Bolesti domaćih životinjaIzlaganje sa skupaStomatologijaStručni rad

Bolesti zubala konja: kako ih prepoznati i prevenirati

Nika Brkljača Bottegaro
Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju, Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb, e-mail: nikabb@vef.hr

Izlaganje sa 6. savjetovanja uzgajivača konja u Republici Hrvatskoj

SažetakUvodBolesti zuba konjaPrevencija bolesti zubala konjaZaključakLiteratura


Izvor: Zbornik radova 6. savjetovanja uzgajivača konja u Republici Hrvatskoj

Sažetak


Zubi konja su po mnogo čemu karakteristični. Rastu gotovo cijelog života, ali se istovremeno i troše. Preduvjet maksimalnog iskorištavanja hrane je pravilno žvakanje što je moguće tek kod zdravih zuba. Za detaljan pregled usne šupljine konja potrebna je sedacija, specijalizirani otvarač za zube te dobar izvor svjetla. Najčešće bolesti zubala su oštri rubovi cakline te zaostali mliječni pretkutnjaci, no nešto rjeđe bolesti zuba mogu uzrokovati i sekundarne promjene poput onih na sinusima. Pravilnim držanjem i prilagođenom hranidbom moguće je prevenirati bolesti zubala. Ipak, obzirom da konj, za razliku od čovjeka, vrlo rijetko jasno pokazuje bolnost zuba, profilaktički veterinarski pregledi su neizmjerno važni za očuvanje zdravlja i dobrobiti.
Ključne riječi: konj, zubalo, profilaktički pregled, oštri rubovi cakline

Uvod


Bolesti zubala konja su čest problem u veterinarskoj medicini (Dixon i Dacre, 2005). Zubi konja su prilagođeni hranidbi ispašom te je zdravlje zuba ključno za pravilno žvakanje i mljevenje hrane.

Za razliku od zuba ljudi i malih životinja, čiji se oblik zuba ne mijenja nakon izrastanja trajnih zuba, zubi konja „rastu“ tijekom većeg dijela života. Takvi zubi se nazivaju hipsodontnima i osnovna im je karakteristika „rast“ koji u pravilu prati trošenje zuba tako da je cijelog života konja veličina zuba unutar usne šupljine podjednaka. Trajni zubi u potpunosti izrastu do odrasle dobi konja no tada su većinom smješteni unutar kosti te se zatim postepeno spuštaju u usnu šupljinu.

Oblik zuba konja mijenja tijekom života konja te se njime s relativnom sigurnošću može i odrediti starost konja. Ipak, valja imati na umu da je trošenje zuba individualno te može biti uvjetovano različitim čimbenicima poput načina hranidbe.

Bolesti zuba konja


Znakovi bolesti zuba kod konja vrlo često postaju vidljivi tek kod uznapredovalih
patologija (Brkljača Bottegaro i sur. 2012). Najčešći znakovi oboljenja zubala su:

  • otežano i usporeno žvakanje
  • čikanje (izbacivanje djelomično prožvakane hrane iz usta)
  • mršavljenje
  • nakupljanje hrane u obraznom dijelu usta (zaštita oštećene sluznice od oštrog zuba)
  • ostaci neprožvakane hrane u fecesu
  • problemi s prihvaćanjem žvale i položajem glave u treningu
  • deformiteti lica
  • kronični iscjedak iz nosa
  • opstipacija (jednjaka, kolona)
  • bolna leđa
  • smanjenje performansi

Pregled zubala započinje općim kliničkim pregledom kao bi se dobio uvid u zdravstveno stanje konja te eventualnu prisutnost drugih bolesti koji mogu imati utjecaj na bolest zubala ili ih se mora uzeti u obzir prilikom odabira terapije. Obzirom da je usna šupljina konja uska i dugačka, stomatološki pregled konja iziskuje upotrebu posebnih otvarača za zube i svjetla. Samom inspekcijom prednjih zuba bez upotrebe otvarača može se dobiti uvid u tek manji dio usne šupljine te ovim načinom pregleda velik broj patologija zubala može ostati nezapažen. Ipak, opisan način pregleda predstavlja orijentacijsku metodu te veterinarima može biti od iznimne koristi.

