Hercegovina


During motion or standing, the body remains in a balanced position only if the biostatistical principles are met. All parts of the dogs’ body relate to one another in a way that is specific for each group of dogs. If the dog’s body is to react to the influence of various forces that occur during standing or motion, it must be formed in such a way that enables an adequate and positive response to these forces. The Bosnia-Herzegovina-Croatian shepherd dog, Tornjak, belongs to the large family of shepherd dogs. Therefore, its build fulfills the basic construction principles typical for this group of dogs. Zootechnical measurements relevant for the study of the subject, regarding certain exterior parameters of the Tornjak, were carried out on 76 randomly selected dogs (36 bitches and 40 males). A statistical model of the Tornjak body was defined through analysis of the values obtained for the observed parameters. The back line of Tornjak is not flat, but slightly depressed. Croup height is higher than the height at withers. Body length is shorter than the height at withers. Chest depth should be no more than 50% of height at withers. Pelvis length should be longer than hock height. The skull of both males and bitches is massive. Three constitutive parts of the fore legs, shoulder blade, upper arm and forearm, are of roughly equal lengths, as are the lengths of upper thigh and lower thigh. Neck angle should not exceed 30 degrees, and croup angle is roughly of equal value. Angles of shoulder blade and the knee are around 120 degrees, while angles of elbow and hock are wider. Pastern angle is around 29 degrees.

Vezani sadržaji

Epilepsija u praksi – što sve možemo bez napredne dijagnostike?

Urednik

Pregled brahicefalne opstruktivne bolesti dišnih putova: patofiziologija, dijagnoza, liječenje i perspektive

Urednik

Javni poziv za iskaz interesa za provedbu subvencioniranog postupka sterilizacije vlasničkih pasa na području Grada Zagreba za 2024.

Urednik

Održan stručni tečaj „Terapija laserom – jesmo li na istoj valnoj duljini?”

Urednik

Prijedlozi parazitologa za dijagnostiku i liječenje endoparazita u pasa i mačaka

Urednik

Epizootiološki čimbenici infekcije respiratornim koronavirusom pasa u Republici Hrvatskoj

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više