Bolest kvrgave kože – osvrt na provedbu mjera kontrole i suzbijanja bolesti u Republici Hrvatskoj

Žaklin Acinger-Rogić¹, Martina Rubin¹, Lenko Majić¹, dr. sc. Tomislav Bedeković²

¹Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb, ²Hrvatski veterinarski institut, Zagreb

▲

Sažetak

---

Ovom raspravom obuhvaćeni su podaci prikupljeni tijekom provedbe mjera kontrole, suzbijanja i nadziranja BKK. BKK se tijekom 2016. godine počela širiti na susjednu regiju i EU, što je predstavljalo prijetnju za govedarsku proizvodnju u RH. Na temelju dostupnih epidemioloških podataka i znanstvenih spoznaja o BKK te na činjenici da je preventivno cijepljenje prepoznato kao učinkovita mjera sprječavanja širenja BKK na do tada slobodna područja, nadležno tijelo RH donijelo je odluku o provedbi preventivnog cijepljenja goveda protiv BKK. U razdoblju od kolovoza 2016. do rujna 2017. godine cijepljeno je 793.418 goveda s uključenim i revakcinacijama. U razdoblju kolovoza 2016. do svibnja 2017. godine od posljedica nuspojava nakon cijepljenja uginulo je 747 goveda u što je uključeno i 90 pobačaja. Ukupni troškovi koji su do sada nastali zbog provedbe mjera iznose 52.264.288,60 kn, od čega na troškove cijepljenja (cjepivo i rad veterinara) i laboratorijskih pretraga otpada 28.650.760 kuna, a na troškove odšteta zbog nuspojava 23.613.498,60 kuna. Prema trenutnoj epidemiološkoj situaciji u regiji koja je vrlo povoljna i uzimajući u obzir vrlo visoke troškove i poteškoće za posjednike, nadležno tijelo odlučilo je od 1. siječnja 2018. prestati cijepiti goveda protiv BKK te u kolovozu 2018. godine zatražiti vraćanje statusa zemlje slobodne od BKK. Dodatno, rasprava ima za cilj potaknuti razvoj analiza i metoda baziranih na modelima na nacionalnoj razini, kako bi nadležno tijelo moglo donositi odluke utemeljene na rezultatima takvih analiza koje su prilagođene uvjetima na nacionalnoj razini.

▲

Uvod

---

Bolest kvrgave kože (BKK) (eng. Lumpy skin disease) je virusna bolest goveda koja izaziva ozbiljne gubitke u govedarskoj proizvodnji, posebno u naivnoj, neimunoj populaciji i u mladih ili kronično bolesnih životinja, odnosno na područjima gdje nikada nije bila potvrđena. BKK nije zoonoza.

Radi se o bolesti koja je endemska u mnogim azijskim i afričkim zemljama, ali se od 2012. ubrzano počela širiti na područje Srednjeg istoka, uključujući Tursku, gdje se danas smatra endemskom.

Od 2015. godine BKK proširila i na područje Europske Unije, prvo u Grčku, a 2016. je potvrđena i u Bugarskoj. Istovremeno, BKK je potvrđena u Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Albaniji (Slike 1 i 2).

BKK uzrokuje virus iz porodice Poxviridae, rod Capripoxvirus –serotip 1 BKK virus. Osjetljiva populacija su goveda (Bos indicus, B. taurus) i vodeni bivoli (Bubalus bubalis) te neki divlji preživači. Eksperimentalno je infekcija izazvana u žirafe i impale, dok je klinička bolest uočena i u Oryx antilopa u Africi i Saudijskoj Arabiji.

Radi se o zaraznoj, nagloj, ponekad smrtonosnoj virusnoj bolesti goveda, sličnoj onoj koju izazivaju pox virusi, a karakterizirana je čvorićima (nodulima) po koži goveda.

BKK se prenosi vektorima – ubadajućim insektima (komarci, muhe) mehaničkim putem no može se prenijeti i izravnim i neizravnim kontaktom materijalom koji je zaražen krvlju i sadržajem kožnih nodula.

