Prof. dr. sc. Albert Marinculić
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kao nastavak tradicije koja je – s velikim ponosom možemo reći – započeta u Zagrebu davne 2007. godine i ove godine nakon Parme održan je skup pod nazivom “Fourth European Dyrofilaria and Angiostrongilus Days“ i to u Budimpešti, u njihovom veoma starom veterinarskom fakultetu Szent Istvan Sveučilišta.
Veliko iznenađenje bio je broj sudionika jer je ukupno sudjelovalo čak 150 sudionika iz 22 države, što je dosad najveći broj na ovim skupovima. Razlog tome je činjenica da ovaj parazit, dakle Dirofilaria, ipak još uvijek primarno nije nešto što posebno intrigira. Dakle, dirofilarioza u SAD je vrlo značajan problem i o njoj se puno govori, no u Europi je on prilično zanemaren, ali ipak klinički slučajevi koji su svakim danom postaju češći – pa čak i u Hrvatskoj – govori posebice o značaju Dirofilaria repens, tzv. potkožnog crva.
Skup je trajao tijekom dva dana, podijeljen u sekcije. Uglavnom je, naravno, prevladavala tema dirofilarioze, a poslijednji dan, pod pokroviteljstvom tvrke Bayer održan je i forum o angiostrongilusu. Angiostrongylus vasorum je parazit vrlo sličan dirofilariji, parazitira u cirkulacijskom sustavu i u zadnje vrijeme je nešto učestaliji na području središnje Europe.
Izlaganja su bila brojna i zanimljiva, uz izuzetne pozvane predavače. Tako je bio pozvan i prof. Wieslaw J. Kozek iz Portorika koji je govorio o ultrastrukturi dirofilarije i na svoj specifičan način pokazao koje bi mogle biti mete za rješavanje problema odnosno za liječenje odnosno uništavanje samih dirofilarija.
Najviše je zabrinula, što je prikazano u predavanju prof. Dwight D. Bowmana (SAD), rezistencija na uobičajene lijekove koji su do sada bili nesmetano korišteni i više se apsolutno ne mogu uspješno koristiti jer nema nikakvih rezultata. To je posebno zabrinjavajuća konstatacija i danas se vrlo jasno govori o potpunoj rezistanciji dirofilarija, pogotovo na području SAD.
Zanimljivo i vrlo detaljno bilo je izlaganje i prvog kliničara na tom području, dr. Luigija Venca iz Parme (Italija) koji je govorio o greškama koje se na neki način događaju prilikom liječenja i preventive dirofilarioze.
Prisutnost dirofilarije na području Balkanskog poluotoka je vrlo lijepo i slikovito prikazala Suzana Otašević, liječnica iz Niša (Srbija).
Ono što je posebno svima ostalo u sjećanju je strahovito veliki broj kliničkih slučajeva, kako Dirofilariae immitis tako i Dirofilariae repens na području bivših država Sovjetskog saveza, posebice na području Ukrajine. O tome je govorio Vladimir Kartashev, dugogodišnji stručnjak na tom području, koji je vrlo jasno prikazao strahoviti porast kliničkih slučajeva. Slična situacija je i u Mađarskoj, ne sa tako velikim brojem kliničkih slučajeva, ali se tamo svakim danom otkrivaju slučajevi Dirofilariae repens.
Posebno treba naznačiti da i u različitim patološkim muzejima sigurno postoje uzorci tkiva u kojima su tvorbe za koje se nekad mislilo da se radi o tumorskim bolestima, a moguće je da su to ustvari bili samo noduli koje su uzrokovali ovi nematodi.
U Hrvatskoj imamo manji broj slučajeva dirofilarioze, no naši susjedi Mađari su u svojoj zemlji primijetili jači porast broja kliničkih slučajeva. Nakon Dirofilaria days održanog u Zagrebu 2012. godine, oni su počeli detaljno gledati u tom smjeru. Prof. koji se tim pitanjem bavio desetljećima, zaintrigirao je pojedine liječnike u Mađarskoj i od tada su počeli dijagnosticirati puno više slučajeva. Naime, Dirofilaria repens može biti u oku i često je u oku, to je ono što ustvari smeta, ali se može naći i u tijelu, a može biti i istovremeno na više lokacija u tijelu.
Vrlo zanimljiva bila je i prezentacija jednog inventivnog tima iz Mađarske koji je napravio edukacijski spot o dirofilariozi koji će uskoro biti dostupan za javnost.