Zapravo je nesporno da će zadnju riječ i u ovom slučaju imati politika; možda su sporni i upitni samo kriteriji koji će biti primijenjeni u odlučivanju. No, na odgovore i političku odluku nećemo čekati dugo jer će ministar poljoprivrede Naredbu za 2018. godinu morati izdati u slijedećih nekoliko mjeseci. Ona će vrlo vjerojatno i dalje sadržavati dosadašnje stavke o obaveznom cijepljenju pasa protiv bjesnoće, kao i svake godine do sada.
Kada je ova stručna tema u pitanju, nije nemoguće, ali je malo vjerojatno da bi se bilo tko, pa i ministar, usudio ignorirati stav struke, na kojega su ga u svom pismu prije nekoliko dana upozorile državne institucije i stručne udruge, najkompetentnije i stručno najodgovornije za zaštitu zdravlja životinja i ljudi od zoonoza, među kojima je i bjesnoća.
U nastavku donosimo tekst pisma kojeg su ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću kao čelnici institucija uputili dekan Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Nenad Turk i ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta prof. dr. sc. Boris Habrun te predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Forgač, u kojemu iznose zajednički stav veterinarske struke o cijepljenju pasa protiv bjesnoće.
n/p ministra, Tomislava Tolušića
Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb
PREDMET: Cijepljenje pasa protiv bjesnoće;
– stav veterinarske struke, dostavlja se.
Poštovani,
Vezano za peticiju koju pokreću Prijatelji životinja, sa zahtjevom da se “ukine obvezno cijepljenje pasa protiv bjesnoće svake godine, uz ocjenu da je ta zakonska obveza nepotrebna, a često cijepljenje povećava troškove skrbnika i šteti zdravlju pasa”, koju je objavila HINA i neka druga sredstva javnog priopćavanja, veterinarska se struka očituje kako slijedi.
Bjesnoća je akutna virusna zarazna bolest od koje obolijevaju sve toplokrvne životinje i čovjek. Bolest se manifestira simptomima disfagije, disfonije, hipersalivacije, ataksije, pareze ili paralize donjih motoričkih neurona, vestibularnim kliničkim znakovima i letargijom. Nakon pojave prvih kliničkih znakova bolesti završava uginućem bolesne životinje, odnosno smrću ugrizene osobe. Bjesnoća u svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza. U svijetu godišnje od nje umire od 55 000 do 59 000 ljudi, a u 98 % slučajeva ljudi se zaražavaju ugrizom bolesnih pasa.
S ciljem zaštite zdravlja ljudi veterinarska struka dugi niz godina u Republici Hrvatskoj sustavno provodi obvezno cijepljenje pasa protiv bjesnoće te preglede pasa nakon ugriza, što je rezultiralo uspješnom zaštitom zdravlja ljudi, unatoč stalnoj prisutnosti virusa bjesnoće u populaciji divljih i domaćih životinja.
Kao prilog navedenom, ističemo da je u Republici Hrvatskoj posljednji slučaj bjesnoće kod ljudi zabilježen 1964. godine. Doduše, nakon njega, zabilježena su još dva slučaja importirane bjesnoće kod ljudi, od kojih je jedan bio 1989., a drugi 1995. godine, no u oba se slučaja radilo o osobama iz Bosne i Hercegovine.
Što se tiče pojave bjesnoće kod životinja, ovdje valja posebno istaknuti da se ona redovito pojavljivala kod divljih i domaćih životinja sve do 2014. godine. Broj pozitivnih divljih životinja mjerio se stotinama, a broj pozitivnih domaćih životinja brojio se u desetinama. Kao primjer navodimo da je 1999. godine bjesnoća utvrđena kod 1040 divljih životinja i 105 domaćih životinja, a 2000. godine bolest je utvrđena kod 917 divljih i 47 domaćih životinja.
Sve do početka devedesetih godina prošloga stoljeća epizootiološka situacija bjesnoće u zemljama zapadne Europe bila je krajnje nepovoljna, odnosno zabrinjavajuća. Ista je situacija bila u Republici Hrvatskoj sve do 2011. godine. Devedesetih godina prošloga stoljeća u zemljama zapadne Europe počela se provoditi oralna vakcinacija lisica, kao mjera uspješne kontrole i suzbijanja bjesnoće te je nakon višegodišnjeg sustavnog provođenja oralne vakcinacije lisica većina zemalja stekla status zemlje službeno slobodne od bjesnoće.
