Bolest kvrgave kože :: Hrvatska pohvaljena uz dobiveni status tzv. “free zone with vaccination”

Čestitamo svim hrvatskim veterinarima!

➤ Hrvatska jedina država članica EU koja je – suprotno propisanoj zabrani cijepljenja – cijepila svoja goveda protiv bolesti kvrgave kože, ali istovremeno i prva dobila status zemlje slobodne od bolesti kvrgave kože kao “free zone with vaccination“.

---

Jučerašnjom odlukom Europske komisije (EK) Hrvatska je dobila status zemlje tzv. “free zone with vaccination” što podrazumijeva da možemo provoditi slijedeće:

• slobodan promet mesa unutar EU,
• slobodan promet mlijeka unutar EU,
• slobodan promet cijepljenih životinja unutar EU uz određena propisana vremenska ograničenja.

Hrvatska je prva zemlja koja je dobila takav status, ali je i pohvaljena s obzirom na procese koje je provela tijekom proteklih mjeseci po pitanju zaustavljanja prodiranja bolesti kvrgave kože sa juga prema sjeveru europskog kontinenta.
Ministar Davor Romić se zahvalio svima koji su sudjelovali u tom procesu, prije svega znanstvenim i stručnim institucijama koje su pomagale u tome – Hrvatskom veterinarskom institutu i Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, ali i Agronomskom fakultetu i proizvođačima odnosno tovljačima goveda i mljekarskim udrugama, klaoničarima i svima drugima koji su sudjelovali na sastancima temeljem kojih su konstatirani pregovarački argumenti za kasniju komunikaciju i pregovore sa EK po ovom pitanju.

“Ova odluka nam omogućava da krenemo dalje u nastavak akcije cijepljenja. Od ponedjeljka se kreće u cijepljenje preostalih 11 županija. Do sredine listopada bit će procijepljena čitava populacija goveda u Hrvatskoj. Rok se malo pomaknuo jer smo željeli ne izgubiti mogućnost izvoza niti jedan dan i u tome smo potpuno uspjeli. Detalji mjera bit će propisani najkasnije u ponedjeljak.
Najkasnije u ponedjeljak čitava Hrvatska postaje jedna zona i sva dosadašnja ograničenja u prometu se povlače, dakle od ponedjeljka nema više nikakvih ograničenja u prometu svježeg mesa i svježeg mlijeka, kako unutar zemlje tako i prema članicama EU što znači da više nema razlike između cijepljenih i necijepljenih goveda.”
Valja ponoviti da bolest nije zoonoza. Za potrošače je potpuno svejedno da li meso potječe od cijepljenih ili necijepljenih goveda, a isto tako važi i za mlijeko.

Krave nakon cijepljena daju manje mlijeka?

---

Mjera cijepljenja propisana je od države. Manji broj cijepljenih životinja (0,2-0,5%) pokazuje simptome bolesti, a u slučaju jačih kliničkih simptoma ili eventualnih uginuća i pobačaja država će tu štetu u potpunosti nadomjestiti. To je predviđeno još u početku cijepljenja i uključeno je u predviđanja 17 milijuna kuna šteta/troškova.

Reakcija EK na hrvatsku odluku o cijepljenju unatoč zabrani cijepljenja

---

“Suradnja sa EK je bila odlična i valja ju pohvaliti. Hrvatska je zaista pokrenula stvar, no sama inicijativa bila je regionalna i komisija je pokazala puno razumijevanja. Na neki način smo i mi pomogli Komisiji da se ta logična izmjena u legislativi donese što prije, a EK je na neki način pomogla nama – u najkraćem mogućem roku ova odluka je praktički jednoglasno donešena, kako za dobrobit Hrvatske tako i za dobrobit čitave regije.
Mi zaista jesmo zona koja će sada olakšati situaciju drugim zemljama“, rekao je pomoćnik ministra Tomislav Kiš.

Oklijevanje EK u donošenju ove odluke

---

“Komisija je oklijevala zbog činjenice da se radi o živoj vakcini, o novom virusu s kojim su naša goveda prvi puta došla u dodir. Otuda i cijepne reakcije. Iz sigurnosnih razloga je ocijenjeno da je 28 dana dovoljno da budemo sigurni da vakcinalni soj virusa više nije prisutan u krvi i to je osnovni razlog. Europa štiti sebe, ali želi omogućiti zemljama, za sada samo nama, da možemo trgovati svojim proizvodima“, pojasnio je Kiš.

Bolest kvrgave kože u Srbiji i Crnoj Gori

---

Srbija je svoju populaciju goveda u potpunosti cijepila, Crna Gora također preko 90%, no ne znamo točnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Virus je još 10. kolovoza 2016. bio zabilježen na granicama s Bosnom i Hercegovinom, no do danas nema potvrđenog slučaja. Slijedeći tjedan bit će održana sjednica Svjetske organizacije za zaštitu zdravlja životinja, pa će hrvatski predstavnici tijekom izravne komunikacije sa predstavnicima drugih zemalja u regiji biti u prilici saznati puno više.

“Postoji kontrola uvoza goveda iz regije koja se najviše bavi izvozom živih goveda, a to je Rumunjska. Rumunjska također nema potvrđenih slučajeva, no budući da je virus na granicama Rumunjske još od travnja ove godine, veći rizik postoji. Slična je situacija i kod nas u Hrvatskoj. Mi ćemo svoj problem riješiti na način da ćemo pocijepiti cijelu populaciju goveda, pa smo u puno boljem položaju, Slovenija će malo pojačati kontrole što je pravo svake države članice. No, to neće ometati naš izvoz prema Italiji. Ovo je pitanje izravno raspravljeno jučer u EK prilikom izglasavanja i decidirano je rečeno da nikakvih zapreka za hrvatski izvoz u Italiju nema odnosno da je hrvatski provoz do Kopra jasno i nedvojbeno u potpunosti u sklopu ove odluke EK.”

Izmjena legislative

---

Ova odluka EK je punovaljana do 2019. godine. Osnovni dokument iz 1992. godine se za sada ne mijenja upravo zato što postoje razlozi: bolest se smatra egzotičnom, vakcinalni soj virusa je živi. Slično je bilo i sa bolesti plavog jezika u EU prije desetak godina i očekuje se ponuda inaktiviranih vakcina.
Ovom odlukom promijenjen je i pristup prema državama u kojima je bolest već zabilježena (Grčka, Bugarska), prema Hrvatskoj kao prvoj državi u EU koja cijepi i što je najvažnije otvorena je zakonska mogućnost – kojoj je upravo Hrvatska bila predvodnica – da i druge zemlje članice u regiji formalno donesu svoje planove cijepljenja i one će vjerojatno krenuti našim putem.