Budućnost opskrbe potrošača ribom stoji u njezinu održivom uzgoju

Tiskovna konferencija u Veterinarskom zavodu Rijeka, 5. travnja 2022.

Raste potražnja potrošača za ribom i morskim proizvodima, no ulov ne zadovoljava potrebe tržišta. Odgovor na te potrebe daje akvakultura – uzgoj riba koji već sada daleko premašuje ribolov, no donosi i niz izazova za proizvođače, veterinare, biologe i ekologe. Naime, aktualna hranidba riba nije odgovarajuća, velik broj riba na ograničenom području pogoduje pojavi i širenju bolesti, a ribogojilišta se mogu negativno odraziti na okoliš.
Kako bi se pronašla rješenja za to, u tijeku je projekt AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi. Preduvjet zdravstvene ispravnosti i kvalitete svježe ribe i ribljih proizvoda je da potječu iz visokokvalitetnog i kontroliranog morskog okoliša. Takav je okoliš Jadransko more, no za razvoj uzgoja riba proizvođači i znanstvenici moraju raditi zajedno.

Najveće gubitke u uzgoju riba uzrokuju bakterijske i nametničke bolesti, a kako bi se izbjegla nepotrebna primjena antibiotika, najbolja prevencija je cijepljenje.

„Budući da nema komercijalnih cjepiva protiv svih patogenih bakterija, Hrvatski veterinarski institut je kreirao, proizveo i testirao autogena cjepiva koristeći bakterije izdvojene na uzgajalištu partnera. Laboratorijska su testiranja pokazala visok postotak preživljavanja i razinu zaštite kod cijepljenih riba. Osim toga laboratorijski smo testirali učinkovitost brojnih morskih prirodnih proizvoda (izdvojenih iz spužvi i školjkaša) i antimikrobnih peptida (izdvojenih iz insekata) koji su se pokazali učinkoviti u inaktivaciji rasta bakterija te ekstrakta dalmatinskog buhača, prirodnog piretrina, u liječenju parazitarnih bolesti.

Praćenjem okolišnih parametara senzorima postavljenima na uzgajališta i nadzorom ponašanja riba razvili smo ‘operativne indikatore dobrobiti’ ovisne o okolišu i uvjetima uzgoja“, kazala je dr. sc. Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za patologiju riba Hrvatskog veterinarskog instituta i koordinatorica projekta AdriAquaNet za Hrvatski veterinarski institut.

Znanstvenici predlažu i promjenu hranidbe riba u uzgajalištima jer se ona trenutačno temelji na hrani koja sadrži proteine podrijetlom od ribljeg brašna. Takva hranidba utječe na smanjenje prirodnih resursa u morima.

„U okviru projekta je dizajniran panel pokusnih hrana za lubina i komarču koji je najprije testiran i uspoređen s komercijalno dostupnim formulacijama u laboratorijskim uvjetima. Da bi se zadovoljila premisa održivosti, sve pokusne formulacije su izbacile ili reducirale na minimum riblje brašno i zamijenile ga hranom koja sadrži biljne ili životinjske proteine podrijetlom iz nusproizvoda peradarstva ili proteine podrijetlom od odmašćenih ličinki crne vojničke muhe. Istraživanja su pokazala da je prehrana hranom koja se odlikuje kriterijem održivosti, rezultirala proizvodima koji su isti kao i oni hranjeni komercijalnom hranom. Na taj su način stvoreni izvrsni biotehnički i ekološki uvjeti održivosti hranidbe“, kazala je dr. sc. Snježana Zrnčić.

Ribe i morski proizvodi imaju važno mjesto u pravilnoj prehrani ljudi, pa znanstvenici preporučuju da riba čim češće bude na tanjuru kako stanovništva uz more, tako i onih u unutrašnjosti zemlje.

„Analiza kvalitete uzgojene ribe ukazala je na visoku nutritivnu vrijednost lubina i komarče uzgojenih u Jadranskom moru. Ove ribe predstavljaju bogati izvor visokokvalitetnih bjelančevina, minerala i vitamina, a od posebnog su značaja utvrđeni poželjni udjeli omega-3 masne kiseline zbog njihova blagotvornog učinka na ljudsko zdravlje“, pojasnila je prof. dr. sc. Jelka Pleadin, voditeljica Laboratorija za analitičku kemiju Hrvatskog veterinarskog instituta.

Za potrebe projekta Katedra za marketing i Katedra za hranu i prehranu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i Turistička zajednica Kvarner provele su istraživanje tržišta o navikama kupnje i konzumacije ribe u Hrvatskoj i Italiji.

„Istraživanja su pokazala da 60 % ispitanika smatra da je ulovljena riba boljeg okusa i bolje kvalitete od ribe iz uzgajališta. Više od polovine ispitanika smatra da se ulovljena riba zdravije hrani i da je boljeg zdravlja od ribe iz uzgajališta. Svega 35 % ispitanika u budućnosti planira kupiti ribu iz uzgajališta. Oko 60 % ispitanika se izjasnilo da bi u slučaju dostupnosti na tržištu, kupilo oradu ili brancina za koju se jamči da potječe iz održive akvakulture. Ugostitelji imaju, slično kao i opća populacija, podijeljena mišljenja prema ribi iz uzgajališta. Više od 75 % ugostitelja smatra da se ulovljena riba zdravije hrani od ribe iz uzgajališta te da je boljeg okusa i bolje kvalitete od ribe iz uzgajališta. Tri četvrtine ugostitelja je izjavilo da gosti u ugostiteljskim objektima preferiraju ulovljenu ribu“, rekla je prof. dr. sc. Greta Krešić, redovita profesorica i voditeljica Katedre za hranu i prehranu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije.

Zbog toga smatra kako je nužno podizati svijest javnosti o kvaliteti ribe iz uzgajališta.
„Budući da nutricionisti i zdravstveni djelatnici kontinuirano preporučuju povećanje konzumacije ribe, a da su prirodni izvori ribe ograničeni, budućnost opskrbe ljudi dovoljnom količinom ribe leži upravo u održivoj marikulturi“, zaključila je prof. dr. sc. Greta Krešić.

„Glavni je cilj projekta osnažiti održivu akvakulturu u Jadranskom moru koristeći napredna znanja i nove tehnologije. Pritom je obuhvaćen cijeli lanac – od proizvodnje u uzgajalištu riba do plasmana ribe i ribljih proizvoda na tržište. U projektu sudjeluju znanstvenici iz ukupno sedam istraživačkih institucija, četiri proizvodne organizacije i udruženja uzgajivača iz Italije i Hrvatske“, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, predstavljajući projekt AdriAquaNet u Veterinarskom zavodu Rijeka.

AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi je projekt u sklopu Interreg programa Italija – Hrvatska koji spada u prioritet 1 „Inovacije u plavom gospodarstvu – jačanje radnog okvira za inovacije u relevantnim sektorima plavog gospodarstva unutar suradnog područja“. Među institucijama s kojima Hrvatski veterinarski institut surađuje na ovom projektu, je Odjel za znanost, poljoprivredu i zaštitu okoliša Sveučilišta u Udinama.

Preneseno sa: http://www.veinst.hr/aktualnosti/349-budunost-opskrbe-potroaa-ribom-stoji-u-njezinu-odrivom-uzgoju