Sukladno sukcesivnoj promjeni epizootiološke situacije, u zemljama zapadne Europe mijenjali su se i modeli imunoprofilakse domaćih životinja. Trenutačan model cijepljenja pasa protiv bjesnoće, koji se primjenjuje u većini zemalja zapadne Europe, izravan je rezultat višedesetljetne oralne vakcinacije divljih životinja. Primjera radi, nama susjedna Republika Slovenija započela je oralnu vakcinaciju lisica 1994. godine, a novi model preventivne imunizacije pasa protiv bjesnoće počela je primjenjivati nakon 22 godine, točnije od 2016. godine. Isto tako, u Mađarskoj, uz višegodišnju oralnu vakcinaciju lisica još uvijek se primjenjuje model po kojemu se svi psi cijepe protiv bjesnoće jednom godišnje.
U Republici Hrvatskoj mjera oralne vakcinacije lisica počela se provoditi 2011. godine i ona daje dobre rezultate. Posljednji slučaj bjesnoće kod životinja u Republici Hrvatskoj utvrđen je 2014. godine. Unatoč činjenici da otada nema utvrđenih slučajeva bjesnoće, Republika Hrvatska nema status zemlje službeno slobodne od bjesnoće, odnosno smatra se područjem s prisutnom silvatičnom bjesnoćom.
Posebno napominjemo da kod procjene epizootiološke situacije bjesnoće u Republici Hrvatskoj svakako treba uzeti u obzir iznimno dugu granicu s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, u kojima je bjesnoća prisutna kod divljih životinja. Spomenute države također nemaju službeni status zemlje slobodne od bjesnoće, a oralnu vakcinaciju lisica ne provode na cijelom području.
U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, važećom Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2017. godini propisano je da svi psi stariji od tri mjeseca moraju jednom godišnje biti cijepljeni protiv bjesnoće na čitavom području Republike Hrvatske, s time da između dva cijepljenja ne smije proteći više od 12 mjeseci.
Propisano cijepljenje pasa protiv bjesnoće provodi se monovalentnim cjepivima koja su registrirana, odnosno koja su od Ministarstva poljoprivrede odobrena za stavljanje u promet (Biocan R, Nobivac Rabies, Rabikal, Rabisin i Versiguard Rabies). Prema uputi proizvođača navedenih cjepiva, nastanak zaštitne imunosti i samo trajanje imunosti su različiti.
Ovdje želimo posebno naglasiti da je u ovoj situaciji propisana mjera redovitog godišnjeg cijepljenja svih pasa starijih od tri mjeseca protiv bjesnoće, kao mjera uspješne kontrole i suzbijanja bjesnoće, u potpunosti stručno opravdana te da je potvrđena u dugogodišnjoj praksi. Ističemo da redovito godišnje cijepljenje svih pasa starijih od tri mjeseca osigurava relativno visok zaštitni titar protutijela protiv bjesnoće na razini cjelokupne populacije pasa, odnosno da osigurava visok stupanj zaštite zdravlja ljudi i životinja od ove smrtonosne virusne zarazne bolesti.
Također, moramo istaknuti da na temelju višegodišnjeg iskustva cjelokupne veterinarske struke u kontroli i suzbijanju bjesnoće provođenjem cijepljenja različitih vrsta domaćih životinja, primjenom različitih odobrenih cjepiva protiv bjesnoće nije bilo signifikantnih nuspojava cijepljenja te se može sa sigurnošću ustvrditi da samo cijepljenje nije štetno za zdravlje pasa, odnosno da je korist od cijepljenja koja se očituje u zaštiti zdravlja životinja i ljudi nemjerljivo veća od mogućih, zanemarivih nuspojava cijepljenja.
S obzirom na sve navedeno, kao struka smatramo da je u ovoj situaciji propisana mjera obveznog redovitog godišnjeg cijepljenja pasa protiv bjesnoće stručno opravdana i da se kao takva mora provoditi i nadalje.
S osobitim poštovanjem!
DEKAN VETERINARSKOGA FAKULTETA
prof. dr. sc. Nenad Turk, dr. med. vet.
RAVNATELJ HRVATSKOGA VETERINARSKOG INSTITUTA
izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, dr. med. vet.
PREDSJEDNIK HRVATSKE VETERINARSKE KOMORE
Ivan Forgač, dr. med. vet.
Vezano uz bjesnoću:
- Međunarodni promet kućnih ljubimaca (psi, mačke i pitome vretice)
- Odluka o izmjeni Odluke o visini i opsegu naknada za troškove provedbe propisanih mjera iz područja veterinarstva (cijene, cijepljenje, bjesnoća…)
- Početak proljetne akcije oralne vakcinacije lisica
- Svjetski dan borbe protiv bjesnoće
- Započela akcija oralne vakcinacije lisica
