Bolest kvrgave kože: razvoj situacije i aktualno stanje u Hrvatskoj

Veterinarskoj struci može se iskazati zadovoljstvo i priznanje rješavanjem aktualnih problema vezanih uz bolest kvrgave kože koja nije zadesila Hrvatsku jer smo – prema dosadašnjem razvoju događaja – uspjeli na pravi način i u pravom trenutku reagirati.Proteklih tjedana održano je niz sastanaka koje je organizirala Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, a na jednom od njih okupila je sve govedare, mljekare i klaoničare sa ciljem donošenja zajedničke odluke o gospodarski najprihvatljivijem rješenju za Hrvatsku. Pretpostavka je da se u tome uspjelo, jednoglasnom odlukom da je cijepljenje jedino rješenje, što je i veterinarska struka potvrdila. Došli smo u situaciju da cijepiti moramo i ono je započeto, no sada vodimo jedan drugi rat. Taj drugi rat je diplomatski i gospodarski rat.
Znamo posljedice cijepljenja, znamo koji su gospodarski i drugi problemi koji su s time povezani. Na institucionalnoj razini, Hrvatska je u svakodnevnoj komunikaciji sa ostalim državama članicama kako bismo na razini EU našli prihvatljiva zajednička rješenja. Naime, Uredba iz 1992. godine zatvara nam i veže ruke. Ona je stara i očito neprimjerena postojećoj situaciji, a donesena je davno, kada je bolest bila negdje drugdje, a ne u EU. Unatoč Uredbi i njezinom provođenju, bolest danas imamo u EU i očito je da je to zakonodavstvo potrebno mijenjati. No, mijenjati administraciju i raditi na promjeni zakonodavstva vremenski je zahtjevno. To se ne može dogoditi u mjesec dana, prvenstveno zbog nezaobilazne procedure koja traje puno dulje.

Realno su stočarstvo i mljekarstvo najvažnije grane poljoprivrede i to ne možemo niti ne smijemo svesti samo na deklarativno. Hrvatska uvozi 50% potrebnoga mlijeka, a i politički i gospodarski stav je da si to ne možemo dozvoliti, jer realno možemo ostvariti samodostatnost. Iz tog razloga je veterinarska struka iznimno važna. Reagirala je na vrijeme kako bismo na neki način bili ispred bolesti, a šira javnost nije ni upoznata sa karakterom i opsegom ovog problema.
U konačnici, cijepljenje nema alternative i ono će biti provedeno na teriroriju cijele Republike Hrvatske. U pojedinim medijima su komunicirane dezinformacije, da će cijepljenje biti provedeno samo u pojedinim županijama, a činjenica je da je cijepljenje samo započeto u određenim županijama. Cijeli govedarski stočni fond u Hrvatskoj će biti cijepljen i to je konačna odluka i struke i politike. Sa tim porukama Hrvatska ide i prema europskoj administraciji.