Od inokulacije se u roku od 6-9 dana javlja povišena tjelesna temperatura, a u roku od 4-20 dana stvaraju se promjene na koži na mjestu inokulacije.

Klinički znakovi su kvržice, čvorići (noduli) po koži s kongestijom, krvarenjima, edemom, vaskulitisom i nekrozama, povećani limfni čvorovi s limfoidnom proliferacijom i edemom, lezije na mukozi probavnog i respiratornog trakta, edema i područja fokalnih lobularnih atelektaza na plućima, pleuritis i povećani medijastinalni limfni čvorovi, sinovitis i tendosinovitis s fibrinom u sinovijalnoj tekućini.

Nema specifičnog liječenja, već se daju antibiotici za sprječavanje sekundarnih infekcija i simptomatska terapija.

Moguća je medicinska profilaksa cijepljenjem. Za prevenciju BKK dostupna su samo živa atenuirana cjepiva. Na tržištu postoji homologno živo, atenuirano cjepivo protiv BKK – Neethling soj i heterologno, živo, atenuirano cjepivo od ovčjih i kozjih boginja (pox cjepivo) koje se ne preporučuje u zemljama koje su slobodne od ovčjih i kozjih boginja. Utvrđeno je da su homologna cjepiva učinkovitija nego cjepiva koja sadrže soj virusa ovčjih i kozjih boginja, no isto tako je utvrđeno da sigurnost cjepiva mora biti poboljšana i razvijana na način da se može razlikovati cijepljena životinja od životinje zaražene divljim virusom BKK. Smatra se da je epidemiju BKK gotovo nemoguće zaustaviti isključivo mjerom usmrćivanja zaraženih životinja i svih životinja u stadu, osim ukoliko se uz te mjere provodi i cijepljenje.

Uglavnom se virus BKK prenosi na druga do tada slobodna područja zaraženim životinjama i vektorima. Prema znanstvenom mišljenju EFSA-e /Scientific Opinion on lumpy skin disease, EFSA Panel on Animal Health and Welfare (AHAW), European Food Safety Authority (EFSA), Parma, Italy, EFSA Journal 2015;13(1):3986/ bolest kvrgave kože u Europskoj Uniji može se prenijeti ilegalnim premještanjem životinja što izravno ovisi o broju takvih ilegalnih premještanja i prevalenciji BKK u zemlji podrijetla.

Prema modelima simulacije širenja BKK između farmi, usmrćivanje zaraženih životinja koje pokazuju kliničke znakove dovoljno je da se u 90% epidemija zaustavi daljnje širenje, međutim ostalih 10% može se proširiti i do 400 km unutar šest mjeseci nakon unosa virusa BKK. Usmrćivanje cijelog stada u kojem je utvrđena infekcija dodatno povećava uspješnost zaustavljanja širenja infekcije.

Aktivno nadziranje, brzo otkrivanje i žurno poduzimanje mjera usmrćivanja zaraženog stada su učinkovite mjere za kontrolu BKK, međutim ove mjere jedino u kombinaciji s provođenjem preventivnog cijepljenja dovode do potpunog suzbijanja epidemije i širenja virusa BKK.

U odnosu na mjere sprječavanja BKK na snazi je PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/2008 оd 15. studenoga 2016. o mjerama nadzora zdravlja životinja u pogledu bolesti kvrgave kože u određenim državama članicama kojom su propisana ograničenja za premještanje goveda iz područja koje imaju različiti status BKK. Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE) u Poglavlju 11.9. OIE Priručnika za kopnene životinje preporuča također određene zaštitne mjere u svrhu sprječavanja širenja BKK.

U Republici Hrvatskoj (RH) se tijekom 2016. godine donijela odluka o provođenju preventivnog cijepljenja svih goveda protiv BKK koja je bila temeljena na tada dostupnim informacijama o bolesti, cijepljenju i epidemiološkim podacima koje je započelo u visoko rizičnim područjima (Mapa 3).