Kako bi se pregledala cijela usna šupljina potrebno je koristiti otvarač za konje koji se većini konja može postaviti tek nakon aplikacije sedativa. Prije pregleda upitno je usnu šupljinu isprati vodom kako bi se uklonili ostaci hrane. Obzirom na dubinu usne šupljine iznimno je važna upotreba pogodnog svjetla. Kako bi se pregledali i slabije dostupni dijelovi zuba vrlo je korisno stomatološko ogledalo. Iznimno važan dio kliničkog pregleda je palpacija kojim se dobiva uvid u stanje pojedinih dijelova zuba ali i mekih struktura unutar usne šupljine. Palpacijom se također uočava prisutnost pokretnih zuba. Tijekom pregleda veterinara će posebno alarmirati prisutnost neugodnih mirisa koji vrlo često ukazuju na kronične bakterijske infekcije.

U određenim slučajevima bolesti zubala uputno je napraviti i dodatne pretrage poput rendgenološke pretrage (Slika 1.), endoskopske pretrage i kompjuterizirane tomografije (CT). Ove su pretrage od posebne važnosti u slučajevima kada su patološkim procesima zahvaćene i kosti lubanje te sinusi (Casey, 2013).

Slika 1. Rendgensko snimanje donje čeljusti konja. Rendgenološka slika donje čeljusti konja. Prisutan fistularni kanal četvrtog pretkutnjaka.

Najčešća bolest zubala konja svakako su oštri rubovi cakline koji nastaju djelomično zbog karakteristične građe zubala konja te djelomično zbog načina prehrane današnjih konja. Naime, zubi gornje čeljusti su fiziološki kod konja smješteni nešto šire od zuba donje čeljusti (anisognatia). Osim toga, žvačne površine gornjih i donjih zuba se ne poklapaju, već su pod kutom od 10-15 stupnjeva. Prilikom žvakanja kod konja se pokreće isključivo donja čeljust koja čini kružne pokrete. Opseg pokreta donje čeljusti ovisi prvenstveno o tome koju vrstu hrane konj žvače. Tako su pokreti izdašni kod žvakanja trave i sijena (hrane bogate abrazivnim silikatima koji su čvrste strukture), dok su istovremeno iznimno reducirani prilikom žvakanja koncentrirane hrane. Uzevši u obzir duljinu vremena koje konj provede žvačući hranu od koje će dobiti istu količinu energije, jasno je da će provesti kratko vrijeme kod hranidbe koncentriranom hranom te osjetno duže hraneći se pašom. Jasno je da većina današnjih konja ne može svoje energetske potrebe podmiriti isključivo ispašom, te stoga ne čudi česta pojava oštrih rubova cakline posebno kod sportskih konja. Caklina je najčvršća i najgušća tvar u organizmu te je zbog 96-98 % minerala u svojoj građi bjeličasta do gotovo prozirna. Za razliku od naših zuba gdje je caklina smještena po čitavoj površini, kod hipsodontnih zuba je smještena unutar dentina i cementa osim na žvačnoj površini gdje izviruje u obliku grebena koji su, zbog svoje tvrdoće, kljucni u mljevenju čvrste celulozne hrane.
Kod već spomenutih manje izdašnih pokreta donje čeljusti trošenje žvačne plohe zuba je reducirano te je upravo caklina ta koja zbog svoje čvrstoće najviše zaostaje i time oštećuje okolna meka tkiva. Karakteristična mjesta u usnoj šupljini gdje se nalaze povrede mekih tkiva su obrazna sluznica uz oštre robove cakline zuba gornje čeljusti, te sluznica jezika uz oštre rubove cakline zuba donje čeljusti (Slika 2.).

Slika 2. Presjek kroz čeljust konja. Uočava se širi položaj zuba gornje čeljusti. Sjenom označeni dijelovi sluznice obraza i jezika koji se oštećuju kod oštrih rubova cakline.

Terapija oštrih rubova cakline podrazumijeva korekciju zubala rašpama te motoriziranim brusilicama kojima se uklanjaju tek dijelovi zuba koji uzrokuju oštećenja.
Iznimno je važno očuvati hrapavu žvačnu površinu s grebenima cakline jer je ona neophodna za pravilno žvakanje hrane (Slika 3.).

Slika 3. Korigirana desna strana gornje čeljusti. Uočava se i dalje prisutna hrapava žvačna površina, iznimno važna za pravilno žvakanje hrane.