Širenje bolesti s juga prema sjeveru EU

---

U kolovozu 2015. godine virus je ušao u EU (Grčka!) i prezimio na granici sa Bugarskom. Otprilike od studenog 2015. do travnja 2016. situacija se nije mijenjala, barem za to ne postoje potvrđeni podatci, no zatim je “krenulo”. Tijekom travnja bolest se pojavila u Bugarskoj, a 28. travnja dijagnosticirana je i u Makedoniji. Tada je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane u suradnji sa Veterinarskim fakultetom u Zagrebu i Hrvatskim veterinarskim institutom započela sa prvim pripremama. Otprilike smo bili svjesni toga što nas čeka. To nije učinila samo Hrvatska nego i druge zemlje u regiji.
Tijekom svibnja, veći dio Bugarske i Makedonija su bili zahvaćeni virusom BKK, u razdoblju od nekoliko tjedana, a tijekom lipnja, cijela Bugarska i cijela Makedonija. Još indikativnije za naše pripreme bila je pojava bolesti u južnoj Srbiji, potvrđena 7. lipnja 2016. godine.
Tijekom srpnja bolest je napredovala još dalje i dublje u Srbiji. Situacija se brzo mijenjala, pa su potvrđeni slučajevi i u središnjoj Srbiji. Za Hrvatsku još je bitniji podatak da je 21. srpnja potvrđen slučaj BKK u Crnoj Gori. No, tijekom kolovoza prestala je prijava bolesti u Crnoj Gori, pa se nadamo da smo sa cijepljenjem ipak krenuli na vrijeme.
Prema javno dostupnim informacijama, prvi slučaj bolesti kvrgave kože u Crnoj Gori potvrđen je 21. srpnja 2016. godine. Desetak dana kasnije, 1. kolovoza, potvrđeno je ukupno 66 slučajeva i započeta je vakcinacija. Samo pet dana kasnije, 5. kolovoza 2016. bilo je dvostruko više potvrđenih slučajeva, a cijepljeno je 70% goveda. Nekoliko dana kasnije, 10. kolovoza, već je bilo 212 potvrđenih slučajeva i bolest je stigla do granice sa BiH.
Događa se da – iz nepoznatih razloga – bolest neko vrijeme zastaje na državnim granicama. Tako je u travnju i svibnju virus “stao” na granicama s Rumunjskom, a slično je i sada na granici između Crne Gore i BiH.
No, u Crnoj Gori je potvrđen slučaj BKK na svega 50-tak kilometara od Hrvatske i na dan 19. kolovoza 2016. to je, prema dostupnim informacijama, trenutno najbliže Hrvatskoj.
Obzirom na brojne vektore (muhe, krpelji, komarci), ne možemo očekivati da će bolest nestati. Možemo očekivati da ćemo za 5 – 6 godina naučiti živjeti s njom. Novih slučajeva od 10. kolovoza u Crnoj Gori nije bilo, iako je 14. kolovoza u Crnoj Gori zabilježeno ukupno 314 slučajeva oboljelih goveda i 92% cijepljene populacije. Ipak, razvoj situacije se ubrzava, pa su sa 16. kolovozom registrirana 374 slučaja uz 95% cijepljene populacije goveda u Crnoj Gori. Na dan 18. kolovoza objavljeno je da je u Crnoj Gori 430 slučajeva, a istovremeno je i oko stotinu slučajeva bolesti plavog jezika (BPJ). Hrvatska je u zoni BPJ, ali naša je populacija pocijepljena.

Štete od bolesti

---

S krajem lipnja, zadnji službeni podatci iz Bugarske govore da je zbog BKK ubijeno 3.640 goveda. Prije pet godina, u Hrvatskoj smo imali sličnu situaciju s enzootskom leukozom goveda. Imali smo oko 1.000 pozitivnih goveda u RH i stoga puno problema sa provođenjem mjera i reakcijom javnosti.Postavlja se pitanje: da li je potreban stamping-out ako imamo pocijepljenu populaciju? Hrvatska tvrdi da nije. Bugarska se držala strogih pravila stamping-out metode, no pitanje je što se još u proteklih mjesec i pol dana dogodilo u Bugarskoj i kolike su do sada ukupne štete.
U Makedoniji je bolest kvrgave kože ustanovljena u 1.150 grla, a u pogođenim stadima je 10.000 goveda. Prema propisanim mjerama u EU, sva ta grla morala bi biti ubijena, dakle da se Makedonija kojim slučajem držala europske legislative, u vrlo kratkom roku ostala bi bez 10.000 goveda.
O situaciji u Srbiji se, do 21. srpnja, prilično detaljno izvještavalo. U lipnju je bolešću pogođeno 1.926 grla, ali niti Srbija ne mora poštivati europske propise. Srbija je sa početkom lipnja bila u okruženju BKK, pa se 7. lipnja bolest pojavila u južnoj Srbiji, no prijava bolesti je prestala sa središnjom Srbijom, pa ne znamo točno što se sada događa. Cijepljenje u Srbiji je sigurno usporilo širenje bolesti, ali obzirom na nedostatak informacija, ne možemo reći da je bolest zaustavljena.

Štete vezane uz izvoz

---

Dva su ključna pitanja vezana uz izvoz. To su izvoz žive junadi prema arapskim zemljama odnosno izvoz u Libanon te promet svježeg mesa prema Italiji i prema Bosni i Hercegovini. U postojećoj situaciji, taj izvoz struka štiti koliko god može, vodeći računa prije svega o zdravstvenom stanju i statusu.
Tijekom proteklih tjedana bilo je raznih interpretacija naših izvoznih potencijala i mogućnosti odnosno kapaciteta, no točni su sljedeći podatci o izvozu žive junadi u Libanon:

• 2015. godine izvezeno je 15.359 grla, a
• do 29. srpnja 2016. godine izvezeno je ukupno 12.586 grla.