Cijepljenje se nastavilo u 2017. godini, ali je s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju te sve poteškoće koje su nastale zbog provođenja cijepljenja odlučeno da se od 1. siječnja 2018. godine prestaje s cijepljenjem u svrhu vraćanja statusa RH kao zemlje slobodne od BKK.

▲

Materijali i metode

---

Tijekom 2016. i 2017. godine u RH provodilo se preventivno cijepljenje i nadziranje BKK.
Za cijepljenje se koristilo cjepivo:

• MSD Animal Health, Lumpyvax – 398 000 doza u 2016.,
• OBP cjepivo – 600 000 doza u 2017. i 50 000 doza u 2016. (donacija Europske komisije – Europske Banke).

Podaci o cijepljenju prikazani su u Tablici 1.

Tijekom provedbe mjera cijepljenja uočene su nuspojave u goveda u vidu pobola, uginuća, pobačaja, smanjenih reproduktivnih sposobnosti i smanjene proizvodnje, a posebno smanjene mliječnosti u muznih krava. Nuspojave su se javljale neposredno nakon cijepljenja, ali je bilo i odgođenih reakcija nakon 10, 15, a iznimno i nakon više dana od cijepljenja. Budući se uglavnom radilo o nespecifičnim nuspojavama u vidu povišene tjelesne temperature, inapetencije, smanjene pokretljivosti, edema na mjestu aplikacije, gubitka laktacije ili smanjenja mliječnosti, pobačaja ili steriliteta, u svim slučajevima kad nije dokazan specifični uzrok uginuća ili pobačaja, nuspojave su se smatrale nuspojavama uzrokovanima cijepljenjem.

U Tablici 2. prikazani su podaci o nuspojavama koji su u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane (UVSH) zaprimljeni zbog nadoknade štete za razdoblje od početka provedbe cijepljenja do 1. svibnja 2017. godine.

Prema podacima koji su dostavljeni u okviru provedbe praćenja farmakovigilancije, vidljivo je da se tijekom 2016. godine nisu prijavljivale sve nuspojave na odgovarajući način i uz propisani obrazac te je značajno manji broj prijavljenih nuspojava prijavljen službeno kao nuspojava cijepljenja protiv BKK.

Prema podacima o neželjenim reakcijama nakon cijepljenja u 2016. godini 399 životinja je reagiralo, a od toga je bilo 102 uginuća s uključenim pobačajima i mrtvorođenom teladi.

U 2017. godini do 1. rujna 2017. godine, broj prijavljenih neželjenih reakcija je veći, zahvaljujući obavezi da veterinari dostave obrazac za prijavu nuspojava kao prilog dokumentaciji koja se šalje u UVSH u svrhu nadoknade štete, pa je tako od 525 goveda koja su reagirala, bilo 257 uginulih s uključenim pobačajima i mrtvorođenom teladi.

Usporedno s provedbom cijepljenja provodilo se i istraživanje od strane Hrvatskog veterinarskog instituta u osam stada na području Zagrebačke i Krapinsko zagorske županije. Na području Zagrebačke županije cijepljenje je provedeno cjepivom OBP, a na području Krapinske zagorske županije cjepivom Lumpyvax. Prema rezultatima laboratorijskog pretraživanja može se reći da se virus nakon cijepljenja može izlučivati krvlju, nosnim iscjetkom i mlijekom do 28 dana. S obzirom da su pokušaji reizolacije iz brisa bili negativni mogućnost prenošenja cjepnog virusa je zanemariv. Kao najbolje mjesto aplikacije pokazala se aplikacija u predio repnog nabora, a iz rezultata se pokazuje da je za procjenu imuniteta bolji pokazatelj stvorene imunosti stanični odgovor od humoralnog.

