Cijepljenje peradi protiv influence ptica - trenutne smjernice i buduće strategije

Tihana Miškić
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane

Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa

VETERINARSKI DANI 2023.

Izvor: Zbornik radova Veterinarski dani, Osijek, 2023.

Sažetak

Počevši u 2021. godini, Europu je pogodila najveća epidemija influence ptica koja je zabilježena u domaće peradi, divljih ptica i ptica držanih u zatočeništvu. Trenutna epidemiološka situacija odnosno slučajevi bolesti zabilježeni u divljih ptica ukazuje na veliku vjerojatnost da slijedi novi „val“ epidemije ove bolesti. Neke od država članica Europske unije i peradarski sektori, zbog usmrćivanja životinja i iskorjenjivanja bolesti u skladu s europskim propisima, bilježe značajne financijske gubitke. U tijeku je provedba znanstvenih i drugih istraživanja s ciljem utvrđivanja mogućnosti cijepljenja peradi kao i učinkovitosti same provedbe ove mjere. Važno je istaknuti da cijepljenje treba nadopuniti, a ne zamijeniti druge preventivne i kontrolne mjere, kao što su programi nadziranja, rano otkrivanje i primjena biosigurnosnih i higijenskih mjera, te se preporučuje kao dio integriranog pristupa kontroli bolesti.
Ključne riječi: influenca ptica, cijepljenje protiv visokopatogene influence ptica, inaktivirano cjepivo, Europska agencija za sigurnost hrane

Epidemija influence ptica tijekom 2021.-2022. godine predstavlja najveću i najrašireniju pojavu ove bolesti zabilježenu do sada na području Europske unije (EU), i šire. Epidemija je započela u listopadu 2021., nastavila se tijekom 2022., a zahvatila je divlje ptice, perad i ptice koje se drže u zatočeništvu u čak 25 država članica EU. Nekoliko velikih klastera s velikim brojem izbijanja zabilježeno je u određenim područjima u Francuskoj, Italiji i Mađarskoj, uglavnom na lokacijama s visokom gustoćom peradarskih objekata. Početkom jeseni ove godine, otkrivanje visokopatogenih sojeva virusa influence kod divljih migratornih ptica močvarica koje dolaze na „prezimljavanje“ u Europu, označava neizbježan početak nove sezone epidemije.

Sukladno važećem EU zakonodavstvu, u slučaju pojave sumnje i potvrde visokopatogene influence ptica (VPIP) kod peradi i/ili ptica koje se drže u zatočeništvu, dužnost država članica EU je žurno poduzimanje odgovarajućih mjera u skladu s Uredbom (EU) 2016/429 i pravilima za sprječavanje i kontrolu određenih bolesti utvrđenih u Delegiranoj Uredbi Komisije (EU) 2020/687 kao što su npr. ograničenja kretanja prijemljivih životinja u zahvaćenom objektu i objektima koji se nalaze u zoni ograničenja koja se sastoji od zone zaštite i zone nadziranja s radijusom od najmanje 3 i 10 kilometara oko objekta na kojem je utvrđena VPIP. Sa svrhom sprječavanja pojave i širenja bolesti, na razini objekta i dalje je ključna provedba odgovarajućih mjera čiji je cilj onemogućavanje izravnog ili neizravnog kontakta peradi s divljim pticama, uz primjenu drugih biosigurnosnih mjera (čišćenje i dezinfekcija i dr). Kako bi se izbjegle neopravdane smetnje u kretanju životinja i proizvoda unutar EU i u međunarodnoj trgovini, Europska komisija (EK) redovito donosi provedbene odluke u kojima se nalaze aktualni popisi uspostavljenih zona ograničenja.

U skladu sa Zakonom o zdravlju životinja (Anonymous, 2022.) kojim se direktno preuzimaju odredbe propisane europskom Uredbom (EU) 2016/429 (Anonymous, 2016.), Ministarstvo poljoprivrede na prijedlog Stručnog povjerenstva može donijeti odluku o upotrebi veterinarsko-medicinskih proizvoda odnosno cjepiva za prevenciju ili kontrolu bolesti određenih bolesti s popisa, u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2023/361 (Anonymous, 2023.). Cijepljenje protiv VPIP može se primijeniti kao hitna (za djelotvorno suzbijanje bolesti u područjima oko izbijanja) ili kao preventivna mjera (za sprječavanje pojave bolesti u područjima i na farmama gdje bolest još nije prisutna), na temelju službenog plana cijepljenja i pod kontrolom nadležnog tijela. Države članice koje odluče provesti cijepljenje protiv VPIP dužne su obavijestiti EK i druge države članice o odluci i planu cijepljenja te redovito izvještavati o provedbi plana.