Česte patologije zubala povezane su sa zamjenom mliječnih zuba. Prilikom ispadanja mliječnih pretkutnjaka mliječni zub može zaostati između dva već izrasla trajna zuba. Takvo stanje se karakteristično javlja kod mladih konja (2,5 do 4 godine starosti) te uzrokuje bolnost i vrlo često odbijanje hrane. Pregledom usne šupljine jednostavno se uočava problem te se sporni zubi ekstrahiraju.

Vučji zubi su rudimentarni prvi pretkutnjaci koji se javljaju tek kod manjeg broja konja i to najčešće na gornjoj čeljusti. Obzirom da mogu smetati prilikom doticanja sa žvalom, preporuča se njihova ekstrakcija koja u pravilu predstavlja jednostavan zahvat koji se obavlja uz sedaciju i lokalnu analgeziju.

Stariji konji su posebno osjetljivi na patologije zubala. Obzirom da mogućnost rasta, odnosno bolje rečeno spuštanja zuba u usnu šupljinu, ima svoj limit ako konj doživi dovoljno dugo ostaje „bez zuba“. Takvi konji već i prije ispadanja zuba imaju probleme zbog pretjerano glatke žvačne plohe koja onemogućuje dostatno drobljenje hrane.
Upravo stoga je važno starim konjima prilagoditi hranidbu: močiti sijeno, samljeti koncentriranu hranu, hraniti s visokokvalitetnim sijenom, ali i vršiti redovite preglede i korekcije zubala.

Infekcije korijena zuba mogu uzrokovati upale sinusa koje se manifestiraju kroničnim jednostranim iscjetkom iz nosa, deformitetima kostiju glave te stvaranjem fistularnih kanala. Opisano stanje predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji iziskuje detaljnu dijagnostiku i vrlo često kiruršku terapiju. Nakon otkrivanja primarnog uzroka sinusitisa na zubima (npr. fraktura zuba (Slika 4.), gnojni proces na korijenu zuba) u pravilu se pristupa ekstrakciji zuba.

Slika 4. Karijes pretkutnjaka posljedično frakturi zuba.

Obzirom na dugačke korijene zuba konja sam je zahvat značajno kompleksniji od sličnoga u humanoj stomatologiji. Ukoliko su patološkim zahvaćeni i sinusi često se pristupa i kirurškom otvaranju i irigaciji sinusa (Slika 5).

Slika 5. Ispiranje maksilarnog sinusa nakon operacijskog zahvata na kutnjaku.

Prevencija bolesti zubala konja


Vlasnici konja imaju ključnu ulogu u prevenciji bolesti zubala konja čime direktno utječu na dobrobit i kvalitetu života konja.
Kako prevenirati bolesti zubala konja:

  • redoviti pregledi zubala (dva puta godišnje)
  • češći pregledi zubala kod mladih konja (2-5 godina) zbog ubrzanih promjena na zubalu
  • češći pregledi zubala kod konja starijih od 20 godina
  • redovite korekcije zubala (većina konja jednom godišnje)
  • čim duži boravak na paši
  • omogućiti cjelodnevni pristup hrani
  • hranjenje s poda čime se postiže fiziološki položaj čeljusti prilikom hranjenja
  • prilagodba hranidbe starijim jedinkama (olakšati žvakanje)
  • obratiti pozornost na pojavu znakova bolesti zubala

Zaključak

Bolesti zubala su čest uzrok smanjenja kvalitete života konja te mogu zahvatiti konje različitih dobnih kategorija i načina držanja. Znakovi ovih bolesti ponekad postaju vidljivi tek kod uznapredovalih patologija te su stoga redoviti profilaktički veterinarski pregledi od iznimne važnosti za održanje zdravlja konja. Najčešće se bolesti zuba, poput oštrih rubova cakline, mogu vrlo efikasno korigirati brušenjem zuba. No, važno je napomenuti da također postoje patologije zuba čija je terapija znatno složenija. Vlasnik ima ključnu ulogu u održanju zdravlja i dobrobiti svojih konja.


Literatura [… prikaži]

Vezani sadržaji

Pregled brahicefalne opstruktivne bolesti dišnih putova: patofiziologija, dijagnoza, liječenje i perspektive

Urednik

Održan stručni tečaj „Terapija laserom – jesmo li na istoj valnoj duljini?”

Urednik

Nasljedne bolesti konja i mogućnosti testiranja roditelja

Urednik

Bakterijske zoonoze u pasa

Urednik

Stručni skup „ZNANJEM DO ZDRAVIJEG KONJA“

Urednik

Ždrijebe – njega i postupci u prvim danima života

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više