Također je provedeno i isključivanje BKK u svim slučajevima kad je reakcija na cjepivo bila slična kliničkoj slici bolesti prema Uputi UVSH prema kojoj je životinjama s manifestnim kliničkim znakovima koji upućuju na bolest kvrgave kože, a koji se u roku od 15 dana nakon pojave ne počnu smanjivati i povlačiti, potrebno uzeti uzorak krvi u svrhu isključivanja BKK.

2016. godine u svrhu isključivanja BKK pretraženo je 217 uzoraka krvi QRT-PCR pretragom s negativnim rezultatima.

Tijekom 2017. godine provodi se Program nadziranja BKK kojim je određeno uzorkovanje sentinel goveda (necijepljenih), bikova u centrima za reprodukciju (umjetno osjemenjivanje) te kojim je određeno postupanje kod sumnje i u svrhu isključivanja BKK.

U 2017. godini pretraženo je 10 uzoraka krvi QRT-PCR metodom u svrhu isključivanja BKK, zatim 93 uzorka VNT i 28 skupnih uzoraka od sentinel životinja sve s negativnim rezultatima.

U razdoblju od kolovoza 2016. do rujna 2017. godine prijavljeno je pet slučajeva sumnje na BKK od čega je u jednom slučaju u Koprivničko-križevačkoj županiji potvrđen cjepni virus, dok su ostali rezultati bili negativni.

Dodatno uz praćenje imuniteta u stadima goveda provedena je i kontrola cjepiva.
Cjepivo je testirano na prisutnost drugih virusa, stabilnost i titar. Utvrđeno je da je titar u cjepivu Lumpyvax u skladu sa deklaracijom proizvođača te da je veći u odnosu na cjepivo OBP. Nadalje, utvrđeno je da je titar virusa na sobnoj temperaturi stabilan do 12 sati odnosno da cijepljenje s cjepivom do 12 sati starosti ne bi trebalo imati utjecaj na stvaranje imuniteta u odnosu na svježe pripremljeno cjepivo. Kontrolom virusne sterilnosti utvrđeno je da cjepiva ne sadrže druge viruse.

▲

Rasprava

---

Tijekom 2016. godine kada se BKK počela širiti na području susjednih država i na područje EU, jedini dostupni znanstveni podaci relevantni za područje Europe bili su iz znanstvenog mišljenja EFSA-e /Scientific Opinion on lumpy skin disease, EFSA Panel on Animal Health and Welfare (AHAW), European Food Safety Authority (EFSA), Parma, Italy, EFSA Journal 2015;13(1):3986/. Poznato je da je BKK endemska za područje Afrike i Azije, no predviđanja temeljena na iskustvu o načinu širenja u do tada naivnoj populaciji na području EU nisu postojala. Također, tada važeća zakonska regulativa EU propisivala je mogućnost preventivnog cijepljenja samo u slučajevima kada se u nekoj regiji ili državi članici potvrdi infekcija što je onemogućavalo preventivno djelovanje. Budući je tijekom 2016. utvrđeno ubrzano širenje BKK prema području EU, u regiji koja se mogla smatrati ugroženom, odnosno visokorizičnom, poduzete su odgovarajuće aktivnosti u vidu organizirane regionalne inicijative u kojem su uz RH sudjelovale Mađarska, Bugarska, Austrija, Slovenija, Rumunjska, Slovačka i Češka, a komunikacija je održavana i sa susjednim državama Srbijom, Makedonijom, Kosovom i Crnom Gorom. Inicijativa je bila usmjerena s ciljem da se što je prije moguće na EU razini promijeni strategija i olakša primjena preventivnog cijepljenja protiv BKK i u slučajevima kad u određenom području nije potvrđena infekcija virusom BKK.

