Centar za peradarstvo HVI – okosnica dijagnostike bolesti peradi u Republici Hrvatskoj

Dr. sc. Tajana Amšel Zelenika, dr. med. vet.
Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Zagreb, Hrvatska

Prve zapise o peradarstvu u Republici Hrvatskoj nalazimo još u 15. stoljeću, no početci intenzivne peradarske proizvodnje zabilježeni su šezdesetih godina prošloga stoljeća. Istodobno s početcima razvoja intenzivne proizvodnje ukazala se potreba za unaprjeđenje peradarstva u Republici Hrvatskoj te je zahvaljujući stručnjacima s Veterinarskog fakulteta (gdje su se istaknuli prof.dr. Milan Kralj i prof.dr. Josip Ivoš) 1961. godine osnovana Peradarska grupa. Razvojem peradarske proizvodnje povećao se opseg rada te se sve više razmišljalo o osnivanju specijalizirane institucije koja će zajedničkim koordiniranim radom osiguravati i razvijati peradarsku proizvodnju u svim njenim tehnološkim segmentima. Rezultiralo je to osnivanjem Centra za peradarstvo 1964. godine, koji 1993. godine postaje sastavni dio Hrvatskoga veterinarskog instituta kao znanstveno-dijagnostička ustanova koja u svakom trenutku može odgovoriti potrebama peradarske proizvodnje.

Od prvih začetaka peradarske proizvodnje do danas pristup proizvodnji se mijenjao od ekstenzivno držane peradi preko golemih ulaganja u tehnologiju proizvodnje i selekciju pasmina peradi, postizanja intenzivne proizvodnje koja u vrlo kratkom vremenu omogućava kvalitetan proizvod – meso i jaja, primjene legislative Europske unije (Council Directive 1999/74/EZ) u tehnologiji držanja peradi pa do današnjih sve češćih alternativnih načina uzgoja i sve cjenjenijeg povratka slobodnom ekološkom uzgoju peradi.

Centar za peradarstvo je već dugi niz godina okosnica dijagnostike bolesti peradi u Republici Hrvatskoj. Osnovna i najznačajnija zadaća Centra za peradarstvo je laboratorijska i terenska dijagnostika zaraznih, nametničkih i drugih bolesti peradi, praćenje njihove pojave, širenja i suzbijanja, ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane za životinje te sirovina i aditiva koji služe za njezinu proizvodnju.Laboratoriji Centra za peradarstvo su akreditirani prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 te su imenovani Hrvatskim nacionalnim referentnim laboratorijima za salmonele i kampilobaktere u peradi i iz područja dijagnostike influence ptica i newcastleske bolesti.

Također, Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) je odredila Laboratorij za virusologiju i serologiju u okviru programa TCP/RER/3004 kao regionalni laboratorij za potporu za influencu ptica u zemljama Istočne Europe i Kavkaza. Pravilnikom o ovlašćivanju službenih i referentnih laboratorija za hranu i hranu za životinje Laboratorij za analitiku stočne hrane ovlašten je za provođenje službenih kontrola u određivanju udjela masti, izolaciji i identifikaciji bakterija iz roda Salmonella i E. coli O157, dokazivanje mikotoksina aflatoksina, deoksinivalenola i T-2/HT-2 toksina, metode za određivanje vitamina (A i E), minerala (natrija, kalcija, kalija, magnezija, mangana, cinka, željeza, bakra i fosfora), određivanje udjela vode, pepela, bjelančevina, vlakana, škroba, detekcija mikotoksina (zearalenona, ohratoksina A, fumonizina B1+B2), određivanje količine antikokcidijskih sredstava te izolaciju i identifikaciju verotoksigenih sojeva bakterije E. coli.

Za razliku od ostalih dijagnostičkih i analitičkih laboratorija, Centar za peradarstvo ima i savjetodavnu ulogu u hrvatskom peradarstvu te na taj način održava bliske kontakte s peradarskim proizvođačima. Primjer dobre i bliske suradnje je i organizacija tradicionalnog znanstveno-stručnog simpozija „Peradarski dani“ s međunarodnim sudjelovanjem, cilj kojega je povezivanje znanosti i struke te razmjena iskustava među proizvođačima peradi i peradarskih proizvoda, kao i tehnologije i industrije koja prati peradarsku proizvodnju.