Pojedini mediji još nedavno su navodili brojku od 50.000 grla iako su službeni podatci drugačiji. Isto tako, govorilo se i pisalo o milijardi kuna štete, ali se radi o 193 milijuna kuna ukupnog izvoza živih goveda i goveđeg mesa u 2015. godini.

Uz preventino cijepljenje čitave populacije goveda u Hrvatskoj, vezani su troškovi u iznosu od oko 17 milijuna kuna. U slučaju pojave bolesti kvrgave kože u samo 1.000 do 2.000 grla (ukupno je 426.000 goveda u Hrvatskoj), procijenjeni su znatno veći troškovi, a oni iznose 30 do 50 milijuna kuna, samo neposrednih troškova. Gubitak genetskog potencijala sa farmi praktički je nemjerljiv.

Troškovi koji proizlaze iz provođenja propisanih mjera

---

a) bez preventinog cijepljenja

Izravni troškovi vezani uz provođenje propisanih mjera uključuju troškove eutanazije svih goveda na farmi, troškove odvoza lešina i troškove provođenja dezinfekcije, neizravne i izravne troškove strogih mjera kontrole i zabrane prometa u zaraženim i ugroženim područjima, troškove kliničkih pregleda goveda u ugroženom području, troškove uspostavljanja kriznih stožera, uključivanja drugih institucija – MORH, MUP, itd., a na kraju nakon svega toga opet slijedi – cijepljenje cijele populacije goveda!
Tome svemu svakako treba dodati opasnost od daljnjeg širenja bolesti, upravo provedbom mjera. To govore i aktualna bugarska iskustva. Čak niti vektori nisu bili toliko ključni u prijenosu bolesti koliko ljudski faktor. Dakle, kada se provodi određena mjera, kada puno ljudi dođe u dvorište, lako je moguće da se nehotice bolest prenese dalje, a treba misliti i na transport, kako legalan tako i ilegalan, pa je puno više mogućnosti za širenje bolesti kada je ona već u državi.

b) uz preventino cijepljenje

S druge strane, u slučaju preventivnog cijepljenja, svi prethodno navedeni troškovi i posao postaju nepotrebni. Neizbježan je samo trošak cijepljenja.
Grčka, Bugarska, Makedonija, Srbija i Crna Gora pridržavale su se dijela postavki EU strategije i cijepile su svoja goveda tek po pojavi bolesti. No, od ulaska bolesti u zemlju do potpunog zatvaranja zemlje odnosno do trenutka u kojem je cijela zemlja proglašena zaraženim područjem ili je na području cijele zemlje određeno cijepljene prošlo je u prosjeku oko 2 mjeseca.
Pri izradi HR strategije tijekom svibnja i lipnja, i naš se ekspertni tim (HVI, VEF, UVSH) pridržavao zakonskih ograničenja. No, hrvatska strategija bitno je perspektivnija od strategije koju je propisala EU. Trenutno su županije u kojima je provedeno cijepljenje “područje pod ograničenjem”, ali nisu “zaraženo područje” i nisu “ugroženo područje”, a to je vrlo velika razlika u svakom smislu. U trenutnom hrvatskom slučaju, imamo situaciju koja u europskom zakonodavstvu nije predviđena.
Alternativa preventivnom cijepljenju bio je izgledni gubitak čitavog govedarskog stočnog fonda Hrvatske.Jedini pravi problem vezan uz neizravne štete zbog cijepljenja je promet svježeg mesa cijepljenih goveda. No, prilično je opravdano očekivati da se i ta pitanja što skorije riješe jer postoje znanstvena mišljenja koja tome idu u prilog, a od prije nekoliko dana EFSA je dala Europskoj komisiji još jedno pozitivno mišljenje vezano uz ovakvo preventivno cijepljenje.

Potpunim necijepljenjem ništa ne bismo dobili osim slijepog praćenja stare i neadekvatne legislative, uz najveće moguće štete.