Promjeni dotadašnje strategije doprinijelo je i hitno mišljenje EFSA-e /EFSA Journal 2016; 14(8):4573,27pp./ objavljeno 9. kolovoza 2016. godine, o procjeni učinka provedbe politike djelomičnog usmrćivanja samo zaraženih životinja (partial stamping-out) nakon potvrde bolesti, naprema politike potpunog usmrćivanja (total stamping-out) svih životinja u zaraženom stadu i cijepljenja. U tu svrhu EFSA je razvila matematičke modele širenja virusa BKK među farmama i proučeni su različiti scenariji.
Tako je utvrđeno da politika cijepljenja ima daleko veći utjecaj na sprječavanje širenja virusa BKK nego bilo koja politika usmrćivanja i provedbe mjera, čak i kod nižom procijepljenosti. Utvrđeno je da se bez obzira na provedbu mjera usmrćivanja u okviru modela, cijepljenje pokazalo najučinkovitijom mjerom za sprječavanje širenja virusa BKK ukoliko je imunost u životinja već razvijena u trenutku ulaska virusa. U svom mišljenju EFSA nadalje navodi, kako bi se djelotvorno spriječilo širenje virusa BKK, nužno je provesti cijepljenje prijemljive populacije životinja u regijama visokog rizika od unosa virusa BKK i u područjima koja su zaražena, s time da cijepljenje mora obuhvatiti visoku razinu stada i životinja.

14. rujna 2016. izglasane su Provedbene Odluke EK 2008/2016 i 2009/2016 te su 15. studenog 2016. godine objavljene u Službenom listu EU, a područje cijele RH i sjevera Bugarske proglašeno je slobodnim područjem na kojem se provodi cijepljenje (slika 4).

Odluka o početku preventivnog cijepljenja u RH bila je temeljena na nekoliko činjenica:

• Propis EK kojim je određeno obavezno usmrćivanje svih prijemljivih životinja na gospodarstvu na kojem je BKK potvrđena
• Ubrzano širenje BKK usprkos mjerama usmrćivanja i zabrani premještanja goveda
• Epidemiološke karakteristike BKK – bolest koja se prenosi vektorima i mogući prijenos zaraženim materijalom
• Dostupnost cjepiva i mogućnost preventive bolesti
• Iznosi procijenjenih troškova u slučaju izbijanja BKK.

Prema podacima iz Registra goveda u istočnom dijelu Hrvatske na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije smještene su farme na kojima ima preko 110 000 goveda od čega je oko 34000 krava. U tom području RH smještene su i neke od najvećih muznih farmi na kojima ima i do nekoliko tisuća goveda.

Na temelju projekcije mogućih šteta kao primjer u ovoj raspravi uzeta je farma s 1000 goveda.
Projekcija štete za farmu s 1000 goveda, ako se računa prosječna vrijednost od 10.000,00 kn za govedo, s uključenim dodatnim troškovima rada veterinara na provođenju mjera usmrćivanja i dodatnih mjera, laboratorijskim troškovima, troškovima dezinsekcije i dezinfekcije, neškodljivog uklanjanja i drugim materijalnim troškovima, iznosi gotovo 11 mil. kuna.
Za takve farme pojava BKK znači potpuno uništenje, a za državu iz čijeg proračuna se financiraju mjere, ogroman trošak.

Projekcija troškova cijepljenja cijele populacije goveda u Hrvatskoj bila je 16 mil. kuna (doza cjepiva 14,00 kn i cijepljenje 18,00 kn / 500 000 goveda).
Kada se usporedi trošak u slučaju unosa BKK i trošak preventivnog cijepljenja, prednost je višestruko na strani preventivnog cijepljenja protiv BKK.
Međutim, tada nitko nije mogao znati kakve će posljedice imati samo cijepljenje za posjednike goveda zbog gubitaka u proizvodnji, pobola, uginuća, pobačaja i poteškoća u prometu, a također i da će u konačnici zbog odsutnosti infekcije u RH nakon uspješno provedenog cijepljenja, veliki naglasak biti isključivo na nuspojavama nakon cijepljenja.

