Izlaganje sa skupaZoonoze i Jedno zdravlje

Bruceloza – uzročnik kroničnog hepatitisa?

Neven Papić
Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Hrvatska
e-mail: npapic@bfm.hr

Bruceloza je jedna od najčešćih zoonoza i važan javnozdravstveni problem u nerazvijenim zemljama. Iako nije endemska u Hrvatskoj, svake godine se zabilježe 1-3 slučaja u ljudi importirana iz zemalja u okruženju. Bruceloza je sistemska infekcija koja može zahvatiti svaki organski sustav te se naziva veliki imitator zbog često nespecifičnih simptoma koji se mogu zamijeniti s brojnim drugim bolestima. Jetra je najčešće zahvaćeni organ u bolesnika s aktivnom brucelozom. Najčešća manifestacija je blaga hepatomegalija u 20% do 40% bolesnika; porast aminotransferaza u 25% bolesnika, dok se rijetko prezentira akutnim hepatitisom obično istovremeno s drugim manifestacijama infekcije. Pritom spektar patohistoloških nalaza jetre varira; dok infekciju B. abortus karakterizira razvoj granuloma, difuzni infiltrati mononuklearnih stanica uz minimalna područja nekroze karakteriziraju B. melitensis infekciju, što može oponašati sliku virusnog hepatitisa. Supurativni apscesi se najčešće viđaju kod B. suis. Molekularni mehanizam uključuje apoptozu hepatocita, upalu i direktni učinak mikroorganizma na zvjezdolike stanice jetre koje aktivira u profibrogeni fenotip. Hepatitis bez drugih simptoma infekcije je rijetka manifestacija, a kronični hepatitis je opisan u nekoliko slučajeva. U bolesnika s kroničnom jetrenom bolesti opisan je i razvoj akutnog jetrenog zatajenja. Nadalje, neadekvatno liječena bruceloza može ubrzati razvoj ciroze jetre u bolesnika s kroničnim virusnim hepatitisima.

Prikaz slučaja


43-godišnji, prethodno zdrav, bolesnik iz južne Hrvatske, javlja se u lipnju 2019. godine radi febriliteta do 40°C, opće slabosti i noćnog znojenja. U laboratorijskim nalazima detektirane su povišene vrijednosti C-reaktivnog proteina (89 mg/L), relativna limfocitoza (leukociti 5,4×109/L, limfociti 51%), blaža trombocitopenija (142×109/L) i jetrena lezija (AST 180 IU/L, ALT 394 IU/L, GGT 110 IU/L). Učinjenom laboratorijskom dijagnostikom isključe se EBV i CMV infekcija, akutni virusni hepatitisi, a radi perzistencije febriliteta uvedena je empirijska antimikrobna terapija moguće Q-groznice ili rikecioze, doksiciklinom kroz 14 dana (koje su kasnije serološkom obradom isključene). Na navedeno liječenje dolazi do rezolucije febriliteta, ali se i dalje prate povišene vrijednosti aminotransferaza. Tri mjeseca kasnije bolesnik je afebrilan, od tegoba navodi umor, a u nalazima se nalazi i dalje povišene vrijednosti aminotransferaza (AST 54 IU/L, ALT 101 IU/L). UZV jetre je uredan. Započeta je hepatološka obrada suspektnog autoimunog hepatitisa te je učinjena biopsija jetre, a na patohistološkom nalazu se opisuje kronični aktivni hepatitis s ranim pokazateljima fibroze. U šestom mjesecu bolesti, bolesnik se upućuje na konzilijarni infektološki pregled u Kliniku za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” gdje se nadopunjuje epidemiološka anamneza i saznaje da bolesnik profesionalno putuje i često boravi u zemljama u okruženju, a prije početka ove bolesti boravio je u Francuskoj te Bosni i Hercegovini (Tuzla, Kupres) gdje je jeo domaće sireve. Učinjena je serologija na Brucelle koja je došla negativna (Rose Bengal test), ali u hemokulturama dolazi do porasta gram-negativnih kokobacila, a 16s rRNK PCR sugerira Brucella spp. U ponovljena dva seta hemokultura dolazi do porasta i identifikacije B. melitensis, a ponovljeni Rose-Bengal test i reakcija vezanja komplementa su pozitivni. Potvrđena je dijagnoza bruceloze, a s obzirom na trajanje simptoma (> 6 mjeseci) i višekratno pozitivne hemokulture u afebrilitetu, proširena je dijagnostička obrada s ciljem isključenja drugih žarišta. Transtorakalna ehokardiografija, MR lumbosakralne kralježnice, CT mozga, lumbalna punkcija, punkcija koštane srži, te protočna citometrija su urednog nalaza. Bolesnik je liječen kombiniranom terapijom doksiciklin i rifampicin kroz 6 tjedana uz gentamicin prva 2 tjedna liječenja. Po završetku liječenja dolazi do normalizacije vrijednosti aminotransferaza i regresije svih simptoma.
Ovaj slučaj naglašava potrebu obrade bolesnika s jetrenom lezijom i hepatitisom na brucelozu, posebice u endemskim zemljama i u putnika.

Vezani sadržaji

Bakterijske zoonoze u pasa

Urednik

3. studenog obilježava se Svjetski dan Jednog zdravlja

Urednik

Učinkovitost sljedeće generacije sekvenciranja u dijagnostici bakterijskih zoonoza

Urednik

Monitoring zoonoza u Austriji / Zoonoses monitoring in Austria

Urednik

Republici Hrvatskoj dodijeljen status države službeno slobodne od bruceloze goveda

Urednik

Procjena koristi i rizika za pse i mačke hranjene sirovom hranom

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više