Cijepljenje ili ne

---

Veterinarska struka je zauzela stav da zbog opisane situacije i svog geografskog položaja i oblika, Hrvatska ipak mora zauzeti drugačiji pristup prema preventivnom cijepljenju, a EU je procijenila da se o bolesti može raspravljati u rujnu (?). Realno sagledavajući činjenice, nije teško zaključiti da je rujan – iz hrvatske perspektive – prilično daleko. Naime, bolest je pred našim granicama; ostale susjedne EU zemlje mogu čekati još neko vrijeme i djelovati regionalno. Čak je i Mađarska u nešto boljem položaju jer su goveda u Vojvodini cijepljena, pa Mađarska možda ima i mjesec dana vremena više od Hrvatske. No, za ostatak EU, Mađarska je najsličnija nama i zapravo je prva linija obrane ostatka EU od bolesti kvrgave kože. Sukladno nacionalnoj strategiji od 26. srpnja 2016., Mađarska kreće sa preventivnim cijepljenjem kada bolest bude na 100 km od granica. Ostaje pitanje što je s Rumunjskom, iz koje nema informacija o pojavi bolesti.
Jedna od teza EU u proteklih nekoliko tjedana bila je da bolest možda neće doći (!). Hrvatska nije mogla prihvatiti takav pristup. Direktiva 92/119 iz 1992. godine kaže da je u EU preventivno cijepljenje zabranjeno, te da je cijepljenje moguće tek po pojavi bolesti u zemlji. No, u svim zahvaćenim državama u regiji, pokazalo se da je primjenom ove strategije bolest uvijek bila korak ispred. Naime, nakon pojave kliničkih znakova bolesti (inkubacija traje do 28 dana!), virus je vjerojatno već mjesec dana prisutan na tom području.
Zahtjev za preventivnim cijepljenjem u Hrvatskoj nije došao od EU. To je bio zahtjev Hrvatske prema EK, u cilju smanjenja šteta i uspostavljanja kontrole nad daljnjim širenjem bolesti. Istina je da Hrvatska u svojim nastojanjima štiti prvenstveno sebe, iako time posredno štiti i susjedne zemlje EU.

Provođenje akcije cijepljenja

---

Zakonodavna podloga za provođenje preventivnog cijepljenja goveda protiv bolesti kvrgave kože u Hrvatskoj je Naredba izdana u subotu, 6. kolovoza 2016. godine (NN 72/2016).
Definiranom dinamikom cijepljenja želi se tovljačima izvoznicima dati još par tjedana vremena za izvoz necijepljene stoke. Svakome bi trebalo biti razumljivo da Hrvatska želi situaciju prilagoditi sebi, a ne sebe situaciji. No, ako se bolest pojavi – imat ćemo potpuno drugačiju situaciju, pa time i zadatke i ciljeve.
Na jugu Hrvatske, akcijom cijepljenja do sada su zahvaćene Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska, a od 23. kolovoza i Šibensko-kninska, Zadarska i Ličko-senjska županija.
Na području pet kriznih županija propisani rok za provedbu mjera je 5. rujna, no akciju će se provoditi što je prije i učinkovitije moguće zbog blizine bolesti u susjednim zemljama za koje istovremeno nismo sigurni u stvarno stanje na terenu. Cijepljenjem su obuhvaćena sva goveda na gospodarstvu uključujući i svu telad od jednog dana starosti nadalje. Sva cijepljenja do kraja rujna idu na teret proračuna.

Za sada se čini da je akcija cijepljenja pokrenuta na vrijeme i da se bolest nije pojavila. Svaka sumnja na bolest provjerava se u Hrvatskom veterinarskom institutu koji provodi dijagnostiku ove bolesti u Hrvatskoj, a nalaze utvrđuje već u tijeku jednog dana.

Cjepivo

---

Dva su cjepiva i dva proizvođača u svijetu, oba iz JAR (Lumpyvax, (MSD Animal Health) i Lumpy Skin Disease, (Onderstepoort Biological Products)). Dio problema vezanih uz zakonodavstvo leži upravo u činjenici da u EU nema registriranog cjepiva, ali oba cjepiva koriste sve zemlje u regiji, u podjednakoj mjeri. Interventni uvoz u RH proveden je u lipnju, a dodatnih 50.000 doza treba osigurati EK – vjerojatno Lumpy Skin Disease, (OBP).
Sukladno uputi za primjenu cjepiva kojeg koristimo (Lumpyvax, (MSD)), karencija za meso iznosi 7 dana, a za mlijeko nema karencije (0 dana).
Statistika vezana uz cjepne nezgode i cjepne reakcije u skladu je sa uputama proizvođača cjepiva. U 0.2% do 0.5% mliječnih goveda, pet do sedam dana nakon cijepljenja mogu se pojaviti simptomi – povišena temperatura, pad mlječnosti (traje oko tri dana), a moguća je i pojava kvržica.
Siva vremenska zona traje gotovo 50 dana: inkubacija traje do 28 dana, a do 21 dan je potrebno za tvorbu antitijela.