Velika pozornost pridaje se znanstvenim, razvojnim i primijenjenim istraživanjima u području veterinarstva i peradarstva te se stečena znanja i dostignuća prenose u praksu. Upravo zbog toga neprestano se radi na uvođenju novih laboratorijskih metoda za dijagnostiku, analitiku, preventivu i terapiju peradi.

Prateći potrebe peradarske industrije, ali i razvoj manjih OPG-ova koji se bave alternativnim načinima uzgoja peradi te sve veći trend uzgoja i zaštite izvornih pasmina peradi u Republici Hrvatskoj, djelatnici Centra za peradarstvo sudjeluju na mnogobrojnim izobrazbama, a svoju suradnju proširuju i na jedinice lokalne samouprave, pokušavajući i na taj način oživjeti selo i doprinijeti ukupnom boljitku zajednice.

Danas Centar za peradarstvo broji 19 djelatnika od kojih je šest doktora znanosti, jedan magistar znanosti i jedan magistar specijalist, dva djelatnika visoke stručne spreme, jedna doktorandica te šest tehničkih suradnika i dva pomoćna tehnička suradnika.U sastavu Centra za peradarstvo nalaze se Laboratorij za analitiku stočne hrane, Laboratorij za bakteriologiju, Laboratorij za patologiju, Laboratorij za virusologiju i serologiju te Opća jedinica. Upravo ovakva organizacija i zajednički rad stručnjaka u svakom pojedinom segmentu omogućuju sagledavanje problema u tehnologiji uzgoja i pojavi bolesti peradi na terenu.

Proteklo razdoblje od 2019. godine do danas uz uobičajene bolesti i proizvodne probleme obilježio je nalaz visokopatogene influence u domaće peradi i divljih ptica, čime su porasli i zahtjevi za pojačanom biosigurnošću i zatvaranjem slobodno držeće peradi. Tijekom 2020. godine dokazana je infekcija peradi virusom visokopatogene influence podtipa H5N8, a tijekom 2021. godine u Republici Hrvatskoj je dokazana infekcija peradi virusom visokopatogene influence podtipa H5N1, a u divljih ptica podtipovima H5N1 i H5N8.

Sve skuplje sirovine za proizvodnju hrane za perad, ali i otvaranje granica i slobodna trgovina u zemljama Europske unije omogućili su uvoz sirovina često nepoznatih kemijskih karakteristika i mikrobiološke ispravnosti. Stalni pokušaji subjekata u proizvodnji hrane za perad da životinjama istodobno osiguraju kvalitetan i zdrav obrok, a ujedno snize tržišnu cijenu zahtijevalo je i od Laboratorija za analitiku stočne hrane trajno usavršavanje i praćenje parametara u proizvodnji. Učestali nalazi salmonela i ostalih patogena te povremena pojava plijesni i toksina u hrani za perad, ali nažalost i odstupanja u kemijskom sastavu hrane bili su čest uzrok velikih šteta u intenzivnoj peradarskoj proizvodnji. Analizom hrane za životinje i sirovina, potporom proizvođačima u odabiru kvalitetnih sirovina, postupku obrade istih te odabiru i pripremi hrane i hrane za životinje, a u cilju smanjenja troškova u proizvodnji hrane, trudili smo se olakšati proizvođačima analizu rizika i definiranje potencijalnih izvora opasnosti u skladu sa smjernicama dobre proizvođačke prakse.

Širok spektar djelatnosti navedenih u ovom radu zaokružuje i izrada programa imunoprofilakse. Naime, uz razvoj i velika ulaganja u tehnologiju proizvodnje i selekciju pasmina peradi razvijala se i proizvodnja i primjena cjepiva, od osnovnih zakonom propisanih cjepiva do današnjih pristupa imunoprofilaksi čitavog niza bolesti. Sve je to zahtijevalo trajnu izobrazbu i praćenje svjetskih dostignuća u imunologiji kako bi se peradarima dao pravovaljani odgovor na pitanje prema kojem programu cijepiti i hoće li program biti učinkovit, a perad zaštićena od bolesti.Uz opremu, hranidbu i znanje djelatnika na farmi, za uspješnu peradarsku proizvodnju od iznimne je važnosti veterinarski nadzor, pravodobna dijagnostika i sagledavanje cjelokupne proizvodnje. Centar za peradarstvo je zahvaljujući brojnim izobrazbama djelatnika te stalnim razvojem i opremanjem laboratorija već više od pola stoljeća nezaobilazna karika u peradarstvu Hrvatske.

Vezano (peradarstvo):

Vezani sadržaji