Cirkulirajući sojevi virusa influence u ptica

Vladimir Savić
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
e-mail: v_savic@veinst.hr

Divlje ptice vodarice su prirodni rezervoari virusa influence A. U prirodnom ciklusu su ovi virusi brojni i antigenski vrlo raznoliki, a nalazimo ih praktički u bilo kojoj kombinaciji 16 H podtipova i 9 N podtipova.
Prilagođeni su svojim prirodnim domaćinima u kojima je umnožavanje ograničeno na crijeva i u kojih ne uzrokuju simptome.
Ishodišni virusi influence A iz vodarica tek nakon prilagodbe u drugim domaćinima poput svinje ili kopnene peradi (npr. kokoš ili puran) u potonjima uzrokuju simptome, a tada mogu zaraziti i čovjeka.
Situacija se dramatično promijenila 2003. godine kada se virus podtipa H5N1, genske loze A/goose/Guangdong/96-like (GD/96), koji je tipični virus domaće peradi, ali sa zoonotskim potencijalom, na Dalekom Istoku prelio u ekosustav. Migracijama divljih ptica je prenesen diljem Azije, Europe i Afrike te se potom ukorijenio u peradi u novim područjima. Posljedično tome, u Aziji i Africi se redovito bilježe humane infekcije ovim virusom. Zadnjih godina ipak opada broj detekcija ovog virusa, tako da je u proteklih 12 mjeseci zabilježen u divljim pticama samo u Indiji, dok je u peradi zabilježen u Nepalu, Kini, Vijetnamu i Indoneziji. Lani je zabilježen i jedan humani slučaj u Nepalu. U protekle pola godine, virus H5N1 (GD/96) je detektiran jedino u peradi u Vijetnamu. U međuvremenu je nastalo više presloženica genske loze GD/96, od kojih po učestalosti dominira virus podtipa H5N8. I ovaj virus se 2014. godine na Dalekom Istoku prelio u ekosustav koji je zatim divljim pticama prenesen, osim u druga područja Azije, Europu i Afriku, i u Sjevernu Ameriku. Došlo je i do lokalne infekcije peradi pa i do ukorijenjenosti virusa u peradi u nekim područjima. U narednim godinama je slijedilo nekoliko valova širenja ovog virusa divljim pticama s Dalekog Istoka prema drugim područjima Starog Svijeta.

Nedavno je potvrđeno i povratno širenje virusa H5N8 divljim pticama iz Afrike u Europu s posljedičnim širenjem na perad u nekoliko europskih zemalja. Hemaglutinin ovog virusa je također poslužio kao osnova za nastanak više različitih presloženica (H5N2, H5N5, H5N6) nastalih kako na Dalekom Istoku tako i lokalno u drugim područjima. Većina ovih novih presloženica, kao i izvorni virus H5N8, ne pokazuju svojstvo infekcije sisavaca, a time ni zoonotski potencijal. Izuzetak je specifični H5N6 nastao na Dalekom Istoku koji ima zoonotski potencijal. Od 2014. godine do danas ovim virusom H5N6 zaraženo je 25 osoba s 15 fatalnih ishoda. Svi slučajevi su zabilježeni u Kini. Bitno je naglasiti da je ovaj H5N6 različit od ostalih virusa H5N6 koji su također nastali od virusa H5N8, a nemaju zoonotski potencijal, poput primjerice onih koji su nastali u Europi preslagivanjem virusa H5N8 s europskim virusima HxN6 (x označava bilo koji H podtip).

U Kini se 2013. godine u peradi pojavio novi virus podtipa H7N9 te je prouzročio enormne gospodarske štete u tamošnjem peradarstvu, ali i infekciju 1.568 osoba sa 615 fatalnih ishoda. Sveobuhvatne mjere za suzbijanje koje su provedene u Kini, uključujući i cijepljenje peradi, naizgled su iskorijenile ovaj virus budući da je zadnji humani slučaj zabilježen u veljači 2019. godine, a zadnji slučaj u peradi u ožujku 2019. godine. Za razliku od virusa H5N1 i H5N8, nije došlo do prelijevanja virusa H7N9 u ekosustav, čime je očito bilo moguće učinkovito suzbiti ovaj virus.

Za razliku od virusa podtipova H5 i H7, ostali podtipovi virusa influence ptica ne podliježu veterinarsko-upravnim mjerama. Od ovih podtipova u peradi u Aziji, na Bliskom Istoku i u Africi daleko najčešće su detektirani virusi podtipa H9N2, a pokazuju i značajnu patogenost za perad. Određeni sojevi ovog podtipa (genska loza Y280/G9) imaju i zoonotski potencijal. Od 1998. godine zabilježeno je 67 humanih infekcija s jednim fatalnim ishodom. Svi zabilježeni slučajevi su se dogodili u Aziji, na Bliskom Istoku i u Africi. Za razliku od drugih zoonotskih virusa influence ptica, osobe najčešće inficirane virusom H9N2 su djeca mlađa od 10 godina. U protekle pola godine zabilježen je jedan slučaj humane infekcije virusom H9N2. Radilo se o 4-godišnjoj djevojčici iz Kine.

Treba napomenuti da do sada nije utvrđen održivi prijenos navedenih virusa influence ptica s osobe na osobu, a osim ovdje spomenutih virusa influence ptica, u peradi cirkuliraju i brojni drugi sojevi od kojih su neki sporadično ili samo pojedinačno u protekla dva desetljeća prouzročili humane infekcije (H6N1, H7N4, H7N7, H10N7, H10N8). Unatoč tome, svaka humana infekcija virusima influence ptica pruža mogućnost za prilagodbu virusa prema uspješnom širenju među ljudima, a također predstavlja rizik za preslagivanje genskih segmenata između virusa influence ptica i virusa sezonske gripe što može rezultirati novim pandemijskim virusom.