EK je zatražila stručnu podršku Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) te je u planu objavljivanje dva znanstvena izvješća, prvo, objavljeno u listopadu ove godine, a vezano uz dostupna cjepiva protiv VPIP i njihovu učinkovitost protiv trenutno cirkulirajućih virusa i procjenu različitih shema cijepljenja. EFSA je također dobila mandat od EK i za izradu procjene modela nadziranja i mjera za smanjenje rizika u cijepljenim područjima i na objektima s peradi (objava se očekuje u ožujku 2024. godine).

Znanstvenim izvješćem (Nielsen i sur., 2023.) utvrđeno je sljedeće:

Na tržištu postoji nekoliko vrsta cjepiva protiv VPIP, uglavnom inaktiviranih.
U EU postoji samo jedno odobreno cjepivo protiv VPIP u kokoši koje nije u potpunosti učinkovito za zaustavljanje prijenosa bolesti.
Podaci o učinkovitosti zaštite i trajanju zaštite dostupnih cjepiva protiv VPIP su neusklađeni i malobrojni; stoga nije moguć detaljan opis i njihova usporedba.
Malo je dostupnih informacija o cjepivima koja su testirana na drugim vrstama peradi osim na kokošima.
Oskudne su i terenske studije o učinkovitosti cijepljenja u zaustavljanju prijenosa virusa VPIP.
Preventivno cijepljenje predstavlja preporučenu strategiju koja za cilj ima smanjenje broja izbijanja i trajanja epidemije, a treba biti primjenjeno na najosjetljivijim i najprijemljivijim vrstama peradi posebno u područjima visokog rizika.
Višestruka primjena (tj. docjepljivanje) može se koristiti u cilju djelotvornije zaštite.
U slučaju pojave bolesti preporučuje se hitno zaštitno cijepljenje u radijusu od 3 km od izbijanja i u područjima povećanog rizika.
Podaci o nastanku i trajanju imuniteta kod ciljnih vrsta često nisu dostupni, iako su ključni za učinkovito planiranje.
Smanjenje antigenske nepodudarnosti između cjepnih i terenskih sojeva je ključno, a zahtijeva rad na brzoj promjeni strukture cjepiva koje mora odgovarati cirkulirajućim sojevima.
Znanstveno mišljenje EFSA-e može i treba biti usmjereno na budući razvoj i upotrebu cjepiva protiv VPIP u smislu vrsta cjepiva koje bi trebalo razviti te vrstu peradi za koje je potrebno razviti cjepivo.

Jedan od nedostataka primjene cijepljenja je taj što se cijepljene ptice ipak mogu zaraziti virusom VPIP. Stoga je potrebno provoditi sustavno nadziranje cijepljenih životinja u cilju ranog i pravovremenog otkrivanja virusne infekcije. Tzv. „pojačano nadziranje“ cijepljenih životinja kombinirano s drugim mjerama za smanjenje rizika neophodno je kako bi spriječili moguće širenje virusa preko cijepljenih životinja ili proizvoda porijeklom od cijepljenih životinja. Kao generalni zaključak, važno je istaknuti da cijepljenje treba nadopuniti, a ne zamijeniti druge preventivne i kontrolne mjere, kao što su programi nadziranja, rano otkrivanje i primjena biosigurnosnih i higijenskih mjera, te se preporučuje kao dio integriranog pristupa kontroli bolesti.

Literatura [… prikaži]

▲

POULTRY VACCINATION AGAINST AVIAN INFLUENZA – CURRENT APPROACH AND FUTURE STRATEGIES

Tihana Miškić

Beginning in 2021, Europe was hit by the largest avian influenza outbreak ever recorded in domestic poultry, wild birds and captive birds. The current epidemiological situation, i.e. cases of disease detected in wild birds, indicates a high probability that a new “wave” of this disease epidemic will follow. Some of the member states of the European Union and the poultry sector, due to the killing of animals and the eradication of disease in accordance with European regulation, record significant financial losses. Scientific and other research is being carried out with the aim of determining the possibility of vaccinating poultry as well as the effectiveness of the implementation of this measure. It is important to emphasize that vaccination should complement and not replace other preventive and control measures, such as surveillance programs, early detection and implementation of biosecurity and hygiene measures, and is recommended as part of an integrated approach to disease control.
Key words: avian influenza, vaccination against highly pathogenic avian influenza, inactivated vaccine, European Food Safety Authority

Vezano (influenca):

Sažetak

POULTRY VACCINATION AGAINST AVIAN INFLUENZA – CURRENT APPROACH AND FUTURE STRATEGIES

Vezani sadržaji