Troškovi koje je RH imala od početka provedbe mjera su sljedeći:

• Isplaćene naknade za uginula goveda i pobačaje u iznosu od 4.500.000,00 kn
• Isplaćena naknada posjednicima muznih krava zbog smanjene mliječnosti 19.113.498,60 kn
• Isplaćeni troškovi rada veterinara 2016. godine 9.150.000,00 kn
• Isplaćeni troškovi rada veterinara 2017. godine 6.370.000,00 kn (do kolovoza 2017.)
• Troškovi laboratorijskih pretraga u 2016. godini 883.610,00 kn
• Troškovi laboratorijskih pretraga u 2017. godini 32.830,00 kn (do kolovoza 2017.)
• Trošak cjepiva 12.214.350,00 kn.

Ukupno je do kolovoza 2017. godine za provedbu mjera kontrole i suzbijanja BKK te u svrhu nadoknade štete zbog uginuća i pobačaja te smanjene mliječnosti trošak iznosio vrtoglavih 52.264.288,60 kn.

Zbog boljeg razumijevanja potrebno je ove ukupne troškove razlučiti i podijeliti na 2 dvije grupe. Jedno su troškovi cijepljenja (cjepivo i rad veterinara) i laboratorijskih pretraga koji iznose 28.650.760 kuna, a drugo su troškovi koji se odnose na odštete zbog nuspojava koji iznose 23.613.498,60 kuna (izravni i neizravni gubitci poput smanjene mliječnosti) i koje je u trenutku donošenja odluke o početku cijepljenja tijekom 2016. bilo nemoguće predvidjeti.

Očekivani troškovi do kraja 2017. godine rastu za dodatnih 5.000.000,00 kn za rad veterinara i laboratorijske pretrage te štete prijavljene nakon svibnja 2017. godine, a najavljena je i isplata posjednicima zbog smanjene mliječnosti.

Iz ove kratke analize, moguće je utvrditi da su troškovi mjera kontrole i suzbijanja premašili očekivane troškove suzbijanja BKK u slučaju da se infekcija potvrdila u stadu s 1000 goveda.

Međutim, potrebno je u analizu uključiti i projekcije troškova prema modelima širenja bolesti na više od jedne farme, što je bio slučaj u epidemijom zahvaćenim državama i područjima, što višestruko povećava prethodno navedenu projekciju, a potrebno je također uključiti i troškove cijepljenja jer bi se i u slučaju pojave bolesti provodilo cijepljenje najmanje u visoko rizičnim područjima, a najvjerojatnije na cijelom području RH. Također, za farmu koja zbog provedbe usmrćivanja ostaje bez svih životinja to znači prestanak proizvodnje i gubitak od 100%. U slučaju potvrde BKK obavezno se provode mjere usmrćivanja, nadziranja (laboratorijske pretrage), zabrane premještanja i ograničenja u premještanju goveda i cijepljenje, pa je za očekivati da bi troškovi u slučaju pojave BKK bili također iznimno visoki.

Iz svega navedenog proizlazi da je donošenja odluke na centralnoj razini gotovo nemoguće bez detaljne „cost-benefit“ analize prema kojoj bi nadležno tijelo imalo odgovarajuće modele i scenarije te procjenu očekivanih troškova. Bez obzira na navedeno, tijekom 2016. godine nije bilo dovoljno podataka o mogućim nuspojavama nakon cijepljenja protiv BKK. Također, bilo je teško predvidjeti i negativnu percepciju javnosti, odnosno posjednika goveda nakon cijepljenja, budući da nije bilo dovoljno informacija o nuspojavama iz epidemijom zahvaćenih područja i država.

Dodatno na vrlo velike troškove za državu, posjednici su imali i dodatne neizravne gubitke zbog nemogućnosti stavljanja u promet goveda koja nisu bila cijepljena, odnosno kod kojih nije proteklo 28 dana za stvaranje imuniteta te zbog postojanja neimunih goveda na gospodarstvu.

Naime Provedbenom Odlukom EK 2016/2008 za premještanje goveda unutar i iz područja koja se smatraju slobodnim u kojima se provodi cijepljenje određena su izuzeća samo za cijepljena, imuna goveda i telad imunih majki i to isključivo s gospodarstava na kojima nema neimunih goveda.

Predmetna Odluka dodatno je izmijenjena nakon što je RH tražila izmjene zbog čekanja od 28 dana koje nije potrebno u već imunih goveda kada se ista revakciniraju.

Zabrane i određena izuzeća postoje i za sjeme, jajne stanice i embrije, kože i neprerađene nusproizvode te je određena i posebna procedura za usmjerene pošiljke.

Trenutni epidemiološki podaci u odnosu na BKK su vrlo povoljni, a posebno u regiji koja je tijekom ljeta 2016. godine bila izuzetno pogođena BKK. Razmjeri BKK u regiji se najbolje mogu izraziti kroz podatke o broju mjesta izbijanja i broju usmrćenih goveda prikazani u Tablici 3.

Kako je vidljivo iz tablice, nakon početka provedbe preventivnog cijepljenja značajno je smanjen broj mjesta izbijanja i time posredno broj usmrćenih goveda.

Posebno je važno istaći da je najveći doprinos u sprječavanju daljnjeg širenja BKK dala prvenstveno veterinarska struka sustavnom provedbom svih mjera.

Upravo zahvaljujući učinkovitom i koordiniranom provođenju mjera u regiji, u kojem je sudjelovala i RH, provodeći preventivno cijepljenje, zaustavljeno je daljnje širenje BKK te je trenutačna epidemiološka situacija vrlo povoljna.

Također, važno je u ovoj raspravi imati na umu i pitanje drugačije odluke, koje bi se u slučaju pojave BKK u Republici Hrvatskoj postavljalo da nije bilo donesena odluka o provedbi preventivnog cijepljenja.

Temeljem novih spoznaja i epidemiološke situacije u EU i susjednoj regiji, tijekom 2017. godine izmijenjen je i OIE Priručnik za kopnene životinje Poglavlje 11.9., točnije 11.9.4., čime je omogućeno da država ponovno dobije status slobodne od BKK ako je od preventivnog cijepljenja prošlo osam mjeseci, a kliničkim, serološkim i virološkim nadziranjem nije utvrđena pojava BKK.

Uzimajući u obzir sve navedeno, a prvenstveno iznos troškova i poteškoće za posjednike te trenutno povoljnu epidemiološku situaciju nadležno tijelo je donijelo odluku o prestanku cijepljenja od 1. siječnja 2018. u svrhu stjecanja statusa RH kao zemlje slobodne od BKK.

Literatura [… prikaži]

▲

Lumpy skin disease – An overview of control and preventive measures conducted in the Republic of Croatia

---

Žaklin Acinger-Rogić, Martina Rubin, Lenko Majić, Tihana Miškić, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb, dr. sc. Tomislav Bedeković, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb

---

This discussion covered the data collected during the implementation of LSD control and surveillance measures. The LSD is starting to expand in 2016 in the neighboring area and the EU, which was a threat to cattle production in the Republic of Croatia.
Based on available epidemiological data and scientific findings on LSD, and on the fact that preventive vaccination was recognized as an effective measure to prevent the spread of LSD to the previously free area, the competent authority of the Republic of Croatia made a decision on the implementation of preventive vaccination of cattle against LSD. In the period from August 2016 to September 2017, 793 418 cattle were vaccinated including re-vaccination. In the period from August 2016 to May 2017, 747 cattle were died as a result of the adverse reaction after vaccination, including 90 abortions. The costs incurred up to now due to the measures imposed are at the amount of 52,264 288,60 kn. Total sum can be divided in to costs for vaccination and laboratory tests in the amount of 28 650 760 HRK, and the costs for adverse effects in the amount of 23 613 498,60 HRK. According to the current very favourable epidemiological situation in the region and taking into account the very high costs and difficulties for the animal holders, the competent authority has decided to stop vaccinating cattle against the LSD since Januarry 1st 2018, in order to claim the status of a country free of LSD at the earliest in August 2018. In addition, the discussion aims to stimulate the development of model-based analysis and methods at the nacional level so that the competent authority can make decisions based on the results of such analysis specific for national conditions.